{"id":43785,"date":"2020-12-31T13:27:00","date_gmt":"2020-12-31T12:27:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=43785"},"modified":"2021-01-18T08:13:39","modified_gmt":"2021-01-18T07:13:39","slug":"facebookom-se-siri-laz-da-je-vlada-rh-namjerno-umanjila-intenzitet-potresa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/12\/facebookom-se-siri-laz-da-je-vlada-rh-namjerno-umanjila-intenzitet-potresa\/","title":{"rendered":"Facebookom se \u0161iri la\u017e da je Vlada RH umanjila podatak o magnitudi potresa"},"content":{"rendered":"\n<p>Dru\u0161tvenim mre\u017eama \u0161iri se dezinformacija kako je talijanski Nacionalni institut za geofiziku objavio da je potres koji je pogodio Petrinju, Sisak i Glinu imao magnitudu ve\u0107u od 7 prema Richteru. <\/p>\n\n\n\n<p>Uz to tvrdi se da je hrvatska Vlada u sprezi sa Seizmolo\u0161kom slu\u017ebom pri Geofizi\u010dkom odsjeku PMF-a namjerno umanjila magnitudu potresa kako se ne bi morale aktivirati skuplje mjere sanacije stanja i proglasiti stanje katastrofe. U nastavku teksta donosimo nekoliko \u010dinjenica uz koje je lako &#8220;razmontirati&#8221; ove la\u017ene vijesti koje za cilj imaju \u0161irenje moralne panike. <\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je zapravo javio talijanski Nacionalni institut za geofiziku?<\/h3>\n\n\n\n<p><strong>Talijanski Nacionalni institut za geofiziku i seizmologiju<\/strong> objavio video rekonstrukcije \u0161irenja potresa koji se dogodio 29. prosinca 2020. u 12 sati i 19 minuta s epicentrom kod Petrinje. Na samom video vidljivo je da je prva informacija koja je iza\u0161la iz te ustanove bila da je magnituda potresa iznosila 6,4 prema Richteru.<\/p><div id=\"mojev-975275129\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"SHAKEMOVIE: propagazione onde sismiche Mw 6.4 del 29 dicembre 2020 - Croazia\" width=\"740\" height=\"416\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/1rao04ZpOak?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je javila hrvatska Seizmolo\u0161ka slu\u017eba?<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;29. prosinca 2020. u 12 sati i 19 minuta podru\u010dje oko Petrinje pogodio je razoran potres magnitude M=6.2 nakon kojeg su uslijedili brojni naknadni potresi. Na poveznici mo\u017eete vidjeti video koji prikazuje epicentre svih analiziranih potresa koji su se dogodili 28. i 29. prosinca 2020. godine. Kru\u017ei\u0107i su proporcionalni magnitudi potresa, a vrijeme je prikazano u UTC vremenu (engl. Coordinated Universal Time), koje je za jedan sat manje od onog u Hrvatskoj&#8221;, stoji na slu\u017ebenoj stranici <strong>Seizmolo\u0161ke slu\u017ebe<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Ne treba zanemariti da veliki dio hrvatskih gra\u0111ana na potresnim podru\u010djima koristi aplikaciju i stranicu <strong>Europsko-mediteranskog seizmolo\u0161kog centra<\/strong> (EMSC) koji iznimno brzo dojavljuje podatke o potresu. No ti se podaci gotovo uvijek razlikuju od hrvatskih slu\u017ebenih podataka koji gotovo uvijek predstavljaju ni\u017ee magnitude. Upravo su ta odstupanja postala sjeme raznih teorija urota koje u idu\u0107im danima mo\u017eemo o\u010dekivati i u ve\u0107em intenzitetu. Za razumijevanje ovih odstupanja valja znati \u0161to je to EMSC i kako prikuplja podatke.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je to EMSC?<\/h3>\n\n\n\n<p>Europsko-mediteranski seizmolo\u0161ki centar je me\u0111unarodna, nevladina i neprofitna organizacija sa sjedi\u0161tem u Francuskoj.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako EMSC zna gdje se dogodio potres?