{"id":44197,"date":"2021-01-20T12:55:46","date_gmt":"2021-01-20T11:55:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=44197"},"modified":"2021-02-09T11:40:10","modified_gmt":"2021-02-09T10:40:10","slug":"istrazivanje-kako-starimo-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/01\/istrazivanje-kako-starimo-u-hrvatskoj\/","title":{"rendered":"Istra\u017eivanje: Kako starimo u Hrvatskoj?"},"content":{"rendered":"\n<p>Osobe starije od 65 godina \u010dinile su u 2019. godini 20,3&nbsp;% ukupnog broja stanovni\u0161tva Europe unije, za 0,3 posto vi\u0161e nego godine prije te za 2,9 posto vi\u0161e nego deset godina ranije, stoji u izvje\u0161taju Eurostata. <\/p>\n\n\n\n<p>Europski statisti\u010dki ured tako\u0111er navodi kako su u toj godini Italija, Gr\u010dka, Portugal i Finska imale najve\u0107i udio stanovni\u0161tva starijeg od 65 godina, dok su ga najmanje imale Irska i Luksemburg. Predvi\u0111a se da \u0107e se udio osoba u dobi od 80 ili vi\u0161e godina u stanovni\u0161tvu EU u razdoblju od 2019. do 2100. pove\u0107ati za dva i pol puta, s 5,8&nbsp;% na 14,6&nbsp;%.<\/p>\n\n\n\n<p>Demografsko starenje jedan je od najve\u0107ih dru\u0161tvenih izazova s kojim se ve\u0107 nekoliko desetlje\u0107a suo\u010dava Europska unija. Ono za sobom nosi dugoro\u010dne socijalne, zdravstvene i ekonomske implikacije, ali i otvara nove prilike, isti\u010de profesor sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu <strong>\u0160ime Smoli\u0107<\/strong>, ujedno i voditelj me\u0111unarodnog znanstvenog Projekta SHARE za Hrvatsku.<\/p><div id=\"mojev-3580349817\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Odgovor na pitanje kako starimo, trebao bi dati Projekt SHARE- Istra\u017eivanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi. Najve\u0107a je to europska panel studija o starenju koja se provodi od 2004. godine i u kojoj sudjeluje 27 europskih zemalja te Izrael. <\/p>\n\n\n\n<p>U toj multidisciplinarnoj bazi mikropodataka o zdravlju, socioekonomskom statusu te dru\u0161\u00adtvenim i obiteljskim mre\u017eama nalaze se informacije o vi\u0161e od 140.000 osoba.&nbsp; Istra\u017eivanja, u kojem se anketiraju osobe u dobi od 50 i vi\u0161e godina, provode se u valovima, odnosno u razmacima od dvije godine. Tako se prate promjene u ekonomskoj, zdravstvenoj i socijalnoj situaciji tih osoba, a podaci istra\u017eiva\u010dima omogu\u0107uju bolje razumijevanje utjecaja procesa starenja na pojedince i obitelji. Hrvatska se Projektu priklju\u010dila 2014. godine, u \u0161estom SHARE valu, a ve\u0107inski je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/sime-smolic-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-44215\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/sime-smolic-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/sime-smolic-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/sime-smolic-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/sime-smolic-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/sime-smolic-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/sime-smolic-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/sime-smolic-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/sime-smolic-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/sime-smolic-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/sime-smolic-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/sime-smolic.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>\u0160ime Smoli\u0107 (foto: Ekonomski fakultet)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Voditelj Projekta SHARE za Hrvatsku \u0160ime Smoli\u0107 nagla\u0161ava kako su rezultati istra\u017eivanja va\u017eni za zna\u010dajne reformske procese, npr. prilikom izrade mirovinskih, zdravstvenih ili socijalnih politika u okvirima pojedinih ministarstva ili posebnih zavoda u javnoj upravi.