{"id":43841,"date":"2021-01-08T10:31:10","date_gmt":"2021-01-08T09:31:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=43841"},"modified":"2021-01-08T10:51:17","modified_gmt":"2021-01-08T09:51:17","slug":"silvia-rusac-drustvo-nije-dovoljno-senzibilizirano-na-potrebe-starijih-osoba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/01\/silvia-rusac-drustvo-nije-dovoljno-senzibilizirano-na-potrebe-starijih-osoba\/","title":{"rendered":"Silvia Rusac: ‘Dru\u0161tvo nije dovoljno senzibilizirano na potrebe starijih osoba’"},"content":{"rendered":"\n

Obzirom na demografske trendove i sve ve\u0107i porast broja starijih osoba u dru\u0161tvu, problemi i izazovi s kojima se susre\u0107u starije osobe nisu dovoljno prepoznati, a hrvatsko dru\u0161tvo nije dovoljno senzibilizirano na potrebe starijih osoba, istaknula je prof. dr. sc. Silvia Rusac sa Katedre Socijalne gerontologije Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n

Isti\u010de kako se starije osobe u Hrvatskoj, ali i diljem svijeta, suo\u010davaju s nizom problema, od siroma\u0161tva i pronalaska odgovaraju\u0107e i dostupne skrbi, nasilja i ekonomskog iskori\u0161tavanja do dobne diskriminacije. Nagla\u0161ava \u010dinjenicu kako ne postoji me\u0111unarodni instrument koji bi pru\u017eao sveobuhvatan i sistemati\u010dan pravni okvir za promicanje i za\u0161titu starijih osoba zbog \u010dega je nu\u017eno da svaka dr\u017eava poduzme najbolje mogu\u0107e mjere za unapre\u0111enje polo\u017eaja i kvalitete \u017eivota starijih osoba.<\/p>\n\n\n\n

Posebno nagla\u0161ava potrebu zna\u010dajnijeg unapre\u0111enja prilika u podru\u010dju institucionalne skrbi za starije osobe: “Na\u017ealost svjedoci smo tragi\u010dnih doga\u0111aja sa smrtnim ishodom starijih osoba koji su smje\u0161teni u institucionalnoj skrbi, konkretno obiteljskim domovima. To je nedopustivo i nezamislivo da se doga\u0111a u 21. stolje\u0107u. Nedostatak nadzora nad institucijama skrbi ne smije biti opravdanje.”<\/p>\n\n\n\n

Zbog toga smatra kako prioritet dru\u0161tvenih struktura mora biti hitna izgradnja politika i mjera socijalne skrbi prilago\u0111enih potrebama osobama starije \u017eivotne dobi.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
foto: Thiago Barletta\/Unsplash<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

“Starije osobe su jedna od najranjivijih dijelova populacije i va\u017eno je da budu vidljive u dru\u0161tvu, osobito donositeljima odluka, lokalnim zajednicama i, u kona\u010dnici, du\u017enosnicima na dr\u017eavnoj razini”, nagla\u0161ava  profesorica sa Pravnog fakulteta kojoj je podru\u010dje znanstvenog rada socijalna gerontologija. Na\u0161e je dru\u0161tvo, dodaje, kada je u pitanju odnos prema starijim osobama, jo\u0161 uvijek u razvoju te ne prepoznaje resurse i potencijale starijih osoba, niti ih vrednuje.<\/p>\n\n\n\n

“To treba promijeniti. Stoga je va\u017eno prevenirati socijalnu isklju\u010denost starijih osoba, odr\u017eavati primjereni \u017eivotni standard umirovljenika, promicati me\u0111ugeneracijsku solidarnost i produ\u017eiti aktivnu \u017eivotnu dob.”<\/p>\n\n\n\n

Kvaliteta \u017eivota i prava korisnika u domovima za starije tijekom pandemije znatno naru\u0161ena<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Pandemija bolesti COVID-19 globalni je izazov u kojem su starije osobe visoko u riziku, osobito one smje\u0161tene u domovima za starije osobe i drugim ustanovama, a kojima je kvaliteta \u017eivota, ali i brojna druga prava ozbiljno naru\u0161ena, isti\u010de Rusac.<\/p>\n\n\n\n

Polo\u017eaj starijih osoba u domovima zbog aktualnih epidemiolo\u0161kih mjera nimalo nije jednostavan. Ograni\u010deni kontakti, kretanje i dru\u017eenja korisnika; zabrane posjeta te pove\u0107ana smrtnost u domovima, nagla\u0161ava, izrazito nepovljno djeluje na starije osobe i na njihovo zdravlje i psihi\u010dko stanje. <\/p>\n\n\n\n

