{"id":43970,"date":"2021-01-12T16:23:04","date_gmt":"2021-01-12T15:23:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=43970"},"modified":"2021-03-05T20:09:10","modified_gmt":"2021-03-05T19:09:10","slug":"umirovljenici-i-energetsko-siromastvo-kad-plate-racune-mnogi-nemaju-sto-jesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/01\/umirovljenici-i-energetsko-siromastvo-kad-plate-racune-mnogi-nemaju-sto-jesti\/","title":{"rendered":"Umirovljenici i energetsko siroma\u0161tvo: Kad plate ra\u010dune, mnogi nemaju \u0161to jesti"},"content":{"rendered":"\n<p>Jedna \u010detvrtina gra\u0111ana Hrvatske nije u mogu\u0107nosti na vrijeme podmiriti tro\u0161kove re\u017eija, pokazala je posljednja anketa Dr\u017eavnog zavoda za statistiku o dohotku stanovni\u0161tva za 2019. godinu. Podatak da 6,6 posto osoba \u017eivi u ku\u0107anstvu koje nije u mogu\u0107nosti priu\u0161titi si adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, jedan je od glavnih pokazatelja energetskog siroma\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>U istoj je godini u problemu s ka\u0161njenjem pla\u0107anja re\u017eija bilo 9,3 posto samaca u dobi od 65 ili vi\u0161e godina te 8,7 posto ku\u0107anstava s dvije odrasle osobe, od kojih je barem jedna u dobi od 65 godina ili vi\u0161e. To je tek vrh &#8220;sante leda&#8221; vode\u0107eg socijalnog izazova diljem Europe, obuhva\u0107enog pojmom energetskog siroma\u0161tva.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je energetsko siroma\u0161tvo? <\/h3>\n\n\n\n<p>Prema tuma\u010denju Europske Komisije, Citizen Energy Forum 2016., to je situacija u kojoj ku\u0107anstvo ili pojedinac nije u mogu\u0107nosti priu\u0161titi si <strong>osnovne energetske usluge<\/strong> (grijanje, hla\u0111enje, rasvjetu, mobilnost i energiju) koje jam\u010de pristojan na\u010din \u017eivota. Energetsko siroma\u0161tvo posljedica je niskih prihoda, visokih tro\u0161kova energije i niske energetske u\u010dinkovitosti takvih domova. Njegov u\u010dinak mo\u017ee imati ozbiljne posljedice za zdravlje, dobrobit, dru\u0161tvenu uklju\u010denost i kvalitetu \u017eivota.&nbsp;<\/p><div id=\"mojev-4227694993\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Iskustva i brojke kojima raspola\u017eu u zagreba\u010dkom <strong>Centru za socijalnu skrb, podru\u017enica Dubrava<\/strong>, jasno upozoravaju dokle se\u017eu razmjeri problema i kako taj segment siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti u praksi izgleda. Socijalna radnica <strong>Zdenka Maltar<\/strong> u Odjelu nov\u010danih davanja u spomenutoj podru\u017enici CZSS-a ve\u0107 15 godina ima uvid u situaciju s energetskim siroma\u0161tvom na istoku Zagreba.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;\u0160to se ti\u010de Dubrave, ako \u0107emo gledati stalni tretman korisnika koji primaju neki od vidova socijalne pomo\u0107i, radi se o 2.700 osoba. Ali onda tom broju moramo pridodati i 2.000 osoba koje su na jednokratnim naknadama. Rije\u010d je o osobama svih dobi, a me\u0111u njima je otprilike oko 1.000 starijih osoba. Imate jedan dio podru\u010dja gdje su novodoseljeni ljudi koji su podstanari, a imate i staro stanovni\u0161tvo koje je tu godinama domicilno&#8221;, ka\u017ee Maltar. <\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zdenka-maltar-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-44038\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zdenka-maltar-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zdenka-maltar-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zdenka-maltar-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zdenka-maltar-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zdenka-maltar-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zdenka-maltar-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zdenka-maltar-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zdenka-maltar-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zdenka-maltar-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zdenka-maltar-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zdenka-maltar.