{"id":44120,"date":"2020-11-20T19:31:22","date_gmt":"2020-11-20T18:31:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=44120"},"modified":"2021-01-23T22:32:37","modified_gmt":"2021-01-23T21:32:37","slug":"zasto-ljudi-odbijaju-znanost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/11\/zasto-ljudi-odbijaju-znanost\/","title":{"rendered":"Za\u0161to ljudi odbijaju znanost?"},"content":{"rendered":"\n

“Ne sje\u0107am se da smo ikada u obitelji vodili raspravo o cijepljenju”, ka\u017ee Zagrep\u010danka Branka<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

“Sva su na\u0161a djeca cijepljena, cijepljeni su sada i na\u0161i unuci i mu\u017e i ja o tome nikada nismo raspravljali. Pre\u0161utno smo se slagali da su cjepiva jedno od najve\u0107ih znanstvenih i javno zdravstvenih dostignu\u0107a, da su cjepiva zaslu\u017ena za iskorjenjivanje mnogi te\u0161kih bolesti od kojih se prije umiralo te da je to jedna tema o kojoj rasprava nije niti potrebna jer se o cijepljenju, uglavnom, sve zna. No onda je do\u0161la korona\u2026”, dodaje Branka.<\/p>\n\n\n\n

“Kad se virus pojavio u Europi, suprug je prvo zauzeo stav da se ne radi o bolesti te\u017eoj od gripe te da je \u010ditava stvar prenapuhana. A kad su stigle i vijesti da se razvija cjepivo protiv koronavirusa, kazao je da je to \u010ditavo vrijeme i bio cilj – izmisliti neku bolest za koju \u0107e se, kao, razviti cjepivo koje \u0107e se onda skupo prodavati po \u010ditavom svijetu”, ka\u017ee Branka.<\/p>\n\n\n\n

“Malo je re\u0107i da sam bila \u0161okirana takvim stavom, kao prvo jer za takvo \u0161to nema nikakvih dokaza, zato \u0161to nije ni teoretski mogu\u0107e stvoriti zavjeru takvih razmjera te, na koncu, i zato \u0161to moj suprug nikada nije iskazivao nekakva neznanstvene stavove. Sad iznenada misli da ne postoji po\u0161teni znanstvenik na ovom svijetu i da, prakti\u010dki, niti jedan lijek nije koristan jer su ih sve proizveli ‘zli farmaceuti'”, ka\u017ee zabrinuta Branka.<\/p>\n\n\n\n

“Kad god poku\u0161am o tome s njim razgovarati, on me zatrpa s kojekakvim ‘\u010dinjenicama’ s nekih opskurnih portala iz kojih crpi te svoje ‘informacije’. On uop\u0107e ne tra\u017ei prave informacije, nego samo potvrdu onoga \u0161to otprije misli. Kopa po internetu toliko dugo dok ne na\u0111e neki tekst ili, \u010desto, samo ne\u010diji komentar na dru\u0161tvenim mre\u017eama koji se poklapa s njegovim mi\u0161ljenjem i ni najmanje ga ne brine to \u0161to su te stvari ve\u0107 stotinu puta opovrgnute, \u0161to ti njegovi izvori nisu vjerodostojni i to \u0161to je \u010ditava osnovna pretpostavka pogre\u0161na i nemogu\u0107a”, nastavlja. <\/p>\n\n\n\n

Dodaje i da je zabrinuta jer ne zna dokle to mo\u017ee i\u0107i. “Iznenada sumnja u sve. Za njega vi\u0161e nema istine ni u znanosti, ni u medicini, o politici da i ne govorim\u2026 Iznenada je sve podlo\u017eno sumnji. Razumijem ja tu ideju da se stvari trebaju preispitivati i da ne treba automatski gutati i vjerovati \u0161to ti netko ka\u017ee, ali ako ti netko pru\u017ei jabuku i pritom to izgleda kao jabuka, okusa je kao jabuka, naraslo je na drvetu kao jabuka i svi agronomi se sla\u017eu da je u pitanju jabuka, onda nema smisla kopati po internetu dok god ne prona\u0111e\u0161 ne\u010dije mi\u0161ljenje koje tvrdi da je u pitanju ma\u010dka”, duhovito poentira Branka.<\/p>\n\n\n\n

