{"id":44190,"date":"2021-01-19T10:52:40","date_gmt":"2021-01-19T09:52:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=44190"},"modified":"2021-01-19T10:52:44","modified_gmt":"2021-01-19T09:52:44","slug":"koji-lijekovi-pomazu-a-koji-ne-pomazu-protiv-koronavirusa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/01\/koji-lijekovi-pomazu-a-koji-ne-pomazu-protiv-koronavirusa\/","title":{"rendered":"Koji lijekovi poma\u017eu, a koji ne poma\u017eu protiv koronavirusa?"},"content":{"rendered":"\n

U posljednje vrijeme su neki lijekovi progla\u0161avani provjerenim sredstvima u borbi protiv korone. Ali svi ti preparati nisu opravdali dobar glas koji ih prati, analizira Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Sredstva koja poma\u017eu protiv koronavirusa<\/h3>\n\n\n\n

Avigan<\/strong>. Japansko sredstvo protiv gripe Avigan sa sastojkom favilavir najprije je u Aziji, a potom \u0161irom svijeta izazvalo euforiju. Ovaj lijek se koristio protiv influence i navodno djeluje protiv razli\u010ditih RNA-virusa. 2014. je uspje\u0161no kori\u0161ten protiv ebole. 2016. ga je japanska vlada isporu\u010dila kao hitnu pomo\u0107 Gvineji u suzbijanju epidemije ebole. Prema najnovijim saznanjima ovaj lijek mo\u017ee skratiti tok bolesti, ali ima jake nuspojave poput anafilakti\u010dkog \u0161oka i upale plu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Dexamethason (Dekstametazon)<\/strong>. Dexamethason je sredstvo koje spre\u010dava upale i smanjuje smrtnost osoba koje su priklju\u010dene na respirator i koje su bolesne du\u017ee od sedam dana. Institut Robert Koch (RKI) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporu\u010duju kori\u0161tenje ovog medikamenta kod takvih pacijenata. Dexamethason se ne bi trebao primjenjivati kod osoba sa slabim simptomima i ne treba se davati prerano. “Ako se da preuranjeno, on ko\u010di, a mo\u017ee i blokirati rad imunolo\u0161kog sustava, \u0161to u nekim slu\u010dajevima dovodi do jo\u0161 te\u017eeg toka bolesti”, pojasnila je za NDR Sandra Ciesek, direktorica Instituta za medicinsku virologiju na Sveu\u010dili\u0161noj klinici Frankfurt.<\/p>\n\n\n\n

Sredstva koja ne poma\u017eu protiv korone<\/h3>\n\n\n\n

Hydroxychloroquin (Hidroksiklorokin)<\/strong>. Hydroxychloroquin, poznat kao lijek protiv malarije, je na po\u010detku pandemije za mnoge bio nada u borbi protiv korone i na po\u010detku je bio u upotrebi. U me\u0111uvremenu, Institut za lijekove i medicinske proizvode upozorava da se ovaj lijek ne bi trebao koristiti.<\/p>\n\n\n\n

“Oboljele od bolesti COVID-19, koji se lije\u010de Hidroksiklorokinom, treba pa\u017eljivo nadzirati zbog ozbiljnih kontraindikcija koje se mogu javiti tokom njegove upotrebe”, pi\u0161e Institut za lijekove na svojoj web stranici. Uz to, nisu dokazani pozitivni u\u010dinci ovog preparata kod pacijenata oboljelih od korone.<\/p>\n\n\n\n

Ovi lijekovi su sporni<\/h3>\n\n\n\n

Artemisinin (Artemizinin).<\/strong> Na po\u010detku pandemije biljni napitak Covid Organics s Madagaskara izazvao je senzaciju: rije\u010d je o aktivnom sastojku napravljenom od biljaka artemizije (pelina). <\/p>\n\n\n\n

Trenutno ne postoje pouzdane klini\u010dke studije o u\u010dincima Covid Organics. Tim koji je vodio prof. Peter Seeberger, \u0161ef Odjela za biomolekularne sustave na Institutu Max Planck, uspio je u epruveti utvrditi jesu li ekstrakti artemizije u\u010dinkoviti protiv novog koronavirusa. Studija je do sada objavljena kao preprint<\/em> i jo\u0161 uvijek nije kona\u010dna. Druga faza ispitivanja (studije) trenutno je u toku u Meksiku, gdje se na 360 ljudi ispituje u\u010dinkovitost biljke artemisia annua kod oboljelih od bolesti COVID-19. Rezultati jo\u0161 nisu objavljeni. <\/p>\n\n\n\n

Seeberger je u razgovoru za DW rekao kako postoji “dovoljno polazi\u0161ta” da se znanstveno ispitaju u\u010dinci artemizinina u vezi s koronavirusom. Me\u0111utim, kategori\u010dno odbacuje “konzumaciju \u010dajeva od artemizije i uvjerenje da \u0107e se njima sprije\u010diti COVID-19 ili izlije\u010diti njime zara\u017eena osoba” i isti\u010de da “djelovanje artemizije jo\u0161 nije klini\u010dki dokazano”.<\/p>\n\n\n\n

