{"id":44513,"date":"2021-02-03T17:52:53","date_gmt":"2021-02-03T16:52:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=44513"},"modified":"2021-02-03T18:08:23","modified_gmt":"2021-02-03T17:08:23","slug":"u-starenju-i-starosti-nije-sve-crno-i-negativno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/02\/u-starenju-i-starosti-nije-sve-crno-i-negativno\/","title":{"rendered":"U starenju i starosti nije sve crno i negativno"},"content":{"rendered":"\n<p>Stariji ljudi danas izgledaju bolje ili mla\u0111e, okretniji su i aktivniji negoli su to izgledali i bili njihovi djedovi, bake ili prabake, isti\u010de psihologinja, profesorica na Filozofskom fakultetu u Puli <strong>Neala Ambrosi-Randi\u0107<\/strong> analiziraju\u0107i razlike u do\u017eivljavanju starenja kroz generacije. <\/p>\n\n\n\n<p>Kao zanimljivost dodaje i da starije osobe \u010desto sebe do\u017eivljavaju mla\u0111ima negoli \u0161to je to njihova stvarna, kronolo\u0161ka dob, a \u0161to je potvr\u0111eno i istra\u017eivanjem<sup>(1)<\/sup> 2018. godine. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Kada smo pitali starije osobe da, bez obzira na to koliko stvarno imaju godina, procijene kako se osje\u0107aju, 53 posto njih odgovorilo je da se osje\u0107aju mla\u0111ima,&nbsp; a samo 12 posto starijima. Prosje\u010dna procijenjena dob u tom uzorku bila je 59.5 godina \u0161to je bilo oko 10 godina manje od stvarne dobi koju su tada imali&#8221;, poja\u0161njava na\u0161a sugovornica. &nbsp;<\/p><div id=\"mojev-3168919714\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/neala-ambrosi-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-44536\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/neala-ambrosi-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/neala-ambrosi-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/neala-ambrosi-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/neala-ambrosi-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/neala-ambrosi-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/neala-ambrosi-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/neala-ambrosi-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/neala-ambrosi-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/neala-ambrosi-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/neala-ambrosi-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/neala-ambrosi.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Neala Ambrosi-Randi\u0107 (foto: privatni album)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Ovaj fenomen dobro ilustrira i izjava jedne osamdesetgodi\u0161nje \u017eene koja je rekla, navodi psihologinja Ambrosi-Randi\u0107 kao ilustraciju, da su stari uvijek oni koji imaju 10-15 godina vi\u0161e od nje. Kada osoba sebe smatra mla\u0111om to mo\u017ee biti, isti\u010de, s jedne strane indikator njezinog dobrog stanja, ali isto tako i znak negacije i neprihva\u0107anja vlastitog procesa starenja.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Uspje\u0161no starenje<\/h3>\n\n\n\n<p>Prema analizi istih autora objavljenoj prije dvije godine<sup>(2)<\/sup> starije osobe u prosjeku procjenjuju da stare prili\u010dno uspje\u0161no, pri \u010demu svoje mentalno zdravlje smatraju ne\u0161to boljim od tjelesnog.<\/p>\n\n\n\n<p>Isti\u010du\u0107i izjavu gerontologa Billighena da je prije 20 godina problem bio \u0161to je bilo sve vi\u0161e starih ljudi, a da je sada problem \u0161to su stari ljudi sve mla\u0111i, na\u0161a sugovornica nagla\u0161ava kako taj fenomen ima svoje uzroke u promijenjenim uvjetima \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;\u017divotni je standard danas vi\u0161i pa se \u017eivi bolje, posao je fizi\u010dki manje zahtjevan nego li je to bio nekad,&nbsp; a bolja je i zdravstvena skrb i njega. S obzirom da se tijekom \u017eivota bolje hranimo i manje umaramo i tro\u0161imo, mnogi ulaze u starost u prili\u010dno dobrom stanju, a uz to i \u017eivimo du\u017ee.&#8221; Porast broja starijih osoba ve\u0107 ima i imati \u0107e posljedice na funkcioniranje dru\u0161tva, isti\u010de psihologinja Ambrosi-Randi\u0107, dodaju\u0107i da dru\u0161tvo danas jo\u0161 nema jasne planove o tome \u0161to sa sve ve\u0107im brojem aktivnih starijih osoba.