{"id":44294,"date":"2021-01-24T20:30:39","date_gmt":"2021-01-24T19:30:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=44294"},"modified":"2021-03-05T20:08:49","modified_gmt":"2021-03-05T19:08:49","slug":"s-pomocu-brojki-i-abaka-nastoje-doskociti-demenciji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/01\/s-pomocu-brojki-i-abaka-nastoje-doskociti-demenciji\/","title":{"rendered":"Gimnastika za mozak: Pomo\u0107u brojki i abaka nastoje dosko\u010diti demenciji"},"content":{"rendered":"\n<p>Bolje sprije\u010diti nego lije\u010diti, poznata je krilatica kad je zdravlje u pitanju. Ako se radi o \u010duvanju mentalnog zdravlja, pogotovo u ovom izazovnom vremenu pandemije korone i neizvjesnosti oko potresa, prevencija i mogu\u0107a rje\u0161enja postaju jo\u0161 va\u017eniji.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Lije\u010dnici i obiteljski njegovatelji niz godina upozoravaju da je <strong>demencija<\/strong> jedan od javnozdravstvenih izazova dana\u0161njice. Dugogodi\u0161nja nastojanja lani u o\u017eujku rezultirala su zaklju\u010dkom Sabora o nu\u017enoj izradi Nacionalne strategije obzirom na sve ve\u0107u pojavnost demencija i potreba oboljelih u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. <\/p>\n\n\n\n<p>Za izradu strategije potrebno je osnovati povjerenstvo sastavljeno od stru\u010dnjaka, predstavnika nadle\u017enih ministarstava zdravstva i obitelji te nevladinih udruga. No COVID-19 kriza i to je stavila na \u010dekanje.&nbsp;<\/p><div id=\"mojev-2994388254\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ve\u0107ina dementnih je starije dobi, no bilo tko mo\u017ee oboljeti&nbsp;<\/h3>\n\n\n\n<p>Demencija je zajedni\u010dki naziv za grupu simptoma uzrokovanih <strong>poreme\u0107ajem rada mozga<\/strong>. Postoji nekoliko vrlo rijetkih oblika nasljedne demencije koje uzrokuju mutacije na odre\u0111enim genima. Me\u0111utim, u ve\u0107ini slu\u010dajeva razlozi pojave bolesti nisu poznati. <\/p>\n\n\n\n<p><strong>Alzheimerova bolest<\/strong> je naj\u010de\u0161\u0107i oblik demencije, a zaslu\u017ena je za dvije tre\u0107ine slu\u010dajeva. \u010cesto po\u010dinje gubitkom pam\u0107enja, postupno uzrokuju\u0107i gubitak kognitivnih sposobnosti. Za postavljanje dijagnoze lije\u010dnici trebaju utvrditi zna\u010dajno smanjenje dvije ili vi\u0161e funkcija mozga: pam\u0107enja, jezi\u010dnih sposobnosti, razumijevanja informacija, snala\u017eenja u prostoru, prosu\u0111ivanja i koncentracije. Oboljeli \u010desto imaju te\u0161ko\u0107e u rje\u0161avanju problema, a mogu iskusiti i promjene vlastite osobnosti. Bolest je obi\u010dno progresivna, a simptomi vremenom postaju te\u017ei. Jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih zabluda o demenciji jest da je ona normalni dio starenja. No istra\u017eivanja govore da od nje mo\u017ee oboljeti bilo tko, ali se rizik obolijevanja s godinama pove\u0107ava. U rje\u0111im slu\u010dajevima, oboljeli su osobe mla\u0111e od 65 godina, \u0161to se naziva &#8220;ranim nastupom demencije&#8221;.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Maj\u010dina demencija kao motiv pomaganja drugima<\/h3>\n\n\n\n<p>To je i obiteljska pri\u010da <strong>Klaudie Ehmer Vorgi\u0107<\/strong>, pedagoginje za resocijalizaciju i prevenciju maloljetni\u010dke delikvencije i nositeljice licence &#8220;Brainobrain&#8221; akademije. Prvi centar otvorila je u Dubaiju, zatim u Makedoniji. Od 2013. u Hrvatskoj vodi program namijenjen djeci od 4 do 14 godina. Maj\u010dina bolest potaknula ju je da osmisli program za odrasle iznad 55 godina. O privatnom iskustvu popri\u010dali smo u prostoru na zagreba\u010dkoj Savici, gdje odr\u017eavaju radionice za djecu.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Od ove godine ponukana sam mukom i tugom za tim \u0161to se doga\u0111a s mojom majkom koja je u\u0161la u stara\u010dku demenciju i ima znakove Alzheimera. Kako sam shvatila da mi je to \u0161to radim veliki dar od Boga i da ga ne trebam sa\u010duvati samo za djecu, odlu\u010dila sam pitati direktore na\u0161e akademije, koji su Indijci i ina\u010de bra\u0107a, da dopuste da mo\u017eemo raditi i s odraslima. Brzo sam dobila pozitivnu informaciju da mo\u017eemo za\u0161tititi autorska prava za rad i s odraslima. Tako da nam uskoro iz Zagreba kre\u0107e <strong><em>abacus<\/em> mentalna aritmetika<\/strong> i za odrasle i tre\u0107u dob. Nije nam cilj da napravimo matemati\u010dke genijalce, iako nakon cijelog procesa djeca to postanu. Ako postignemo i 50 posto rezultata s odraslima kao dosada s djecom, bit \u0107emo zadovoljni.