Tocilizumab i sarilumab.<\/strong> U\u010dinak antitijela tocilizumaba i sarilumaba do sada je bio kontroverzan. Sastojci koji djeluju se obi\u010dno koriste kod pacijenata oboljelih od reumatskog artritisa. Prema nedavnoj preprint<\/em> studiji to navodno zna\u010dajno smanjuje smrtnost pacijenata zara\u017eenih koronavirusom. Vlada Velike Britanije planira u budu\u0107nosti koristiti djelotvorne sastojke ovih antitijela protiv virusa korone. Jedna druga studija je me\u0111utim pokazala da sastojci ovih antitijela zapravo ne smanjuju smrtnost.<\/p>\n\n\n\n

Ivermectin (Ivermektin)<\/strong>.<\/a> Postoje opre\u010dne izjave o lijeku Ivermektin. Iako ovaj preparat, koji se zapravo koristi protiv \u0161uge i infekcije glistama, u Latinskoj Americi ima status “\u010dudotvornog lijeka protiv korone”, Svjetska zdravstvena organizacija i ameri\u010dka FDA ne savjetuju njegovu primjenu. Potrebno je vi\u0161e studija i testiranja kako bi se utvrdilo bi li Ivermektin mogao biti koristan za prevenciju ili lije\u010denje koronavirusa.<\/p>\n\n\n\n

No Savez ameri\u010dkih lije\u010dnika zaposlenih na odjelima za intenzivnu njegu (Front Line COVID-19 Critical Care Alliance)<\/em>, nakon procjene dostupnih klini\u010dkih podataka, dolazi do zaklju\u010dka da aktivni sastojak mo\u017ee zna\u010dajno smanjiti virusno optere\u0107enje i ubrzati oporavak pacijenata s blagim ili umjerenim tokom bolesti. U te\u0161kim slu\u010dajevima, kako se dalje navodi, lijek smanjuje potrebu za hospitalizacijom i smanjuje mortalitet.<\/p>\n\n\n\n

Sredstva za ispiranje usta i sprejevi za nos<\/strong>. Njema\u010dko dru\u0161tvo za bolni\u010dku higijenu preporu\u010duje kao prevenciju kori\u0161tenje te\u010dnosti za ispiranje usta i grla. Ideja koja stoji iza toga: grgljanje ubija viruse u grlu. Ako su pacijenti zarazni, rizik od zaraze bi se mogao na kratko smanjiti. Glasnogovornik ove organizacije Peter Walger naglasio je u intervjuu za DW: “Naravno, da ne mo\u017eete do\u0107i do virusa koji su u stanicama. Ali, ovdje se ne radi o uklanjanju infekcije, ve\u0107 samo o uklanjanju slobodnih virusa koji se – ako se iska\u0161ljaju ili izdahnu – mogu prenijeti na druge. “<\/p>\n\n\n\n

Isto se odnosi i na antivirusne sprejeve za nos. Do sada se, na primjer, raspravljalo o proizvodu Algovir. Konkretni razlog, kako je rekao Walger, bile su preporuke iz studije istra\u017eiva\u010dke grupe iz Bochuma, ali i drugih znanstvenika. U epruveti su uspjeli dokazati da su razne vode za ispiranje usta smanjile razinu virusa SARS-CoV-2.<\/p>\n\n\n\n

Svjetska zdravstvena organizacija i njema\u010dka stomatolo\u0161ka dru\u0161tva preporu\u010duju od kolovoza pro\u0161le godine da pacijenti, prije nego krenu lije\u010dniku, ispiru usta i grlo odgovaraju\u0107im rastvorima. Me\u0111utim, strukovna udru\u017eenja naglasila su da jo\u0161 uvijek nije bilo klini\u010dkih studija koje dokazuju da sredstvo za ispiranje usta poma\u017ee i protiv SARS-CoV-2. Trenutno je kontroverzno sti\u017eu li ovi rastvori zaista tamo gdje se nalazi ve\u0107ina virusa, pokazalo je istra\u017eivanje redakcije Correctiv. Studija iz Njema\u010dke, s 10 ispitanika pozitivnih na SARS-CoV-2, do\u0161la je do zaklju\u010dka da ispiranje usta jednopostotnim rastvorom vodikovog peroksida nije smanjilo virusno optere\u0107enje.<\/p>\n\n\n\n

Remdesivir<\/strong>. Donald Trump je pio Remdesivir nakon \u0161to je saznao da se zarazio koronom, ali u\u010dinak Remdesivira protiv bolesti COVID-19 vrlo je kontroverzan. Institut Robert Koch uvjetno preporu\u010duje upotrebu, na primjer u SAD-u. Ameri\u010dka vlada oslanja se na studije koje pokazuju da aktivni sastojak skra\u0107uje trajanje bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija ka\u017ee da nema dovoljno dokaza da bi se preporu\u010dila upotreba Remdesivira.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Postoje opre\u010dne izjave o lijeku Ivermektin. Iako ovaj preparat, koji se zapravo koristi protiv \u0161uge i infekcije glistama, u Latinskoj Americi ima status ‘\u010dudotvornog lijeka protiv korone’, Svjetska zdravstvena organizacija i ameri\u010dka FDA ne savjetuju njegovu primjenu. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":42427,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[2046,71],"class_list":["post-44190","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-korona-virus","tag-lijekovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44190","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44190"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44190\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/42427"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44190"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44190"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44190"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}