Problemi kao \u0161to su socijalna izolacija, depresija, nasilje nad starijim osobama svakako su se intenzivirali u doba pandemije, a mjere prevencije se dodatno negativno odra\u017eavaju na ionako prisutan osje\u0107aj socijalne isklju\u010denosti starijih.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Umirovljeni\u010dki dom (foto: Sandro Bura)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Zbog ograni\u010davanja kontakata s vanjskim svijetom, posebno s \u010dlanovima obitelji, osobama koje \u017eive u domovima potrebno je osigurati druge na\u010dine komunikacije, poput npr. besplatnih video poziva.<\/p>\n\n\n\n

Nu\u017ena je psiholo\u0161ka pomo\u0107<\/h3>\n\n\n\n

Rusac pri tome upozorava na nedovoljnu i neadekvatnu psiholo\u0161ku pomo\u0107 za starije osobe, a posbno one smje\u0161tene u domovima.<\/p>\n\n\n\n

“Obzirom da su starije osobe u velikom riziku od te\u017eih posljedica zaraze koronavirusom, osim prevencije od bolesti nu\u017ena je, poja\u0161njava, podr\u0161ka za prihva\u0107anje velikih promjena u svakodnevnom \u017eivotu koje name\u0107u epidemiolo\u0161ke mjere, ali i svih mogu\u0107ih posljedica kojih je razmjere, za sada, jo\u0161 te\u0161ko predvidjeti.”<\/p>\n\n\n\n

Va\u017eno je spomenuti, dodaje Rusac, da je starijima, koji se nerijetko nose i s brojnim kroni\u010dnim bolestima, potrebno osigurati odgovaraju\u0107u zdravstvenu skrb i u stanjima koja nisu vezana uz COVID-19. Nu\u017ene su, stoga, mjere koje bi olak\u0161avale kontakt starijih osoba s obiteljskim lije\u010dnicima, ali im i osigravale dostupnost i dostavu lijekova.<\/p>\n\n\n\n

Osim izoliranosti od vanjskog svijeta, na\u0161a sugovornica smatra kako se prilike uzrokovane pandemijom u domovima za starije i nemo\u0107ne osobe dodadno pogor\u0161avaju zbog nedostataka stru\u010dnih radnika. “Godinama se upozoravalo na manjak stru\u010dnih radnika u skrbi za starije i sada navedeno dolazi jo\u0161 vi\u0161e do izra\u017eaja.”<\/p>\n\n\n\n

Promi\u0161ljaju\u0107i o sustavu skrbi za starije osobe, profesorica na Katedri socijalne gerontologije isti\u010de kako zaposlenici daju sve od sebe u danim okvirima te da im zbog epidemiolo\u0161kih mjera nije lako balansirati izme\u0111u profesionalnog i privatnog \u017eivota, uz zdravstvene i druge rizike kojima su izlo\u017eeni. Smatra stoga kako bi trebalo promi\u0161ljati i o za\u0161titi mentalnog zdravlja zaposlenika, prevenciji sagorijevanja na poslu i pru\u017eanja profesionalne podr\u0161ke zaposlenicima u domovima za starije osobe.<\/p>\n\n\n\n

Svaki tre\u0107i umirovljenik u riziku od siroma\u0161tva<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Mnogim osobama starije \u017eivotne dobi, situacija pandemije dodatno naru\u0161ava ionako slabu kvalitetu \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj s 1.200.000 umirovljenika, njih 55 posto prima mirovinu ni\u017eu od 2.000 kn, oko 15 posto nema nikakvih primanja, tre\u0107ina ih \u017eivi bez kanalizacije, a jo\u0161 toliko ne odlazi lije\u010dniku jer ih put do njegove ordinacije previ\u0161e ko\u0161ta, navodi ove potresne podatke na\u0161a sugovornica, sa zagreba\u010dkog Pravnog fakulteta.<\/p>\n\n\n\n

\u010cinjenica je da mnoge starije osobe zbog niskog materijalnog statusa imaju lo\u0161iju kvalitetu \u017eivota, socijalno su izolirani, \u010de\u0161\u0107e su naru\u0161enog psihofizi\u010dkog zdravlja i korisnici su prava iz sustava socijalne skrbi.<\/p>\n\n\n\n