La\u017ene vijesti i posvema\u0161nja sumnja<\/h3>\n\n\n\n

Jedna od najve\u0107ih kulturolo\u0161kih promjena u posljednjih nekoliko godina jest porast i \u0161irenje la\u017enih vijesti – gdje se tvrdnje bez ikakvih dokaza (npr. Zemlja je ravna) dijele isto kao i znanstveno utvr\u0111ene \u010dinjenice (npr. na klimatske promjene utje\u010de \u010dovjek) pa se tako neosnovane tvrdnje objavljuju ravnopravno s recenziranim znanstvenim radovima. Neki su znanstvenici taj trend nazvali “anti-prosvjetiteljstvom”, a bilo je tu i puno frustracija te upiranja prstom u to tko ili \u0161to je zapravo kriv za takvo stanje.<\/p>\n\n\n\n

Tim psihologa 2017. godine prepoznao je neke od klju\u010dnih \u010dimbenika zbog kojih ljudi mogu odbaciti znanost – i to, na veliko iznena\u0111enje, nema nikakve veze s tim koliko su ti ljudi obrazovani ili inteligentni.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici su otkrili da su ljudi koji odbacuju znanstveni konsenzus o temama poput klimatskih promjena, sigurnosti cjepiva i evolucije op\u0107enito jednako zainteresirani za znanost i jednako obrazovani kao i svi mi. Razlika je u tome \u0161to ti ljudi, kad su \u010dinjenice u pitanju, vi\u0161e razmi\u0161ljaju kao odvjetnici nego kao znanstvenici, \u0161to zna\u010di da “odabiru” \u010dinjenice i studije koje podupiru ono \u0161to ve\u0107 vjeruju da je istina.<\/p>\n\n\n\n

Potvrda pristranosti<\/h3>\n\n\n\n

Dakle, ako netko ne misli da ljudi uzrokuju klimatske promjene, zanemarit \u0107e stotine studija koje podupiru taj zaklju\u010dak, ali \u0107e reagirati na one studije koje mo\u017ee na\u0107i i koje dovode pod sumnju ovo gledi\u0161te. Taj je fenomen u psihologiji poznat kao konfirmacijska pristranost<\/strong> (eng. confirmation bias<\/em>), \u0161to je vrsta kognitivne pristranosti.<\/p>\n\n\n\n

“Otkrili smo da \u0107e ljudi bje\u017eati od \u010dinjenica kako bi za\u0161titili sve vrste uvjerenja, uklju\u010duju\u0107i svoja vjerska uvjerenja, svoja politi\u010dka uvjerenja, pa \u010dak i jednostavna osobna uvjerenja, poput toga jesu li dobri u odabiru web preglednika”, rekao je jedan od sudionika ovog znanstvenog istra\u017eivanja, Troy Campbell<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta Oregon.<\/p>\n\n\n\n

“Ljudi se vi\u0161e odnose prema \u010dinjenicama kao prema relevantnim kada one imaju tendenciju potkrijepiti njihova mi\u0161ljenja koja postoje otprije. Kad su \u010dinjenice protiv njihovog mi\u0161ljenja, ne moraju nu\u017eno poricati \u010dinjenice, ali u tom slu\u010daju ka\u017eu da su \u010dinjenice manje relevantne.”<\/p>\n\n\n\n

Ovaj se zaklju\u010dak temelji na nizu odra\u0111enih intervjua i metaanaliza istra\u017eivanja koja su objavljena na tu temu, a predstavljen je na simpoziju u sklopu godi\u0161nje konvencije Dru\u0161tva za osobnost i socijalnu psihologiju u San Antoniju.<\/p>\n\n\n\n

Cilj je bio shvatiti \u0161to se to zapravo doga\u0111a i koji su problemi kad je znanstvena komunikacija u pitanju te \u0161to se mo\u017ee u\u010diniti da se to popravi.
Rezultati istra\u017eivanja sugeriraju da jednostavno fokusiranje na dokaze i podatke nije dovoljno da se netko predomisli i promijeni mi\u0161ljenje o odre\u0111enoj temi, jer \u0107e najvjerojatnije imati svoje vlastite “\u010dinjenice” kojima \u0107e uzvratiti na svaki poku\u0161aj rasprave.<\/p>\n\n\n\n

