{"id":44117,"date":"2020-11-10T16:07:46","date_gmt":"2020-11-10T15:07:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=44117"},"modified":"2021-01-17T16:16:29","modified_gmt":"2021-01-17T15:16:29","slug":"kada-smo-sluzbeno-stari-i-sto-je-to-starenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/11\/kada-smo-sluzbeno-stari-i-sto-je-to-starenje\/","title":{"rendered":"\u0160to je to starenje i kada slu\u017ebeno postajemo stari?"},"content":{"rendered":"\n

“Starost je smrtonosna i zarazna bolest, ba\u0161 kao i \u017eivot sam”, rekla je u nedavnom intervjuu za MojeVrijeme.hr<\/a> ugledna hrvatska knji\u017eevnica Slavenka Drakuli\u0107<\/strong>. Dakako, svatko tko je \u017eivio, ujedno je i stario, no rijetko razmi\u0161ljamo o tome \u0161to starost je i kako na starenje utje\u010de mladost.<\/p>\n\n\n\n

Interpretacije starosti i starenja brojne su, od filozofskih do molekularno-biolo\u0161kih. No postoji ona slu\u017ebena granica, onaj ro\u0111endan koji proslavimo, nakon kojeg nas dru\u0161tvo i formalno smatra starima, ma kako se osje\u0107ali.
Prema op\u0107e prihva\u0107enim demografskim kriterijima odnosno klasifikaciji Ujedinjenih naroda, kao po\u010detak starije dobi uzima se dobna granica od 65 godina. Prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) starost dijelimo na raniju (65 do 74 godine), srednju (75 \u2013 84 godine) i duboku starost (85 i vi\u0161e godina).<\/p>\n\n\n\n

Biolo\u0161ki faktor starenja<\/h3>\n\n\n\n

Svjetska zdravstvena organizacija postavlja nekoliko razina u definiranju starosti. Na biolo\u0161koj razini , starenje je posljedica kumulativnog utjecaja raznih molekularnih i stani\u010dnih o\u0161te\u0107enja. To pak vodi ka postepenom smanjivanju fizi\u010dkih i mentalnih kapaciteta, pove\u0107anom riziku od bolesti i, u kona\u010dnici, smrti. No ove promjene nisu konzistentne ni linearne i tek su labavo povezane s kronolo\u0161kom dobi osobe. Jer, dok su neki sedamdesetogodi\u0161njaci posve krepki i funkcionalni, drugi ne mogu \u017eivjeti bez tu\u0111e skrbi.<\/p>\n\n\n\n

Psiholo\u0161ki faktor je va\u017ean<\/h3>\n\n\n\n

Starenje, smatra Svjetska zdravstvena organizacija, povezano je i sa drugim \u017eivotnim mijenama kao \u0161to su umirovljenje, promjena \u017eivotnih uvjeta, gubitcima smrti i prijatelja. I zato je u javnozdravstvenim politikama va\u017eno, ne samo ubla\u017eiti gubitke povezane sa starenjem, nego i potaknuti oporavak, prilagodbu i psiholo\u0161ki oporavak.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se doga\u0111a sa zdravljem?<\/h3>\n\n\n\n

Starenje u zapadnja\u010dkoj civilizaciji dominantno povezujemo s krhko\u0161\u0107u i bole\u0161\u0107u. Kako navodi SZO, uobi\u010dajena stanja povezana sa starenjem su gubitak sluha, katarakta, bolovi u vratu i osteoartritis. I zato ih zovu gerijatrijskim sindromima. \u010cesto je rije\u010d posljedicama vi\u0161estrukih skrivenih \u010dimbenika pri \u010demu im treba pridru\u017eiti krhkost kostiju, inkontinenciju, \u010deste padove\u2026 <\/p>\n\n\n\n

No mnogi \u0107e re\u0107i da je starenje prirodan proces koji zapo\u010dinje ro\u0111enjem i o\u0161tro se protive povezivanju patolo\u0161kih stanja s kronolo\u0161kom dobi. Ni njihovo razmi\u0161ljanje nije za u startu odbaciti. <\/p>\n\n\n\n

Postoji i dobro starenje<\/h3>\n\n\n\n

I zato je SZO definirala i takozvano zdravo starenje. “Iako su razlike u zdravlju starijih ljudi posljedica genetike, ne treba smetnuti s uma ni socioekonomski utjecaj”, navodi globalna zdravstvena organizacija navode\u0107i \u010dimbenike kao \u0161to su stanovanje, susjedstvo, zajednicu. No ne smijemo zanemariti ni osobne karakteristike kao \u0161to su spol, etni\u010dko porijeklo ili mjesto na dru\u0161tvenoj ljestvici.<\/p>\n\n\n\n