Glavni pokazatelj kvalitete \u017eivota osoba starije \u017eivotne dobi je, poja\u0161njava, mogu\u0107nost pojedinca da sa svojim prihodima i resursima osigura zadovoljenje osnovnih \u017eivotnih potreba, ali i drugih socijalnih i kulturnih potreba. “Ako su njihovi prihodi i resursi toliko neodgovaraju\u0107i da im ne dozvoljavaju u\u017eivati standard \u017eivota koji se smatra prihvatljivim u dru\u0161tvu u kojem \u017eive, mo\u017eemo re\u0107i da su te osobe siroma\u0161ne”, nagla\u0161ava prof. Silvia Rusac i dodaje  kako je  starije stanovni\u0161tvo u znatno ve\u0107em riziku od siroma\u0161tva od prosjeka op\u0107e populacije.<\/p>\n\n\n\n

\"Prvomajski
foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Prema pokazateljima siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti Dr\u017eavnog zavoda za statistiku za 2018. godinu, stopa siroma\u0161tva starijih osoba, u usporedbi sa stopom siroma\u0161tva op\u0107e populacije od 19,3 posto, iznosila je 28,1 posto, a za one u jedno\u010dlanim stara\u010dkim ku\u0107anstvima \u010dak 48,1 posto. <\/p>\n\n\n\n

“Stoga su mnogi umirovljenici prisiljeni \u0161tedjeti na hrani i osnovnim potrep\u0161tinama, a zbog strogih imovinskih cenzusa ne ostvaruju prava u sustavu socijalne skrbi, ali i druga prava”, isti\u010de Rusac.<\/p>\n\n\n\n

Umirovljenici u cijeloj Europi postaju siroma\u0161niji<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Za usporedbu, Rusac navodi kako je umirovljenicima u nekim nama susjednim zemljama ili \u010dlanicama Europske unije. Tako primjerice u BiH \u010dak 70 posto umirovljenika prima najni\u017eu mirovinu te \u017eive ispod svakog ljudskog dostojanstva, posebno oni u ruralnim podru\u010djima.<\/p>\n\n\n\n

U Italiji, primjerice, situacija nije tako te\u0161ka kao u nekim drugim zemljama, jer je prosje\u010dna mirovina u toj zemlji vi\u0161a od 600 eura mjese\u010dno. Nema ka\u0161njenja u isplatama, ali je kupovna mo\u0107 umirovljenih Talijana zadnjih godina pala za 30 posto. To, isti\u010de, nije izoliran slu\u010daj u EU navode\u0107i kako, op\u0107enito gledano, umirovljenici u cijeloj Europi postaju siroma\u0161niji.<\/p>\n\n\n\n

Zbog takvog trenda Hrvatska mora osigurati za\u0161titne mehanizme kroz sustav socijalne skrbi i tako pomo\u0107i onima koji ve\u0107 jesu u siroma\u0161tvu. Nu\u017eno je, dodaje, dodatne mehanizme osigurati i kroz mirovinski sustav. “Smatram da svi sustavi moraju raditi puno vi\u0161e na rje\u0161avanju problema siroma\u0161tva, da ih treba prioritizirati, a ne stavljati pod tepih.”<\/p>\n\n\n\n

Osim niskih mirovine ukazuje i na \u010dinjenicu da na siroma\u0161tvo starijih utje\u010du i visoki tro\u0161kovi \u017eivota, posebno skupa hrana i lijekovi, ali i drugi ekonomski uzroci.<\/p>\n\n\n\n

Nacionalna mirovina<\/h3>\n\n\n\n

U nastojanjima da se utje\u010de na suzbijanje siroma\u0161tva starijih osoba, Vlada RH je 2017. godine u Strategiji socijalne skrbi za starije osobe 2017.-2020. predvidjela uvo\u0111enje “nacionalne mirovine” za socijalno ugro\u017eene starije osobe koja bi trebala ubla\u017eiti rizik od siroma\u0161tva onih koji nemaju dovoljno sta\u017ea za starosnu mirovinu niti drugih prihoda te koji su do sada uglavnom bili korisnici socijalne skrbi. No pitanje je, upozorava Rusac, ho\u0107e li i u kojoj mjeri, obzirom na ekonomske i politi\u010dke prilike, uvo\u0111enje nacionalne mirovine utjecati na pobolj\u0161anje \u017eivota korisnika tih naknada.<\/p>\n\n\n\n

“Smatram da \u0107e prevladavanje siroma\u0161tva najve\u0107im dijelom ovisiti prvenstveno o ekonomskim i politi\u010dkim prilikama i nastojanjima dr\u017eave u aktiviranju mjera u borbi protiv siroma\u0161tva kao \u0161to su: ekonomski rast, \u0161irenje mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja, dohodovna potpora kroz socijalne transfere i razvoj ljudskoga kapitala kroz ulaganje u obrazovanje i zdravlje ljudi.”<\/p>\n\n\n\n