<\/h3>\n\n\n\n<p>Podaci koje EMSC objavljuje za Hrvatsku nisu podaci prikupljeni isklju\u010divo mjerenjem instrumentima. Naime, EMSC je razvio metodu prikupljanja podataka prema pona\u0161anju internetskih korisnika. <\/p>\n\n\n\n<p>Kada se dogodi potres, svjedoci pojure na stranice EMSC-a ili na EMSC-ovu aplikaciju za mobilne telefone kako bi saznali \u0161to se doga\u0111a. Tako stvaraju pritisak na server koji EMSC-u pokazuje da se negdje upravo doga\u0111a potres i prije nego \u0161to nacionalne seizmolo\u0161ke slu\u017ebe objave podatke. Stoga od identifikacije geolokacije \u010ditatelja i korisnika aplikacije pa do objave da se negdje vjerojatno dogodio potres \u2013 pro\u0111e svega nekoliko minuta. Ova tehnika nazvana je <em>flashsourcing<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako EMSC zna koliko je jak potres?<\/h3>\n\n\n\n<p>Prvi izvor podataka o snazi potresa su gra\u0111ani koji u realnom vremenu pristupaju stranici ili aplikaciji. Mnogi od njih spremno dojavljuju podatke, bilo popunjavanjem upitnika, bilo slanjem fotografija ili video snimki iz kojih se mo\u017ee procijeniti razmjer i snaga potresa. Drugi izvori podataka su suradni\u010dke organizacije koje javljaju o\u010ditanje svojih instrumenata.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Je li EMSC to\u010dan?<\/h3>\n\n\n\n<p>Ova organizacija odri\u010de se djelomi\u010dno odgovornosti za to\u010dnost podataka, prvenstveno o lokacijama epicentara koje objavljuje, iako ih zbog toga ne treba smatrati neto\u010dnima i nepouzdanima. Pogre\u0161ke pri izra\u010dunima sasma su uobi\u010dajena stvar, ukoliko se kre\u0107u unutar prihvatljivih margina. <\/p>\n\n\n\n<p>Naime, na stranicama EMSC-a, izme\u0111u ostalog, u izjavi o odricanju od odgovornosti pi\u0161e: Prijavljene lokacije nije izra\u010dunao EMSC i mogu biti neto\u010dne. Popis potresa je potpuno dinami\u010dan, a informacije se osvje\u017eavaju koliko god je to mogu\u0107e. Posebice u prvim satima nakon potresa.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako to radi hrvatski Geofizi\u010dki zavod i za\u0161to njegovi izvje\u0161\u0107a pokazuju ni\u017ee magnitude?<\/h3>\n\n\n\n<p>Geofizi\u010dki zavod svoja izvje\u0161\u0107a bazira na mjerenjima vlastitih postaja postavljenih u Hrvatskoj te iz tih mjerenja ra\u010duna magnitude kojih ima nekoliko vrsta. Seizmolo\u0161ka slu\u017eba javnosti priop\u0107ava srednju magnitudu do koje su do\u0161li vlastitim mjerenjima.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to zakon ka\u017ee o Richterima?<\/h3>\n\n\n\n<p>Ukratko: Ni\u0161ta! <strong>Zakon o ubla\u017eavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda<\/strong> samo nabraja potres kao prirodnu nepogodu u \u010dlanku 3. Potres se spominje jednom rije\u010dju te se magnituda istoga uop\u0107e ne spominje.<\/p>\n\n\n\n<p>Katastrofa se pak spominje u <strong>Zakonu o sustavu civilne za\u0161tite<\/strong> pa u \u010dlanku 3 to\u010dki 8 ka\u017ee: &#8220;Katastrofa je stanje izazvano prirodnim i\/ili tehni\u010dko-tehnolo\u0161kim doga\u0111ajem koji opsegom, intenzitetom i neo\u010dekivano\u0161\u0107u ugro\u017eava zdravlje i \u017eivote ve\u0107eg broja ljudi, imovinu ve\u0107e vrijednosti i okoli\u0161, a \u010diji nastanak nije mogu\u0107e sprije\u010diti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne za\u0161tite podru\u010dne (regionalne) samouprave na \u010dijem je podru\u010dju doga\u0111aj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem.&#8221; Niti jednom rije\u010dju ovaj zakon ne spominje potres izri\u010dito niti definira Richtere.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n\n\n\n<h6 class=\"wp-block-heading\"><strong>ZA ONE KOJI \u017dELE ZNATI VI\u0160E<\/strong><\/h6>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je to Richterova skala?