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>U dobi nakon 50 godine \u017eivota doga\u0111aju se zna\u010dajne promjene u \u017eivotu pojedinca<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Iako je rije\u010d o istra\u017eivanju procesa starenja, mi u Studiji SHARE ne smatramo da su osobe ve\u0107 u dobi od 50 godina &#8216;stare&#8217;. No, ta nam je dobna granica zanimljiva jer se otprilike oko te dobi doga\u0111aju zna\u010dajne promjene u \u017eivotima pojedinaca&#8221;, isti\u010de profesor sa zagreba\u010dkog Ekonomskog fakulteta. <\/p>\n\n\n\n<p>Kao primjere navodi \u010dinjenice da se u tim godinama \u017eivota bli\u017ei dob za umirovljenje ili odlazi u mirovinu; nakon 50. ili 60. godine \u017eivota ubrzava se rast potra\u017enje za zdravstvenom za\u0161titom; u toj se dobi mijenjaju obrasci osobne potro\u0161nje, ulaganja. Nakon umirovljenja i gubitka kontakata na radnom mjestu mijenjaju se socijalne mre\u017ee, a dolazi i do promjena u kognitivnim funkcijama i fizi\u010dkom zdravlju, isti\u010de \u0160ime Smoli\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Sve to i puno vi\u0161e pokriveno je upitnikom studije SHARE koji se realizira kroz osobne intervjue u trajanju od oko 60-70 minuta. Budu\u0107i da starije osobe nisu homogena skupina, Studija SHARE ciljano istra\u017euje razlike me\u0111u njima i, \u0161tovi\u0161e, ukazuje na doprinos starijih osoba na\u0161im dru\u0161tvima.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Prilikom priklju\u010denja Projektu i provo\u0111enja prvih istra\u017eivanja u Hrvatskoj, u \u0161estom valu, napravljeno je 2.495 pojedina\u010dnih anketa u 1.588 ku\u00ad\u0107anstava. Pitanja ispitanicima, odnosila su se na fizi\u010dko i mentalno zdravlje, okolnosti u djetinjstvu i njihova povezanost s kasnijim doga\u0111ajima u \u017eivotu, zdravstvenu skrb i nezdrave navike, zdravstvene nejednakosti s obzirom na dohodak i obrazovanje, polo\u017eaj starijih radnika na tr\u017ei\u0161tu rada i umirovljenje, prilike vezane uz tranziciju biv\u0161ih socijalisti\u010dkih zemlja i ekonomske krize, poja\u0161njava na\u0161 sugovornik. <\/p>\n\n\n\n<p>Prvi rezultati istra\u017eivanja u \u0161estom i sedmom valu nedavno su objavljeni u publikaciji &#8220;Zdravstveni i socioekonomski status tijekom \u017eivotnog ciklusa&#8221;. Tako je, primjerice, u njoj istaknuto kako je sama\u010dki \u017eivot u starijoj dobi povezan s vi\u0161e \u0161tetnih zdravstvenih navika, nego \u0161to je to \u017eivot s drugima ili da se umirovljenje pokazalo zna\u010dajnim \u010dimbenikom u doprinosu zdravstvenim nejednakostima povezanima s dohotkom, naro\u010dito kod dobne skupine iznad 75 godina.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>U odnosu na druge zemlje EU, u Hrvatskoj vidljivi tragovi krize iz 90-ih<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>U sedmom valu istra\u017eivanja tijekom 2017. godine, naglasak je bio na retrospektivnom pogledu na \u017eivote osoba starijih od 50 godina; na njihovo zdravlje i \u017eivotne uvjete u djetinjstvu, odnose s roditeljima, u\u010destalost promjene poslova, promjene prebivali\u0161ta tj. selidbe, roditeljstvo, stupanje u bra\u010dnu ili partnersku zajednicu, razvodi, zdravstveni problemi, izlo\u017eenost progonu, diskriminaciji itd. <\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"493\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/zidic-740x493.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-30843\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/zidic-740x493.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/zidic-636x424.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/zidic-768x512.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/zidic-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/zidic.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Sandro Brua<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Smoli\u0107 poja\u0161njava kako ti podaci omogu\u0107uju preciznu rekonstrukciju \u017eivota tih osoba u pro\u0161losti i analizu povezanosti dru\u0161tveno-ekonomskih promjena i njihovih \u017eivotnih povijesti. Kao posebnost za Hrvatsku isti\u010de vidljive tragove ekonomske i dru\u0161tvene tranzicije, ali i Domovinskog rata s po\u010detka &#8217;90-ih.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ve\u0107ina od oko 2.500 ispitanika u Hrvatskoj tada se suo\u010davala s izuzetno nepovoljnim, stresnim dru\u0161tvenim, ekonomskim ili socijalnim promjenama npr. gubitkom posla, financijskim pote\u0161ko\u0107ama, stresom uzrokovanim ratnim zbivanjima i zapravo smo po tome jedinstveni me\u0111u svim zemljama koje sudjeluju u ovom istra\u017eivanju.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Odstupaju li trendovi u Hrvatskoj vezano za zdravlje, starenje i umirovljenje u odnosu na druge zemlje EU, znat \u0107e se nakon provo\u0111enja daljnjih istra\u017eivanja.