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Spomenuti program za starije osobe ve\u0107 izvode u \u0160panjolskoj, gdje pokazuje dobre rezultate u usporavanju progresije bolesti. Ehmer Vorgi\u0107 opisala je tijek maj\u010dine bolesti s kojom se obitelj iznenada suo\u010dila.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Obitelj je te\u0161ko pogodila maj\u010dino iznenadno propadanje<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Mami je sad 76 godina. Oko 65. su se po\u010deli pojavljivati prvi znakovi demencije. Ispo\u010detka to nismo prepoznali. Moja sestra koja je doktor specijalist fizikalne medicine i ja pripisivale smo to nekoj trenutnoj situaciji, mogu\u0107e \u017eivotnom nezadovoljstvu. Sve dok nismo shvatili da se mama po\u010dinje gubiti. Da se ne sje\u0107a nekih velikih doga\u0111aja, recimo vjen\u010danja. Tvrdila je primjerice da ja nisam udana, da sam rodila izvanbra\u010dno dijete. Po\u010deli smo joj pokazivati stare slike i tu smo shvatili da zapravo ne mo\u017ee prizvati stare informacije i da se ne zna s tim nositi&#8221;, prisjetila se gospo\u0111a Klaudia.<\/p>\n\n\n\n<p>Obitelji je to bilo vrlo te\u0161ko prihvatiti i suo\u010diti se da se to doga\u0111a, smatraju\u0107i da su roditeljima osigurali sve uvjete za dug i kvalitetan \u017eivot. Ljubav prema majci i \u017eelja da joj pomognu potaknula ih je na opse\u017enu akciju. Po\u010deli su s terapijama poput ozonske, promijenili maj\u010dinu prehranu za detoksikaciju probavnog sustava i jetre. Vidjele su prve rezultate, ali nedostajao je onaj kognitivni pomak. Stanje se pogor\u0161avalo.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Majka je bila mentalno stra\u0161no jaka, uvijek intelektualno okupirana. Stalno je \u010ditala, rje\u0161avala kri\u017ealjke. Ponekad se krila od oca kako bi uz silne obaveze stigla ne\u0161to pro\u010ditati. Odjednom je nestao interes i za \u010ditanjem, kri\u017ealjkama. Fokusirala se na televiziju, po\u010dela je pri\u010dati s televizorom i to nas je stra\u0161no pogodilo. Tad sam po\u010dela razmi\u0161ljati kako bih ja u svemu tome mogla pomo\u0107i. I to su upravo ove mentalne vje\u017ebe koje radim s djecom&#8221;, govori Ehmer Vorgi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/klaudia-ehmer-vorgic-1-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-44335\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/klaudia-ehmer-vorgic-1-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/klaudia-ehmer-vorgic-1-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/klaudia-ehmer-vorgic-1-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/klaudia-ehmer-vorgic-1-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/klaudia-ehmer-vorgic-1-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/klaudia-ehmer-vorgic-1-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/klaudia-ehmer-vorgic-1-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/klaudia-ehmer-vorgic-1-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/klaudia-ehmer-vorgic-1-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/klaudia-ehmer-vorgic-1-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/klaudia-ehmer-vorgic-1.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Klaudia Ehmer Vorgi\u0107 (foto: Vlatka Koren)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Za program s odraslima nadahnula ju je i jedna ameri\u010dka studija o nepismenom djedu koji je u silnoj \u017eeljom da pomogne unuku prva\u0161i\u0107u, zahvaljuju\u0107i vje\u017ebama za mozak, sam nau\u010dio \u010ditati i pisati. Ehmer Vorgi\u0107 planira kroz <em>on line<\/em> radionice ponuditi program i u ostalim akademijinim centrima. Uz sedam zagreba\u010dkih lokacija, kognitivno vje\u017ebanje educirani treneri vode i u Splitu, Karlovcu, \u010cakovcu, Vara\u017edinu, Sv. Ivanu Zelini.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Nije nam cilj da kod starijih osoba razvijemo takvo fotografsko pam\u0107enje koje razvijamo kod djece, ali jest da sa\u010duvamo mozak. Mo\u017edane stanice se mogu obnavljati svakodnevnim vje\u017ebanjem za koje je potrebno samo 15 minuta. Po\u010dinjemo proces laganim tempom i zadacima da ne bi opteretili mozak. Mentalne vje\u017ebe koje radimo znaju biti vrlo intenzivne da mogu izazvati fizi\u010dku bol, onaj osje\u0107aj da &#8216;mozak zakuha&#8217; (smijeh).&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Prebiranjem abaka i ra\u010dunanjem do efikasnijeg mozga<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Program ima 10 do 12 razina, svaka traje tri do \u010detiri mjeseca. Radi se u grupama do najvi\u0161e 15 polaznika, a glavni &#8216;alat su brojevi i abak, starijima dobro znano ra\u010dunalo na kojem se prstima prebire po kuglicama i izvode matemati\u010dke operacije.