<\/h3>\n\n\n\n<p>Richterova ljestvica ili magnitudna ljestvica (ML) definirana je jednim brojem kojim se ozna\u010dava sezmi\u010dka energija proizi\u0161la iz potresa. Ljestvica se procjenjuje prema logaritamskom zapisu najve\u0107e amplitude zapisane za specifi\u010dnom ure\u0111aju koji se zove Wood-Andersonov seizmograf. <\/p>\n\n\n\n<p>Omjeri ja\u010dine potresa nisu usporedni s broj\u010danim iznosom Richterove ljestvice, tako npr. potres jakosti 4,0 prema Richterovoj ljestvici ima 100 puta ve\u0107u amplitudu i 1000 puta ve\u0107u energiju od potresa koji iznosi 2,0. U\u010dinkovita granica mjerenja za lokalne magnitude ML je oko 6,8. Ljestvicu je 1935. godine definirao ameri\u010dki seizmolog <strong>Charles F. Richter<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Richterova ljestvica jakosti potresa<\/h3>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table is-style-regular\"><table class=\"has-subtle-light-gray-background-color has-background\"><thead><tr><th>magnituda<\/th><th class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">naziv<\/th><th class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">u\u010dinak<\/th><\/tr><\/thead><tbody><tr><td>&lt; 2<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">mikro<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">ljudi ga ne osjete, bilje\u017ee ga samo seizmografi<\/td><\/tr><tr><td>2,0 \u2013 3,9<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">manji<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">ljudi ga mogu osjetiti (one iznad 3,0 naj\u010de\u0161\u0107e osjete), rijetko uzrokuje \u0161tetu<\/td><\/tr><tr><td>4,0 \u2013 4,9<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">lagani<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">ljudi u zatvorenom prostoru osjete tre\u0161nju i \u010duju zvukove pomicanja poku\u0107stva, ljudi na otvorenome ga ne osjete, mala je vjerojatnost nastanka \u0161tete<\/td><\/tr><tr><td>5,0 \u2013 5,9<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">umjereni<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">svi ljudi ga osjete, a uzrokuje \u0161tetu na slabijim gra\u0111evinama<\/td><\/tr><tr><td>6,0 \u2013 6,9<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">jaki<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">ljudi ga osjete i na udaljenostima od nekoliko stotina kilometara od epicentra, uzrokuje manje \u0161tete na kvalitetnim gra\u0111evinama<\/td><\/tr><tr><td>7,0 \u2013 7,9<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">veliki<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">nanosi \u0161tetu ve\u0107ini gra\u0111evina na udaljenosti 250 km od epicentra<\/td><\/tr><tr><td>8,0 \u2013 9,9<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">razaraju\u0107i<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">nanosi \u0161tetu ve\u0107ini gra\u0111evina na udaljenosti 250 km od epicentra<\/td><\/tr><tr><td>>10<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">epski<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">nije nikad zabilje\u017een<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><figcaption>Izvor: <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/enciklopedija.hr\/natuknica.aspx?ID=70926\" target=\"_blank\">Hrvatska enciklopedija<\/a><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<h6><em>Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cNema predaje\u201d<\/em><\/h6>\n<div id=\"mojev-3453107657\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Situacija prirodne nepogode ili katastrofe plodno je tlo za bujanje teorija urote. U slu\u010daju potresa koji je pogodio Petrinju, Glinu i Sisak, prve su se dezinformacije pojavile ve\u0107 drugi dan. <\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":43788,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1008,9],"tags":[982,2564,952,2156,249],"class_list":["post-43785","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nema-predaje","category-vijesti","tag-fake-news","tag-moralna-panika","tag-nemapredaje","tag-potres","tag-teorije-urote"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43785","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=43785"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43785\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/43788"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=43785"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=43785"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=43785"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}