{"id":44081,"date":"2020-12-28T18:24:50","date_gmt":"2020-12-28T17:24:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=44081"},"modified":"2021-01-15T18:27:45","modified_gmt":"2021-01-15T17:27:45","slug":"ima-li-stanica-abortiranog-fetusa-u-cjepivima-protiv-koronavirusa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/12\/ima-li-stanica-abortiranog-fetusa-u-cjepivima-protiv-koronavirusa\/","title":{"rendered":"Ima li stanica abortiranog fetusa u cjepivima protiv koronavirusa?"},"content":{"rendered":"\n<p>Iako se \u010dinilo da \u0107e dostupnost informacija koju donosi internet u\u010diniti korak naprijed u ljudskom razvoju, malo je tko ra\u010dunao da \u0107e se dogoditi suprotno \u2013 ponajvi\u0161e zahvaljuju\u0107i nedostatnom znanju za interpretaciju dostupnih podataka.<\/p>\n\n\n\n<p>Upravo je zbog toga na jednoj djelomice to\u010dnoj informaciji izniknula ogromna teorija urote koja predstavlja zna\u010dajan javnozdravstveni problem kada je rije\u010d o procjepljivanju stanovni\u0161tva. <\/p>\n\n\n\n<p>Problemu je u Hrvatskoj pridonijeo dominikanac i studentski kapelan Rije\u010dke nadbiskupije Ivan Dominik Ili\u010di\u0107, kojeg na Facebooku prati oko 73 tisu\u0107e ljudi. U vrlo gledanom videu ustvrdio je da se u slu\u010daju cijepljenja protiv koronavirusa &#8220;radi o genskoj terapiji, o <em>messenger<\/em> RNA \u0161ifri koja \u0107e u\u0107i u na\u0161e stanice&#8221;. &#8220;Mnogi znanstvenici upozoravaju da je vrlo opasno primiti takvo cjepivo i nadam se da ne\u0107emo srljati kao guske u maglu, dok se ono temeljito ne ispita&#8221;, poru\u010dio je Ili\u010di\u0107 koji nadalje tvrdi da se neka cjepiva rade na osnovi stanica abortirane djece, \u0161to je, ka\u017ee sramotno.<\/p>\n\n\n\n<p>Tvrdnju da cjepiva protiv koronavirusa sadr\u017ee stanice poba\u010denih fetusa do sada su demantirali brojni stru\u010dnjaci, a komentirali su je i vjerski poglavari. Demantirana je i dezinformacija da \u0107e cjepivo protiv koronavirusa promijeniti &#8220;genetski kod&#8221; cijepljenih.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Koriste li se stanice fetusa u proizvodnji cjepiva?<\/h3>\n\n\n\n<p>Ponekad da, ali ne u slu\u010daju cjepiva protiv koronavirusa. Naime, virusi su zarazne \u010destice koje znanstvenici stavljaju na granicu izme\u0111u \u017eivog i ne\u017eivog svijeta. Za njih ka\u017eu da se ne razmna\u017eaju, ve\u0107 se repliciraju ili umna\u017eaju. A da bi se umna\u017eali, trebaju doma\u0107ina \u2013 \u017eivu stanicu. <\/p>\n\n\n\n<p>Upravo se zbog toga virusi za potrebe proizvodnje cjepiva uzgajaju u \u017eivim stanicama. Recimo, virus gripe umna\u017ea se u koko\u0161jim jajima, dok se virusi rubeole, vodenih kozica, ospica ili bjesno\u0107e moraju replicirati u ljudskim stanicama koje nazivamo stani\u010dnim linijama.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako te stani\u010dne linije vuku porijeklo iz poba\u010denih fetusa, to ne zna\u010di da se radi o fetalnim tkivima. Jedna od najpoznatijih stani\u010dnih linija jest <strong>HEK293<\/strong>. Njena pri\u010da po\u010dinje 1973. godine kada je nizozemski biolog Alex Van der Eb izdvojio i razmno\u017eio stanice iz bubrega poba\u010denog fetusa. Kasnije su te stanice dodatno genetski modificirane, \u0161to je promijenilo njihov metabolizam i pona\u0161anje, postalo ih je lak\u0161e razmno\u017eavati pri \u010demu su iznimno pogodne za brojna istra\u017eivanja. <\/p>\n\n\n\n<p>Bio je to 293. eksperiment na tim stanicama pa je linija nazvana HEK293. Od tada se koristi u istra\u017eivanjima karcinoma, proizvodnji cjepiva, ispitivanju lijekova te im ljudski rod velikim dijelom duguje dugovje\u010dnost i zdravlje. <\/p>\n\n\n\n<p>U proizvodnji cjepiva stani\u010dne linije mogu se koristiti na tri na\u010dina; razvojno kako bi se utvrdilo ono \u0161to djeluje; potvrdno, kako bi se potvrdila djelotvornost; proizvodno, kako bi se proizvelo cjepivo.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ima li u cjepivu protiv koronavirusa stanica fetusa?<\/h3>\n\n\n\n<p>Ne. Ali su na ovoj stani\u010dnoj liniji Moderna i Pfizer ispitali djelotvornost cjepiva protiv koronavirusa. No kako se za njihova cjepiva ne koristi virus, ve\u0107 se kemijskom sintezom u laboratoriju replicira samo glasni\u010dka RNA (mRNA), u proizvodnji samog cjepiva ne koristi se stani\u010dna linija HEK293.