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Zdenka Maltar (foto: Vlatka Koren)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>&#8220;Imamo obvezu izlaziti na teren, to i \u010dinimo i vidimo kakvo je stanje. Naravno, sve je ote\u017eala ova situacija koja se dogodila s pandemijeom COVID-19 i problem koji smo imali s potresom. Na\u0161a podru\u017enica pokriva dio Marku\u0161evca, Miro\u0161evca, naravno \u010cu\u010derja koje je dosta stradalo jo\u0161 u potresu u o\u017eujku. Upravo tamo smo dan, dva nakon potresa imali jednu te\u0161ko pogo\u0111enu obitelj, majku i sina. Oboje su invalidne osobe. Gospo\u0111a je vrlo stara, nepokretna. Oni su ostali bez grijanja. Kako su dosta udaljeni, sin koji je ina\u010de li\u0161en poslovne sposobnosti, nije im mogao oti\u0107i ni do du\u0107ana. Mi smo odmah to jutro organizirali da im dostavimo hranu i grijalicu, da im omogu\u0107imo sve \u0161to treba, bili smo s njima u stalnom kontaktu&#8221;, navodi jedan od niza primjera gospo\u0111a Maltar.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Penzije male, re\u017eije paprene &#8211; posebno zimi<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Podru\u017enica Dubrava jedna je od ve\u0107ih od ukupno 12 podru\u017enica u sklopu Centra za socijalnu skrb Zagreb, koje su vezane uz nadle\u017enost nekada\u0161njih op\u0107ina. S dovoljno korisnika da barem poljuljaju, ako ne i izbri\u0161u, ra\u0161irenu iluziju o lagodnom \u017eivotu prosje\u010dnog gra\u0111anina u hrvatskoj &#8220;metropoli&#8221;. Potvr\u0111uju to i brojke koje ukazuju na energetsko siroma\u0161tvo.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Prosjek mirovina koji vidimo kod na\u0161ih korisnika kre\u0107e se od nekih 950 do eventualno 2.700 kn. A taj okvirni tro\u0161ak re\u017eija, i to ra\u010dunamo li za male stanove koje korisnici imaju tu na podru\u010dju Dubrave, po zimi se kre\u0107e od oko 1.200 do 1.400 kn. Ovisi kako se tko grije. To zavisi i od podru\u010dja na kojem stanuju. Problem varira od kvarta do kvarta. Recimo, tu u Studentskom gradu zgrade su vi\u0161e priklju\u010dene na toplanu. Na Poljanicama je to vi\u0161e centralno eta\u017eno grijanje. U ku\u0107ama se korisnici griju uglavnom na drva. S tim da sad zbog ovih potresa imamo i situacija s o\u0161te\u0107enim dimnjacima, tako da se dio ljudi grije uz pomo\u0107 elektri\u010dnih grijalica, pa su onda ti tro\u0161kovi jako veliki&#8221;, poja\u0161njava na\u0161a sugovornica.<\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107ina europskih zemalja nema slu\u017ebenu definiciju pojma &#8220;energetsko siroma\u0161tvo&#8221; i to se stanje \u010desto opisuje kao nemogu\u0107nost odr\u017eavanja doma adekvatno toplim. No, radi se o daleko \u0161irem, slo\u017eenijem problemu, upozorava Zdenka Maltar. O tome je \u010desto izlagala na godi\u0161njim konferencijama socijalnih radnika.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">O energetskom siroma\u0161tvu se rijetko pri\u010da<\/h2>\n\n\n\n<p>&#8220;Na nivou Europske unije je donesen zakon prema kojem se sve \u010dlanice moraju pridr\u017eavati i omogu\u0107iti svim svojim dr\u017eavljanima da osiguraju sva mogu\u0107a sredstva da se izbjegne \u017eivljenje u energetskom siroma\u0161tvu. Obveza izrade akcijskih planova za rje\u0161avanje tog problema datira iz 2009. I Hrvatska je kad je postala \u010dlanica EU 2013. morala preuzeti tu legislativu. Donijeli smo tada o tome i zakon. Me\u0111utim, u Zakonu o socijalnoj skrbi pisalo je da zakon mo\u017ee i\u0107i u provedbu tek kad se donese uredba. To je bilo tek 2015. godine&#8221;, podsje\u0107a Maltar.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Prema toj uredbi, pravo na subvenciju tro\u0161kova struje u iznosu od 200 kn mjese\u010dno imaju samo korisnici osobne invalidnine i korisnici zajam\u010dene minimalne naknade. Energetsko siroma\u0161tvo smatra da svi stanovnici \u010dlanica EU moraju imati pristup svim energentima (plin, struja, tro\u0161kovi re\u017eija) i imati ku\u0107anske aparate (perilice, hladnjake) prilago\u0111ene ekolo\u0161kim statusima i standardima. U Hrvatskoj smo zapravo suo\u010deni s energetskim siroma\u0161tvom, ali o tome nitko ne pri\u010da, smatra Maltar.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;To je problem koji nam stoji otvoren. Kako znamo iz iskustva, ljudi recimo nemaju struju. Ali ne da nemaju priklju\u010dak, nego ne mogu pla\u0107ati ra\u010dun. Ili ova aktualna situacija s potresima, gdje se ljudi ne mogu grijati jer su im dimnjaci neuporabljivi. S druge strane, imamo i novi zakon o bojlerima koji moraju biti atestirani. Pa onda imate slu\u010dajeva ako netko u zgradi to ne \u017eeli mijenjati (plinske bojlere za EU direktivom obavezne kondenzacijske op.a.), vi se ne mo\u017eete grijati iako imate centralno na plin&#8221;, dodaje.