Nasilje nad starijim osobama neprepoznato<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Kona\u010dno, nedostatak osnovnih sredstava za \u017eivot stavlja starije osobe u rizik od svih oblika zlostavljanja, a u Hrvatskoj su posebno izra\u017eene prevare putem ugovora o dosmrtnom i do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju kada stariji \u010desto ostaju i bez imovine i bez adekvatne skrbi.<\/p>\n\n\n\n

Nasilje nad starijim osobama je globalni javnozdravstveni problem koji je u porastu, a mo\u017ee se kategorizirati obzirom na mjesto gdje se ono odvija i na na\u010din nasilnog pona\u0161anja. Nasilje nad starijima doga\u0111a se, isti\u010de Rusac u privatnosti doma i u obitelji, u ustanovi i strukturalno.<\/p>\n\n\n\n

Za starije osobe koje \u017eive u svojem ku\u0107anstvu, nasilje mo\u017ee biti povezano s njihovom financijskom ili emocionalnom ovisnosti o \u010dlanovima obitelji. Kod osoba smje\u0161tenih u ustanovu, zlostavljanje se mo\u017ee javiti kod hranjenja, kupanja, obla\u010denja, uzimanja lijekova i sl. Strukturalno nasilje pak, navodi na\u0161a sugovornica, odvija se na razini dru\u0161tva, a odnosi se na nedostatak socijalne sigurnosti i financijskih sredstava koji bi omogu\u0107ili zadovoljavaju\u0107u kvalitetu \u017eivota. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

“Strukturalni oblik nasilja odnosi se na diskriminiraju\u0107u socijalnu, zdravstvenu i ostalu politiku i praksu prema starijima, te neodgovaraju\u0107e i uznemiravaju\u0107e postupanje javnih slu\u017ebi”, isti\u010de profesorica sa Pravnog fakulteta, dodaju\u0107i kako starije osobe u Hrvatskoj op\u0107enito nisu dovoljno informirane o svojim pravima. Navodi kako tu nedostaje preventivnih aktivnosti te su stariji i po pitanju nasilja nevidljiva i marginalizirana skupina. Taj problem je, isti\u010de, \u010desto neprepoznat.<\/p>\n\n\n\n

To potkrepljuje podacima istra\u017eivanja o nasilju nad starijim osobama u domovima za starije na podru\u010dju Grada Zagreba analiziranih iz perspektive djelatnika i korisnika. U istra\u017eivanju je sudjelovalo 550 korisnika i 486 djelatnika. \u010cak 14 posto djelatnika istaknulo je kako poznaje korisnika doma izlo\u017eenog nasilju. Korisnici doma, s druge strane, u manje od deset posto slu\u010dajeva prepoznaju pojedina nasilna pona\u0161anja djelatnika nad korisnicima, dok djelatnici percipiraju da je takvih pona\u0161anja dvostruko vi\u0161e. <\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje je, tako\u0111er, pokazalo kako i djelatnici i korisnici domova kao naj\u010de\u0161\u0107e oblike nasilja nad korisnicima navode: psihi\u010dko nasilje i zanemarivanje, fizi\u010dko i materijalno nasilje, nasilje i zanemarivanje prilikom pru\u017eanja medicinske skrbi, nasilje i zanemarivanje prilikom pru\u017eanja osobne njege te nasilje i zanemarivanje prilikom hranjenja starijih osoba. <\/p>\n\n\n\n

Jedan od glavnih uzroka pojavljivanja nasilja nad starijima u institucijama je profesionalno sagorijevanje osoblja, za koje se, izme\u0111u ostalog, smatra da bi moglo biti izazvano samim manjkom zaposlenika.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to zabrinjava je, zaklju\u010duje profesorica na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta Silvia Rusac, nedostatak istra\u017eivanja i podataka o slu\u010dajevima nasilja u privatnim i obiteljskim domovima.<\/p>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatsko dru\u0161tvo ne prepoznaje resurse i potencijale starijih osoba, niti ih vrednuje, a istovremeno se ne poduzimaju mehanizmi koji bi sprije\u010dili njihovo daljnje osiroma\u0161ivanje. <\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":43850,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[356,417,1215,2339,237],"class_list":["post-43841","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-dom","tag-drustvo","tag-nacionalna-mirovina","tag-novo-vrijeme","tag-siromastvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43841","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=43841"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43841\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/43850"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=43841"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=43841"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=43841"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}