{"id":44107,"date":"2020-11-27T11:41:53","date_gmt":"2020-11-27T10:41:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=44107"},"modified":"2021-01-17T11:45:13","modified_gmt":"2021-01-17T10:45:13","slug":"poremecaj-gomilanja-klopka-u-koju-se-lako-upada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/11\/poremecaj-gomilanja-klopka-u-koju-se-lako-upada\/","title":{"rendered":"Poreme\u0107aj gomilanja &#8211; klopka u koju se lako upada"},"content":{"rendered":"\n<p>&#8220;Moja pokojna baka nikad ni\u0161ta nije bacala. Sje\u0107am se da je njezin stan bio zatrpan gomilama praznih kutija za koje je mislila da \u0107e joj jo\u0161 nekad trebati, otkrhnutog posu\u0111a koje je, kako je govorila, bilo \u0161teta baciti jer je jo\u0161 upotrebljivo, onda dijelova razbijenih \u0161alica koje je, valjda, planirala nekad zalijepiti, odje\u0107e i cipela s rupama koje je isto tako, valjda, nekad mislila pokrpati\u2026 U po\u010detku se \u010dinilo da je to samo uobi\u010dajeno gomilanje stvari kojemu su sklone starije osobe navikle \u0161tedjeti zbog malih mirovina ili te\u0161kog \u017eivota u mladosti, no kad je taj, mogu slobodno re\u0107i, otpad po\u010deo posve preuzimati njen stan, shvatili smo da ne\u0161to nije u redu. Tek nakon mnogo godina doznala sam da je to zapravo poreme\u0107aj i da se upravo tako i zove: poreme\u0107aj gomilanja&#8221;, govori Zagrep\u010danka Anita.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;S vremenom je postalo gotovo nemogu\u0107e kretati se bakinim stanom od silnih kutija i vre\u0107a u kojima je ona \u010duvala sve te bezvrijedne stvari. Kad bismo joj do\u0161li u posjet, ona bi uvijek ne\u0161to prekapala i preslagivala po tim svojim stvarima. Valjda je i sama nekako mislila napraviti nekog reda u tom kaosu, ali je odavno postalo jasno da je tog sme\u0107a previ\u0161e i da se tu nikad ni\u0161ta ne\u0107e mo\u0107i slo\u017eiti, pospremiti i sortirati&#8221;, ka\u017ee Anita.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;U nekoliko smo navrata poku\u0161ali taj stan pospremiti, nepotrebne stvari pobacati, no za svaku pa i najmanju stvar\u010dicu koju smo htjeli baciti, baka je reagirala vrlo burno, da ne ka\u017eem agresivno, jer u njezinim o\u010dima sve je to bila vrijednost koju treba \u010duvati&#8221;, ka\u017ee Anita. &#8220;S vremenom je taj otpad po\u010deo &#8216;izlaziti&#8217; iz stana, pa su nagomilane kutije stajale i na hodniku ispred ulaznih vrata, a kako je ta hrpetina sve vi\u0161e rasla, i susjedi su se po\u010deli \u017ealiti. Poku\u0161avali smo nered zadr\u017eati barem samo unutar stana, no i ti poku\u0161aji da se sve te kutije i vre\u0107e unesu u stan pa da se susjedi vi\u0161e ne \u017eale, bili su pra\u0107eni velikim bakinim otporom&#8221;, pri\u010da dalje Anita.<\/p><div id=\"mojev-2945330478\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Bakino zdravlje se s vremenom po\u010delo pogor\u0161avati. Jednom je tako pala i slomila kuk, a nakon operacije i anestezije, nije vi\u0161e nikad bila ona stara. Po\u010dela se gubiti i vi\u0161e nije mogla \u017eivjeti sama. Moj otac i njegova sestra organizirali su da se baku smjesti u star\u010dki dom, a iako sam tad jo\u0161 bila dijete, sje\u0107am se trenutka u kojem su do\u0161li po nju. Umjesto da se sprema, pakira u torbu ne\u0161to odje\u0107e, \u010detkicu za zube i takve stvari, ona je, okru\u017eena svim tim sme\u0107em, sjela i uhvatila se poliranja nekakvog starog lonca. Kao da \u0107e to bilo \u0161to promijeniti. Tata i teta su je na jedvite jade odvojili od tih stvari i preselili u dom uz obe\u0107anje da \u0107e se brzo vratiti i da njezine stvari nitko ne\u0107e dirati. U domu je ubrzo umrla, a moja je obitelj jo\u0161 tjednima nakon njezine smrti iznosila sme\u0107e iz njezinog stana&#8221;, pri\u010da Anita.