&nbsp; <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Za pra\u0107enje trendova trebat \u0107e nam ipak jo\u0161 jedna &#8216;runda&#8217; podataka iz Studije SHARE \u010dije \u0107e prikupljanje zapo\u010deti krajem 2021. u devetom valu&#8221;, isti\u010de Smoli\u0107 koji navodi da se iz dosad prikupljenih podataka i znanstvenih radova koji su objavljeni u \u010dasopisima mogu izdvojiti jo\u0161 neki od nalaza. Primjerice, vrlo niska stopa zaposlenosti starijih radnika, vrlo mali prosje\u010dan broj djece osoba u dobi 50+, relativno mali udio osoba 50+ sa zavr\u0161enim tercijarnim obrazovanjem, veliki prosje\u010dan broj godi\u0161njih posjeta lije\u010dniku, ali i najmanji udio osoba koje su smatrale da \u0107e do\u017eivjeti 85 godina. <\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er je, u odnosu na zemlje EU, U Hrvatskoj zabilje\u017een i veliki udio osoba koje posjeduju barem jednu nekretninu ili su izjavili da su zadovoljni s obveznim zdravstvenim osiguranjem.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Pandemija dodatno pogodila starije osobe koje su bile u nepovoljnom polo\u017eaju<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Prikupljanje podataka u osmom valu zapo\u010delo ja u studenom 2019., ali su nakon izbijanja pandemije koronavirusa, sve zemlje koje sudjeluju u Studiji SHARE, poja\u0161njava voditelj Projekta za Hrvatsku, do sredine o\u017eujka suspendirale intervjuiranje kako bi za\u0161titili ispitanike od mogu\u0107e zaraze. Umjesto intervjua licem-u-lice, istra\u017eivanje je nastavljeno telefonskim putem u sklopu tzv. &#8220;SHARE Corona&#8221; istra\u017eivanja. <\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvenici su u vrlo kratkom roku sastavili upitnik za telefonsku anketu od 20-25 minuta, a glavna crta tog upitnika je, dodaje Smoli\u0107, istra\u017eivanje u\u010dinaka pandemije na \u017eivote osoba starijih od 50 godina. Prikupljeno je oko 55.000 intervjua, u Hrvatskoj oko 2.200. <\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/umirovljenica-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-27122\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/umirovljenica-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/umirovljenica-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/umirovljenica-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/umirovljenica-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/umirovljenica-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/umirovljenica-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/umirovljenica-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/umirovljenica.jpg 1200w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>&#8220;Na temelju tih podataka mo\u017eemo re\u0107i da je ova pandemija dodatno pogodila starije osobe koje su bile u nepovoljnom polo\u017eaju i prije pandemije, a posebno u pogledu pristupa zdravstvenoj za\u0161titi&#8221;, nagla\u0161ava Smoli\u0107. Kao primjere navodi kako je skoro svakoj \u010detvrtoj osobi odgo\u0111en ve\u0107 dogovoren zdravstveni pregled, a skoro svaka deseta osoba, starija od 50 godina je odustala od medicinskog tretmana zbog straha od zaraze koronavirusom.<\/p>\n\n\n\n<p>Zdravstvena kriza dovela je do pogor\u0161anja op\u0107eg zdravstvenog stanja osoba te \u017eivotne dobi u usporedbi s razdobljem prije pandemije. Pandemija je, dodaje, &nbsp;utjecala i na pona\u0161anje tih osoba. U prosjeku svaka sedma uop\u0107e nije napu\u0161tala svoj dom. Tu su uo\u010dene zna\u010dajne razlike me\u0111u zemljama. Tako svoj dom nije napu\u0161talo oko 2 posto Danaca, ali \u010dak 44 posto osoba starijih od 50 godina na Malti.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Potrgane dru\u0161tvene mre\u017ee<\/h3>\n\n\n\n<p>Ta je generacija zna\u010dajno smanjila i u\u010destalost kontakata s drugim ljudima. Oko polovice ispitanika, navodi kao podatak voditelj Projekta za Hrvatsku, u potpunosti je prekinulo kontakte, dok se njih tre\u0107ina manje nalazilo s grupom od pet i vi\u0161e ljudi izvan svog ku\u0107anstva. Nadalje, oko 40 posto ispitanika u zemljama EU prekinuli su posje\u0107ivati \u010dlanove obitelji izvan ku\u0107anstva, a dodatnih 40-ak posto je to radilo rje\u0111e nego prije izbijanja pandemije. Intenzitet prekida vi\u0111anja s drugim ljudima u prvom valu korone bio je najve\u0107i u Luksemburgu, Sloveniji, Italiji, a najmanji u Danskoj, \u0160vedskoj i Slova\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Nalazi za Hrvatsku su sli\u010dni, skoro svaki drugi prestao je posje\u0107ivati ostale \u010dlanove obitelji, a svaki tre\u0107i je to radio rje\u0111e nego prije pandemije&#8221;, isti\u010de