Nabrojani \u010dimbenici utje\u010du na starenje u vrlo ranoj fazi. Primjerice, okru\u017eenje u kojem se razvija dijete (ili \u010dak fetus) kombinirano s osobnim karakteristikama i dugotrajne posljedice u vidu toga kako \u0107e jedinka ostarjeti.<\/p>\n\n\n\n

Okru\u017eenje je od presudnog utjecaja za stjecanje i zadr\u017eavanje zdravih navika. Primjerice, ako je dijete odraslo u oblaku duhanskog dima, ne samo da je ve\u0107 od samog po\u010detka izlo\u017eeno \u0161tetnim tvarima, ve\u0107 je vjerojatnije da \u0107e se i samo prihvatiti cigarete i pu\u0161iti kroz cijeli \u017eivot. Odr\u017eavanje zdravih navika, posebice kada je rije\u010d o izbalansiranoj i zdravoj prehrani i redovnoj fizi\u010dkoj aktivnosti, smanjuje rizik od nezaraznih bolesti i pobolj\u0161ava fizi\u010dke i mentalne kapacitete.<\/p>\n\n\n\n

Je li pri\u010da gotova kad ostarimo?<\/h3>\n\n\n\n

Nikako! Iako starenje uvelike ovisi o tome kako smo \u017eivjeli u mladosti, gerontolozi ka\u017eu kako ni u poznim godinama – nema predaje. Vje\u017ebanjem valja odr\u017eavati mi\u0161i\u0107nu masu. Uz to, fizi\u010dka aktivnost i zdrava prehrana poma\u017eu nam o\u010duvati mentalne funkcije i odgoditi potrebu za tu\u0111om pomo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Starenje u brojkama<\/h3>\n\n\n\n
  • Od 2015. do 2050. godine broj osoba starijih od 60 godine u globalnoj populaciji \u0107e se gotovo udvostru\u010diti; sa 12 na 24 posto<\/li>
  • U godini iza nas broj ljudi starih 60 i vi\u0161e godina nadma\u0161io je broj djece mla\u0111e od 5 godina<\/li>
  • U 2050. godini 80 posto starijih osoba \u017eivjet \u0107e u zemljama sa srednjim i niskim primanjima po glavi stanovnika<\/li>
  • Starenje populacije br\u017ee je no ikada<\/li>
  • Sve zemlje suo\u010davaju se s brojnim izazovima koje starenje stanovni\u0161tva donosi; posebice pritiskom na socijalne i zdravstvene sustave. Taj \u0107e se pritisak u budu\u0107nosti pove\u0107ati<\/li><\/ul>\n\n\n\n

    <\/div>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

    Hrvatska – zemlja staraca<\/h2>\n\n\n\n

    Prema klasifikaciji UN-a stanovni\u0161tvo pojedinih zemalja svijeta mo\u017eemo s obzirom na postotak u\u010de\u0161\u0107a populacije osoba starije od 65 godina podijeliti na:<\/p>\n\n\n\n

    • Zemlje sa mladim stanovni\u0161tvom koje imaju manje od 4 posto stanovnika\u00a0 starijih od 65 godina,<\/li>
    • Zemlje sa zrelim stanovni\u0161tvom koje imaju 4-6 posto stanovnika starijih od 65 godina,<\/li>
    • Zemlje sa starim stanovni\u0161tvom koje imaju 6-10 posto stanovnika starijih od 65 godina i<\/li>
    • Zemlje sa vrlo starim stanovni\u0161tvom koje imaju preko 10 posto stanovni\u0161tva starijeg od 65 godina.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

      Hrvatska je tako svrstana u 4. skupinu dr\u017eava Europe s vrlo starom populacijom, jer prema procjenama baziranima na zadnjem popisu stanovni\u0161tva u ovom trenutku ima vi\u0161e od 20 posto stanovnika starijih od 65 godina. <\/p>\n\n\n\n

      <\/div>\n\n\n\n

      Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cNema predaje\u201d<\/em><\/h6>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Hrvatska je svrstana u 4. skupinu dr\u017eava Europe s vrlo starom populacijom, jer je udio starijih od 65 godina prema zadnjem Popisu stanovni\u0161tva 2001. godine iznosio 15,6%. No \u0161to je zapravo starenje i kako se sve mo\u017ee definirati? <\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":18646,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1008,3],"tags":[952,80],"class_list":["post-44117","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nema-predaje","category-zdravlje","tag-nemapredaje","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44117","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44117"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44117\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18646"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44117"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44117"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44117"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}