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Kasnije sam sli\u010dnu naviku da nikad ni\u0161ta ne baca po\u010dela primje\u0107ivati i kod svog oca, no, sre\u0107om, njegov se nered zadr\u017eao samo na gara\u017ei. Uostalom, nakon iskustva s bakom, svi smo u obitelji postali osjetljiviji i na prve naznake gomilanja pa ne dozvoljavamo da se nakupi puno nereda. Meni se, \u010dak, znalo dogoditi da bacim i neke jo\u0161 posve upotrebljive stvari jer mi je i to dra\u017ee nego da se i meni nekad u \u017eivotu dogodi da se u stanu ne mogu okrenuti od sme\u0107a. No te\u0161ko je to kontrolirati. Ni moja baka nije smatrala da ima problem dok ve\u0107 nije bilo prekasno&#8221;, zavr\u0161ava Anita.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Poreme\u0107aj gomilanja ima od dva do pet posto ljudi<\/h3>\n\n\n\n<p>Poreme\u0107aj gomilanja nije rijedak, pa opet, o njemu se malo govori. U posljednje vrijeme neki televizijski kanali emitiraju emisije koje govore upravo o tom problemu, pa su mnogi, vide\u0107i to, shvatili da i u njihovoj obitelji postoji problem. <\/p>\n\n\n\n<p>Smatra se da izme\u0111u dva i \u0161est posto stanovni\u0161tva ima odre\u0111enih problema s gomilanjem. Radi se o psihijatrijskom poreme\u0107aju koje karakterizira nakupljanje razli\u010ditih predmeta do to\u010dke u kojoj te stvari ometaju, pa i posve onemogu\u0107uju normalan \u017eivot. Ta nemogu\u0107nost da se odvojimo od stvari, bez obzira na to koliko ih rijetko koristimo, mo\u017ee biti ne\u0161to bla\u017ea i rezultira tek malo pretrpanijim domom, no u te\u017eim oblicima nered u stanu mo\u017ee predstavljati higijensku i zdravstvenu opasnost.<\/p>\n\n\n\n<p>Razloga za gomilanje predmeta ima mnogo: oni koji imaju taj problem, svaku stvar vide kao vrijednu i korisnu pa se te\u0161ko odvajaju \u010dak i od stvari za koje je posve sigurno da ih vi\u0161e ne\u0107e koristiti, poput starih novina, bro\u0161ura i raznih pisanih dokumenata. Dio problema mo\u017ee biti i to \u0161to osoba koja gomila, u svim tim stvarima i sa\u010duvanim tekstovima vidi neki dublji smisao i zna\u010daj, a neki \u010duvaju\u0107i stare stvari i novine na taj na\u010din zapravo \u017eale za &#8220;boljim pro\u0161lim vremenima&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Nered u fizi\u010dkom, odraz je nereda u unutarnjem \u017eivotu<\/h3>\n\n\n\n<p>Nered u stvarnom, fizi\u010dkom \u017eivotu mo\u017ee biti i \u010desto jest odraz nereda u unutarnjem \u017eivotu, pa \u0107e svaki poku\u0161aj pospremanja fizi\u010dkog nereda biti neuspje\u0161an ako prije toga nismo pospremili svoj unutarnji, emotivni nered.<br>Ako sama osoba primijeti da ima problem s gomilanjem stvari i da se od predmeta te\u0161ko odvaja, onda problem jo\u0161 nije toliko eskalirao. Tad je jo\u0161 mogu\u0107e racionalno pristupiti problemu i zapitati se koliko je neka stvar doista potrebna, imaju li predmeti koje \u010duvamo jednaku emocionalnu vrijednost kao i onda kad smo ih prvi put pospremili te utje\u010de li gomilanje stvari na kvalitetu \u017eivota? Ako je odgovor na bilo koje od ovih pitanja potvrdan, mo\u017eda imamo za\u010detak problema, no tad je jo\u0161 mogu\u0107e ne\u0161to napraviti.<\/p>\n\n\n\n<p>No s gomilanjem je nevolja u tome \u0161to \u010desto ostane neotkriveno sve do faze kad se osoba vi\u0161e ne mo\u017ee sama nositi s problemom. Tad \u0107e nerijetko biti potrebna stru\u010dna pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Psihijatrija prema sada\u0161njem Dijagnosti\u010dkom i statisti\u010dkom priru\u010dniku-5 (DSM-5) poreme\u0107aj gomilanja svrstava u opsesivno-kompulzivne i srodne poreme\u0107aje jer ima mnoge iste simptome kao OCD (eng., <em>obsessive-compulsive disorder<\/em>). \u0160tovi\u0161e, \u010dak 15 posto osoba s OCD-om ka\u017eu da im je nagomilavanje zapravo primarni problem.