Smoli\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Otkazi, ga\u0161enje poslova&#8230;<\/h3>\n\n\n\n<p>Pandemija uzrokovala i jedinstvenu ekonomsku krizu \u0161to se odrazilo i na \u017eivotne prilike mnogih ispitanika. Istra\u017eivanje je pokazalo kako je svaka peta osoba u dobi od 50+ i koja je bila zaposlena ili samozaposlena, dobila otkaz, postala je nezaposlena ili je morala ugasiti vlastiti posao zbog pandemije. Skoro svako peto ku\u0107anstvo s jednim ili dva zaposlena \u010dlana je uslijed krize osjetilo pad prihoda ku\u0107anstva od 10 posto ili vi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;U Hrvatskoj je taj udio oko 20 posto, \u0161to je ispod prosjeka svih zemalja sudionica, no recimo u \u0160panjolskoj i Gr\u010dkoj taj udio je bio blizu 40 posto&#8221;, navodi profesor sa zagreba\u010dkog Ekonomskog fakulteta. Istovremeno, ku\u0107anstva u kojima nema zaposlenih osoba, ve\u0107 su primjerice osobe u mirovini, u manjoj su mjeri osjetili pad prihoda, u prosjeku oko 5 posto. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Iako u\u010dinci pandemije na dohodak ku\u0107anstva nisu sasvim jasni, poja\u0161njava, ku\u0107anstva sa zaposlenim \u010dlanovima u ve\u0107em su riziku od pada dohotka. Smoli\u0107 dodatno napominje kako su mjere pojedinih vlada za o\u010duvanje radnih mjesta sigurno doprinijele povoljnim brojkama u nekim zemljama.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Manje razvijene \u010dlanice EU u kreiranju politika se ne oslanjaju na istra\u017eivanje<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Na podatke iz studije SHARE Europska komisija se oslanja u svojim odlukama. Postoje i brojni pojedina\u010dni primjeri zemlja, isti\u010de Smoli\u0107, koje su svoje reforme provele na temelju tih podataka. Tako navodi primjer stvaranja jedinstvenog pokazatelja multimorbitideta osoba u dobi od 50 godina u \u0160vicarskoj ili primjer &nbsp;ispitivanja efikasnosti triju mirovinskih reformi u Njema\u010dkoj kao i izradu projekcija zdravstvene potro\u0161nje i tro\u0161kova dugotrajne skrbi u Luksemburgu.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Na\u017ealost, u manje razvijenim \u010dlanicama EU, jo\u0161 uvijek je nedovoljno razvijena svijest o potrebi dono\u0161enja informiranih odluka, ali se nadamo da \u0107e nositelji politika promijeniti obrasce prilikom odlu\u010divanja o va\u017enim pitanjima za na\u0161a dru\u0161tva.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"410\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/muskarac-tramvaj-740x410.jpg\" alt=\"Prvomajski prosvjed 2018.\" class=\"wp-image-14982\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/muskarac-tramvaj.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/muskarac-tramvaj-636x352.jpg 636w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Izazovi koje sa sobnom nosi demografsko starenje svakako zaslu\u017euju ozbiljan i temeljit pristup, utemeljen na znanstvenim dokazima zaklju\u010duje profesor sa zagreba\u010dkog Ekonomskog fakulteta i dodaje kako \u0107e o tome u kona\u010dnici, me\u0111u ostalim, ovisiti u\u010dinkovitost mjera kojima je cilj pobolj\u0161anje kvalitete \u017eivota starijih gra\u0111ana i izgradnja dru\u0161tava za sve \u017eivotne dobi.<\/p>\n\n\n\n<p>Zahvaljuje se svim ispitanicima koji ve\u0107 godinama predano sudjeluju u istra\u017eivanju i poma\u017eu znanstvenicima u istra\u017eivanju va\u017enih pitanja za osobe starije \u017eivotne dobi.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-1151898565\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Cilj europskog istra\u017eivanja o zdravlju, starenju i umirovljenju jest pobolj\u0161anje kvalitete \u017eivota starijih gra\u0111ana i izgradnja dru\u0161tava za sve \u017eivotne dobi.<\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":39305,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[574,1779,2339,80],"class_list":["post-44197","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-europska-unija","tag-istrazivanje","tag-novo-vrijeme","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44197","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44197"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44197\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/39305"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44197"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44197"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44197"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}