“Tamo gdje postoji sukob zbog dru\u0161tvenih rizika – od klimatskih promjena i sigurnosti nuklearne energije, pa do utjecaja zakona o kontroli oru\u017eja, obje strane pozivaju se na okvir znanosti”, rekao je jedan od sudionika istra\u017eivanja, Dan Kahan<\/strong> sa sveu\u010dili\u0161ta Yale. Umjesto toga, istra\u017eiva\u010di preporu\u010duju istra\u017eiti korijene nespremnosti ljudi da prihvate znanstveni konsenzus i poku\u0161ati prona\u0107i zajedni\u010dki jezik ako bi se uvele nove ideje.<\/p>\n\n\n\n

Ima li pomo\u0107i?<\/h3>\n\n\n\n

No, odakle zapravo dolazi ovo poricanje znanosti? Znanstvenici su ustanovili da je velik dio problema taj \u0161to ljudi znanstvene zaklju\u010dke povezuju s politi\u010dkim ili dru\u0161tvenim opredjeljenjima te ih ve\u0107 u startu smatraju pristranima.<\/p>\n\n\n\n

Novo istra\u017eivanje koje je proveo profesor Kahan pokazalo je da su, kad je rije\u010d o znanosti, ljudi zapravo oduvijek odabirali koje \u0107e \u010dinjenice prihvatiti, a koje ne\u0107e, tako da to nije ni\u0161ta novo. Ali to u pro\u0161losti nije bio tako velik problem, jer su se politi\u010dki i kulturni \u010delnici obi\u010dno slagali oko znanstvenih zaklju\u010daka i promicali ih u najboljem interesu javnosti. No sada se znanstvene \u010dinjenice nose poput oru\u017eja u borbi za kulturnu prevlast, ka\u017ee profesor Kahan, a rezultat je “zaga\u0111eno znanstveno komunikacijsko okru\u017eenje”.<\/p>\n\n\n\n

“Umjesto da se izravno suprotstavljate osobama s \u010dijim se mi\u0161ljenjem ne sla\u017eete i \u010dije je mi\u0161ljenje u suprotnosti sa znanstveno utvr\u0111enim \u010dinjenicama, prilagodite poruku tako da se poklapa s njihovom motivacijom”, ka\u017ee profesor Matthew Hornsey<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta Queensland. “Dakle, kad su u pitanju klimatski skeptici, saznate oko kojih podataka se sla\u017eete, a zatim uokvirite klimatske poruke kako biste ih lak\u0161e uskladili.”<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici jo\u0161 uvijek prikupljaju podatke za recenziranu publikaciju o svojim nalazima, no njihov je rad u me\u0111uvremenu predstavljen znanstvenoj zajednici na daljnje \u0161irenje i raspravu. Hornsey je za LA Times rekao da je ulog previsok da bi se ovaj “antiprosvjetiteljski pokret” i dalje ignorirao.<\/p>\n\n\n\n

“Pokreti protiv cijepljenja ko\u0161taju \u017eivota”, rekao je Hornsey. “Skepticizam zbog klimatskih promjena usporava globalni odgovor na najve\u0107u socijalnu, ekonomsku i ekolo\u0161ku prijetnju na\u0161eg vremena. Odrasli smo u eri kada se samo pretpostavljalo da su razum i dokazi dovoljni za razumijevanje va\u017enih pitanja, no u obzir nisu uzimani elementi poput straha, interesa, tradicija ili vjera”, dodao je.<\/p>\n\n\n\n

“Ali porast klimatskog skepticizma i pokret protiv cijepljenja natjerali su nas da shvatimo da su napadnute na\u0161e prosvjetiteljske vrijednosti koje smo uzimali zdravo za gotovo.”<\/p>\n\n\n\n

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cNema predaje\u201d<\/em><\/h6>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ljudi koji odbacuju znanstveno utemeljene \u010dinjenice razmi\u0161ljaju kao odvjetnici \u0161to zna\u010di da ‘odabiru’ \u010dinjenice i studije koje podupiru ono \u0161to ve\u0107 vjeruju da je istina. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":44174,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2,1008],"tags":[982,2046,2581,952,249,215],"class_list":["post-44120","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","category-nema-predaje","tag-fake-news","tag-korona-virus","tag-logicke-zablude","tag-nemapredaje","tag-teorije-urote","tag-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44120","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44120"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44120\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/44174"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44120"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44120"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44120"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}