<\/p>\n\n\n\n<p>Osobe koje su tome sklone, s gomilanjem \u010desto po\u010dinju jo\u0161 u ranoj mladosti i adolescenciji, no da postoji neki problem obi\u010dno bude nezapa\u017eeno sve do odrasle dobi, a nije rijetko i da je taj problem prisutan kod vi\u0161e \u010dlanova iste obitelji. Do trenutka dok obitelj ili sama osoba primijeti da ne\u0161to nije u redu, obi\u010dno pro\u0111e mnogo godina, pa i desetlje\u0107a, tako da ljudi koji potra\u017ee pomo\u0107 to u\u010dine tek nakon pedesete godine.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Vrste gomilanja<\/h3>\n\n\n\n<p>Postoji nekoliko oblika gomilanja: Kompulzivno gomilanje, sakupljanje \u017eivotinja i kompulzivni poreme\u0107aj kupovine za kojeg se smatra da je povezan s opsesivno-kompulzivnim poreme\u0107ajem i impulsnim poreme\u0107ajem ili ovisno\u0161\u0107u o nekom pona\u0161anju.<\/p>\n\n\n\n<p>Patolo\u0161ko gomilanje karakteriziraju ovi simptomi:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>gomilanje stvari i nemogu\u0107nost da se bilo \u0161to od toga baci, \u010dak i one predmete koji imaju malu ili nikakvu vrijednost i koje sigurno vi\u0161e ne\u0107emo koristiti poput razli\u010ditih letaka, papira, starih novina, ambala\u017ee i sli\u010dnog<\/li><li>osje\u0107aj izrazite privr\u017eenosti prema stvarima i osje\u0107aj iznimne uznemirenosti na bilo \u010diji poku\u0161aj da se stvari bace<\/li><li>pote\u0161ko\u0107e u odr\u017eavanju reda i higijene u ku\u0107i te nemogu\u0107nost normalnog \u017eivota u vlastitom domu<\/li><li>pote\u0161ko\u0107e u dono\u0161enju odluka, rutinsko odugovla\u010denje \u0161to na kraju dovodi do problema u obavljanju svakodnevnih obaveza i aktivnosti<\/li><li>osje\u0107aj srama zbog nereda u kojem se \u017eivi<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Mnoge osobe s poreme\u0107ajem gomilanja nisu svjesne razmjera svog problema te se pona\u0161aju posve iracionalno. Me\u0111utim, ima i onih koji shva\u0107aju da je njihovo gomilanje pretjerano, gotovo patolo\u0161ko, ali svejedno imaju velikih problema napraviti reda u prostoru u kojem \u017eive. Drugi ljudi i \u010dlanovi obitelji tu mogu pomo\u0107i, no samo do trenutka dok problem jo\u0161 nije eskalirao. Kod te\u017eih oblika gomilanja, potrebna je stru\u010dna pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Terapije koje se primjenjuju kod poreme\u0107aja gomilanja su razli\u010dite. Gomilanje se ponekad lije\u010di kao i neki drugi opsesivno-kompulzivni poreme\u0107aju lijekovima kao \u0161to su Anafranil (clomipramine) ili Paxil (paroxetine). No dobre rezultate kod nekih osoba pokazuje i kognitivno-bihevioralna terapija jer je takav oblik terapije usmjeren na \u0161tetne misli i nemogu\u0107nost dono\u0161enja odluka koji su prisutni kod osoba s ovim problemom.<\/p>\n\n\n\n<h6><em>Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cNema predaje\u201d<\/em><\/h6>\n<div id=\"mojev-1325014567\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gomilanje nepotrebnih stvari nije samo \u0161tetna navika. To je i psihi\u010dki poreme\u0107aj od kojeg pati izme\u0111u dva i pet posto ljudi. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":44111,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1008,3],"tags":[952,956,345],"class_list":["post-44107","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nema-predaje","category-zdravlje","tag-nemapredaje","tag-psihijatrija","tag-psihologija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44107","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44107"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44107\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/44111"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44107"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44107"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44107"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}