<\/p>\n\n\n\n<p>Valja znati da ni u cjepivu koje se proizvodi od virusa uzgojenih u humanim stani\u010dnim linijama nema zaostalih stanica. &#8220;Bilo kakvi ostaci DNA iz tih fetalnih embrionalnih stanica uni\u0161tavaju se tretiranjem s posebnim kemikalijama. Zbog toga u kona\u010dnom cjepivu mogu postojati gotovo nemjerljive koli\u010dine (radi se u trilijuntim dijelovima grama) ljudske fragmentirane DNA iz tih fetalnih embrionalnih stanica. Da ne postoji mogu\u0107nost da se takvi mali fragmenti ljudske DNA ugrade u na\u0161e kromosome nakon \u0161to se cjepiva u\u0161pricaju u ljude dokazano je brojnim eksperimentima&#8221;, objasnio je jednostavnim rje\u010dnikom <strong>Igor \u0160tagljar<\/strong>, profesor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku na Sveu\u010dili\u0161tu u Torontu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je to mRNA?<\/h3>\n\n\n\n<p>Glasni\u010dka RNA (mRNK ili mRNA) je molekula ribonukleinske kiseline. Od ukupne stani\u010dne RNA, 1-2 posto otpada na mRNA. Njena funkcija je povezati &#8220;centralu&#8221; i &#8220;tvornicu&#8221; unutar stanice. Ukratko, ona prenosi genetske informacije iz jezgre u citoplazmu. Prema toj informaciji na ribosomima nastaju nove bjelan\u010devine.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Mo\u017ee li mRNA iz cjepiva promijeniti na\u0161 &#8220;genetski kod&#8221;?<\/h3>\n\n\n\n<p>Ne. mRNA se ne ugra\u0111uje u DNA te nema nikakve opasnosti da se iniciranjem mRNA promijeni ljudski genom. mRNA se u clu\u010daju cjepiva protiv koronavirusa prevodi (translacija) u protein, u ovom slu\u010daju protein \u0161iljka (engl. <em>spike protein<\/em>) SARS-CoV-2 koji \u0107e prevariti organizam na na\u010din da \u0107e tijelo pomisliti da ga je napao cijeli \u017eivi virus, zbog \u010dega \u0107e po\u010deti proizvodnju antitijela koja \u0107e nas za\u0161titi od stvarne infekcije.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Neki katoli\u010dki sve\u0107enici ka\u017eu da se ne bismo trebali cijepiti. \u0160to ka\u017ee papa Franjo?<\/h3>\n\n\n\n<p>\u010cak i kada bi se radilo o cjepivu za koje je bilo potrebno umno\u017eiti virus u kulturi stanica izuzetih iz abortiranog fetusa, a \u0161to ovdje nije slu\u010daj, to bi prema papi Franji bilo dopustivo. Poja\u0161njenje koje je stiglo iz Vatikana navodi kako je davanje moralnog legitimiteta uporabi takvog cjepiva temeljeno na na\u010delu &#8220;razli\u010ditih stupnjeva odgovornosti za suradnju u zlu&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Zato \u0161to je pandemijska opasnost stvarna, smatra Kongregacija za nauk vjere, cjepiva se mogu koristiti &#8220;sukladno savjesti i uz spoznaju da to ne predstavlja sudjelovanje u poba\u010daju iz kojega potje\u010du stanice kori\u0161tene za proizvodnju cjepiva.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>U nedostatku sigurnog cjepiva koje potje\u010de iz drugih izvora, &#8220;moralno je prihvatljivo primiti cjepivo za COVID-19 u kojemu su tijekom istra\u017eivanja i proizvodnje kori\u0161tene stanice poba\u010denih fetusa&#8221;, smatra Vatikan.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to to\u010dno sadr\u017ei Pfizerovo cjepivo protiv koronavirusa?<\/h3>\n\n\n\n<p>Sastav cjepiva nikada nije bio tajan i popratnu dokumentaciju vrlo je lako prona\u0107i na mjestu na kojem se nalaze dokumenti svih lijekova na hrvatskom tr\u017ei\u0161tu \u2013 na stranicama Hrvatske agencija za lijekove i medicinske proizvode.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedna doza (0,3 ml) sadr\u017ei 30 mikrograma mRNA cjepiva (u lipidnim nano\u010desticama) protiv bolesti COVID-19. U cjepivu se jo\u0161 nalaze ((4-hidroksibutil)azanediil)bis(heksan-6,1-diil)bis(2-heksildekanoat) (ALC-0315), 2-[(polietilenglikol)-2000]-N,N-ditetradecilacetamid (ALC-0159), 1,2- distearoil-sn-glicero-3-fosfokolin (DSPC), kolesterol, kalijev klorid, kalijev dihidrogenfosfat, natrijev klorid, natrijev hidrogenfosfat dihidrat, saharoza i voda za injekcije<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Odgovor postavljeno pitanje je &#8216;ne&#8217;, no va\u017eno je znati i kontekst ovog mita koji ve\u0107 godinama, a sada u slu\u010daju cjepiva protiv koronavirusa, kru\u017ei digitalnim svijetom i zaga\u0111uje ga.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":44085,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1008,3],"tags":[331,982,2046,952,249],"class_list":["post-44081","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nema-predaje","category-zdravlje","tag-cijepljenje","tag-fake-news","tag-korona-virus","tag-nemapredaje","tag-teorije-urote"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44081","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44081"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44081\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/44085"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44081"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44081"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44081"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}