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Prevencija demencije i Alzheimera nam je najbitnija. Radit \u0107emo iste vje\u017ebe abak mentalne aritmetike kao s djecom, samo intenzivnije. Dakle, pretvaranje brojeva u slike, slike u kuglice. Na taj na\u010din stvaraju se sinapse i poveznice izme\u0111u lijeve i desne polovine mozga&#8221;, obja\u0161njava voditeljica &#8216;Brainobrain&#8217; akademije za Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz razvoj fine motorike kod djece vidljivo se razvija niz intelektualnih i dru\u0161tvenih vje\u0161tina: koncentracija i fokus, brzina i to\u010dnost, kreativnost, vizualizacija, samopouzdanja. Kod odraslih u prvom planu &#8216;igre s abakom\u2019 je stimuliranje \u017eiv\u010danih zavr\u0161etaka na vrhovima prstiju, stvaranje sinapsi i produktivnije povezivanje dvije mo\u017edane polutke. Od po\u010detne do tre\u0107e razine polaznici \u0107e primjerice fizi\u010dki abak i simboli\u010dke matemati\u010dke zadatke zamijeniti mentalnom mapom i vizualiziranjem abaka u zraku.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>U programu koji provode educirani treneri psiholozi i pedagozi koriste se tri tehnike u\u010denja: vizualno, auditivno i kinesteti\u010dko. Poja\u010dane vje\u017ebanjem tehnike olak\u0161avaju usvajanje i obradu informacija iz vanjskog svijeta kojima svakodnevno zatrpavamo svoj mozak.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>12 rizi\u010dnih faktora demencije<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Me\u0111unarodno udru\u017eenje za Alzheimerovu bolest (ADI) na osnovu najnovijih medicinskih istra\u017eivanja objavilo je listu rizi\u010dnih faktora za razvoj demencije. To su sljede\u0107i: fizi\u010dka neaktivnost, pu\u0161enje, prekomjerna konzumacija alkohola, zaga\u0111enost zraka, povrede glave, neredoviti socijalni kontakti, niska obrazovanost, prekomjerna tjelesna te\u017eina, hipertenzija, dijabetes, depresija i slabljenje sluha.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Gradovi i udruge klju\u010dni u osiguravanju bolje skrbi za oboljele<\/h3>\n\n\n\n<p>Starenje dru\u0161tva velik je globalni izazov za sustave zdravstva i socijalne skrbi. Procjene OECD-a govore da \u0107e se do sredine stolje\u0107a udvostru\u010diti broj ljudi u dobi 65 godina ili vi\u0161e. Gotovo dvije tre\u0107ine svjetskog stanovni\u0161tva \u017eivjet \u0107e u urbanim podru\u010djima, u odnosu na ne\u0161to vi\u0161e od polovine koliko ih danas. U gradovima broj starijih osoba raste br\u017ee nego u ruralnim podru\u010djima pa je zna\u010dajnija i uloga lokalnih uprava za unapre\u0111enjem adekvatne skrbi. <\/p>\n\n\n\n<p>Prema Indeksu spremnosti za inovacije u lije\u010denju i podr\u0161ci osobama s demencijom u 2020. godini, u konkurenciji 30 ocjenjivanih metropola najbolji su bili London, Glasgow, Manchester, Amsterdam i Vancouver. <\/p>\n\n\n\n<p>Izvje\u0161\u0107e Globalne koalicije za starenje (GCOA), Me\u0111unarodnog udru\u017eenja za Alzheimerovu bolest (ADI) i singapurske zaklade Lien pokazalo je da su najbolje lokalne prakse u pravilu u zemljama s visokim prihodima, kvalitetnom razinom javne zdravstvene za\u0161tite i nacionalnim planovima borbe protiv demencije koji poma\u017eu inovacije na gradskoj razini. To uz ostalo podrazumijeva dovoljan broj profesionalnih njegovatelja koji su osobama s demencijom svakodnevno na raspolaganju za dnevnu njegu, predah i njegu u ku\u0107i. Gradovi bi trebali u potpunosti iskoristiti znanje i sposobnosti neprofitnih udruga i stru\u010dnjaka za Alzheimerovu bolest i demenciju, poru\u010duje se u izvje\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-2959230483\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Zagrebu uskoro kre\u0107e program \u2018Brainonbrain\u2019 akademije namijenjen pobolj\u0161anju mentalnog zdravlja i pripremi za glavne izazove u starijoj dobi, demenciju i Alzheimerovu bolest.<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":44333,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[138,34,2339],"class_list":["post-44294","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-alzheimerova-bolest","tag-demencija","tag-novo-vrijeme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44294","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44294"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44294\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/44333"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44294"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44294"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44294"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}