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Recimo, tro\u0161kovi na Studentskom gradu za one koji se griju na toplanu su stra\u0161no veliki. Imamo iskustva da na\u0161i korisnici imaju mirovinu primjerice 1.500 kuna, a grijanje ih ko\u0161ta nekih 600 kuna. I to za male garsonjere. Makar i ne tro\u0161ili. A grijanje ne mogu kontrolirati, jer ide na toplanu. I prakti\u010dki na kraju, <strong>kad podmire sve re\u017eije, a znamo da na\u0161i penzioneri to uvijek redovito \u010dine, oni nemaju \u0161to jesti.<\/strong> I onda ti jadni ljudi odlaze u pu\u010dke kuhinje da barem ne\u0161to dobiju. \u010cinjenica je da su onda i bolesni, da ne mogu dobivati potrebnu prehranu, i prakti\u010dki jedu samo taj jedan obrok. Postavlja se pitanje \u0161to je sa doru\u010dkom, ve\u010derom. Tu je i pitanje vo\u0107a. Op\u0107enito nekakvog adekvatnog \u017eivota starijih osoba. Tako da je po meni, pitanje energetskog siroma\u0161tva jedan veliki problem kojeg se nitko nije ozbiljnije dotaknuo u Hrvatskoj&#8221;, zaklju\u010duje Maltar.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Nema se vremena \u010dekati<\/h3>\n\n\n\n<p>Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. godine potvrdilo je goru\u0107e stanje. Poput \u010dinjenice da su umirovljenici \u010de\u0161\u0107e energetski siroma\u0161ni nego zaposlene osobe te da su korisnici socijalne za\u0161tite energetski siroma\u0161niji od prosjeka. A sude\u0107i prema omjerima s podru\u010dja zagreba\u010dke Dubrave, opet su u za\u010daranom krugu penzioneri koji \u010dine gotovo polovinu tamo\u0161njih korisnika Centra.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zavod-za-soc-skrb-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-44037\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zavod-za-soc-skrb-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zavod-za-soc-skrb-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zavod-za-soc-skrb-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zavod-za-soc-skrb-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zavod-za-soc-skrb-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zavod-za-soc-skrb-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zavod-za-soc-skrb-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zavod-za-soc-skrb-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zavod-za-soc-skrb-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zavod-za-soc-skrb-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zavod-za-soc-skrb.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Vlatka Koren<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Neke jedinice lokalne samouprave problem dostupnosti energenata rje\u0161avaju kroz jednokratne nov\u010dane pomo\u0107i, primjerice Pula i Rovinj, i\/ili isplatom naknada za tro\u0161kove stanovanja, poput Zagreba i Osijeka. Glavni grad priprema i smjernice za suzbijanje energetskog siroma\u0161tva te modele za ocjenu potreba nakon obilazaka ugro\u017eenih ku\u0107anstava i analize postoje\u0107ih mehanizama pomo\u0107i. Na tome sura\u0111uju s udrugom DOOR (Dru\u0161tvo za oblikovanje odr\u017eivog razvoja). No je li to dovoljno, s obzirom na visoke tro\u0161kove \u017eivota u Zagrebu, prvenstveno skupe re\u017eije, otvoreno je pitanje.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Reforma sustava socijalne skrbi u pripremi ve\u0107 tri godine<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;emeljem Zakona o socijalnoj skrbi samci koji ispunjavaju uvjete imaju pravo na zajam\u010dene minimalne naknade od 800 kn mjese\u010dno, za radno nesposobnu osobu naknada iznosi 920 kn, a jednokratna naknada je za zadovoljavanje osnovnih \u017eivotnih potreba. Na godi\u0161njoj razini za samca je ta jednokratna naknada 2.500 kn, a za ku\u0107anstvo odnosno obitelj iznosi 3.500 kn. I sad se tu otvara puno pitanja poput suzbijanja energetskog siroma\u0161tva i situacija koje se javljaju zadnjih godina. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Mislim da je problem \u0161to je EU tra\u017eila od nas da se sustav socijalne skrbi prilagodi standardima Unije. Tu je i struka davala svoje mi\u0161ljenje &#8211; Komora i Udruga socijalnih radnika, kao i \u0161ira javnost \u0161to bi se trebalo mijenjati. Me\u0111utim, dogodilo se niz okolnosti. U me\u0111uvremenu su se mnoge vlade promijenile, zakon je u pripremi ve\u0107 jedno tri godine i jo\u0161 nije ugledao svjetlo dana. A Hrvatska je imala obvezu reformirati sustav socijalne skrbi zaklju\u010dno sa 2020. godinom&#8221;, podsje\u0107a Maltar.&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Pou\u010dena dugogodi\u0161njim izravnim socijalnom radom s korisnicima smatra da je reforma sustava nu\u017ean hitan korak i u cilju rje\u0161avanja problema energetskog siroma\u0161tva.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Bile su neke sitne izmjene zakona, no sustav nije izmijenjen. Ja sam mi\u0161ljenja da bi trebalo <strong>pove\u0107ati minimalni dohodak<\/strong>. A kako se uz njega ve\u017ee zajam\u010dena minimalna naknada i jednokratna naknada, automatski bi se i taj iznos pomo\u0107i pove\u0107ao. Govorimo to zbog velikog broja korisnika koji su u siroma\u0161tvu i u riziku od siroma\u0161tva, a ne ispunjavaju uvjete za stalnu pomo\u0107 odnosno za zajam\u010denu minimalnu naknadu. Slikovito re\u010deno, ako netko ima mirovinu 950 kn, on sigurno od toga ne mo\u017ee \u017eivjeti. Pogotovo ne u Zagrebu&#8221;, podvla\u010di na\u0161a sugovornica.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Nemo\u0107ni i frustrirani jer velikom dijelu korisnika ne mogu pomo\u0107i<\/h3>\n\n\n\n<p>Mo\u017eda osoba i mo\u017ee tako skromno negdje gdje ima poljoprivredu i neku oku\u0107nicu gdje mo\u017ee saditi povr\u0107e, ali ne u Zagrebu. Da primjerice samcu i odobre tih 2.500 kn godi\u0161nje, to kako ka\u017ee, opet ne mo\u017ee podmiriti njegove potrebe. Jer u tu jednokratnu naknadu ulaze i potrebe lijekova, nabave ku\u0107anskih aparata, tro\u0161kovi re\u017eija i sve drugo \u0161to spada u osnovne \u017eivotne potrebe. To \u0161to jedan velik dio korisnika ne mo\u017ee dobiti adekvatnu skrb, kod socijalnih radnika izaziva velike frustracije. No ruke su im vezane zakonom i resornim Ministarstvom kao osniva\u010dem, pa ne mogu pokriti sve potrebe s terena, kroz eventualne humanitarne akcije, Crveni kri\u017e, Caritas ili neke donacije.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;I to kod nas stru\u010dnjaka u kona\u010dnici izaziva jedan osje\u0107aj nemo\u0107i&#8221;, posvjedo\u010dila je na kraju Zdenka Maltar.&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Energetsko siroma\u0161tvo u EU<\/h3>\n\n\n\n<p>Prema podacima Eurostata, gotovo 34 milijuna ljudi u EU 2018. godine nije moglo osigurati primjereno grijanje u ku\u0107anstvu. Problem energetskog siroma\u0161tva najmanje osje\u0107aju Skandinavci (\u0160vedska, Finska, Danska), slijede Austrija i Luksemburg. Njema\u010dka je na toj rang ljestvici na devetom, Francuska na desetom mjestu.&nbsp;Procjenjuje se da je jedan od 10 gra\u0111ana Europe izlo\u017een energetskom siroma\u0161tvu. 57 milijuna ljudi tijekom zime ne mo\u017ee odr\u017eavati svoje domove toplima. \u010cak 104 milijuna ljeti ih ne mo\u017ee rashladiti. S pla\u0107anjem ra\u010duna za energente kasni 52 milijuna Europljana, a 10 milijuna njih mora hodati vi\u0161e od pola sata kako bi do\u0161li do usluge javnog prijevoza.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-2911752369\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada je rije\u010d o energetskom siroma\u0161tvu, me\u0111u prvima su na udaru umirovljenici, socijalno najugro\u017eenija skupina. Potresi u sredi\u0161njoj Hrvatskoj dodatno su pogor\u0161ali ionako te\u0161ku situaciju. O tome za MojeVrijeme.hr svjedo\u010de i u Centru za socijalnu skrb Zagreb, podru\u017enica Dubrava.<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":44035,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[2575,2339,237,77],"class_list":["post-43970","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-energetsko-siromastvo","tag-novo-vrijeme","tag-siromastvo","tag-umirovljenici"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43970","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=43970"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43970\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/44035"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=43970"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=43970"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=43970"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}