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Starenje ima pozitivne aspekte<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Iako starenje donosi odre\u0111ene gubitke i ograni\u010denja, ono je razdoblje koje svakako ima svoje pozitivne strane, isti\u010de psihologinja Ambrosi-Randi\u0107, o kojima rje\u0111e razmi\u0161ljamo. &#8220;Tako se primjerice mnoge osobe u starijoj dobi, nakon umirovljenja, vi\u0161e posve\u0107uju unucima i&nbsp; obitelji, a vrijeme provedeno s unucima va\u017eno je jer dovodi do osje\u0107aja sre\u0107e i zadovoljstva, motivira na zdravija pona\u0161anja i pridaje smisao \u017eivotu. Oni koji u\u017eivaju u svojim ulogama bake i djedova osje\u0107aju se mla\u0111ima, a osim ugodnih osje\u0107aja postoji i zdravstvena korist.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Uz to, kao pozitivan aspekt navodi kako mnoge starije osobe nakon odlaska u mirovinu kona\u010dno nalaze dovoljno vremena posvetiti se svojim hobijima, bile to \u0161etnje, kave i razgovori s prijateljima, \u010ditanje, bavljenje ku\u0107nim ljubimcima. &#8220;Vjerojatno \u0107e se mnogima \u010diniti \u010dudno, no u starosti su mnoge osobe sretnije negoli u prethodnim razdobljima \u017eivota&#8221;, isti\u010de profesorica na Filozofskom fakultetu u Puli.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Usprkos bolestima, zadovoljni svojima \u017eivotima<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Ipak, starenje je proces koji dovodi do zna\u010dajnih fizi\u010dkih i psihi\u010dkih promjena; gubitka i smanjivanja nekih funkcionalnih sposobnosti, vida, sluha, pokretljivosti, ali i smanjivanja socijalnih kontakata,&nbsp; gubitaka bliskih osoba, gubitka socijalnih uloga zbog, primjerice, umirovljenja, a smanjuju se i financijski resursi. Uz sve to, nagla\u0161ava, sa starenjem dolaze i oboljenja, pa je razloga za do\u017eivljavanje starosti kroz negativnu prizmu ve\u0107 i u ovom kratkom popisu, isti\u010de, sasvim dovoljno.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Starenje se povezuje s bolestima iz jednostavnog razloga \u0161to one doista i jesu prisutne. Broj kroni\u010dnih bolesti kod starijih osoba uglavnom se kre\u0107e od jedne do pet pri \u010demu \u010desto osobe imaju istovremeno vi\u0161e od jednog oboljenja&#8221;, ka\u017ee psihologinja.<\/p>\n\n\n\n<p>73 posto starijih, pokazalo je istra\u017eivanje<sup>(3)<\/sup> iz 2017. godine, navelo je da boluje od jedne kroni\u010dne bolesti, i to naj\u010de\u0161\u0107e bolesti srca (51, posto). Bolesti kostiju, mi\u0161i\u0107a i zglobova ima svaka peta starija osoba, a ti su podaci, navodi na\u0161a sugovornica, vrlo sli\u010dni onima koji se uglavnom mogu na\u0107i u me\u0111unarodnoj literaturi,.<\/p>\n\n\n\n<p>No pri tome isti\u010de kako je osim vrste oboljenja va\u017eno i kako se bolest do\u017eivljava, odnosno koliko simptoma osoba zamje\u0107uje, koliki je do\u017eivljaj boli, \u0161to o njoj zna i misli, te kako se s tom ili tim bolestima nosi. Naime, navodi, osobe koje smatraju da dobro razumiju svoje bolesti i da ih mogu kontrolirati uz pomo\u0107 terapije ili vlastitih pona\u0161anja i dalje su zadovoljne svojim \u017eivotom i usprkos bolesti mogu uspje\u0161no starjeti. Pri tome nagla\u0161ava va\u017enost pomo\u0107i i podr\u0161ke \u010dlanova obitelji.<\/p>\n\n\n\n<p>Stariji u obitelji \u010desto dobivaju pomo\u0107 od supruga\/supruge (47 posto), djece i unuka (35 posto), a mnogo rje\u0111e od bra\u0107e, sestara, susjeda i prijatelje (oko 5 posto). &nbsp;&#8220;Svakodnevni poslovi u jednom trenutku mogu za starije postati optere\u0107enje posebno ukoliko osoba smatra da nema nikoga na koga bi mogla ra\u010dunati. Upravo je izostanak pomo\u0107i kada je ona potrebna glavni razlog tra\u017eenja institucijskog smje\u0161taja&#8221;, nagla\u0161ava Ambrosi-Randi\u0107 te dodaje kako je osim prakti\u010dne pomo\u0107i va\u017ena i emocionalna podr\u0161ka, odnosno razgovor i dru\u017eenje.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Stariji u manjim sredinama zadovoljniji svojom okolinom<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Okolina u kojoj \u017eive starije osobe zna\u010dajno utje\u010de na njihove \u017eivote, pa stoga postoje i razlike u \u017eivotnim situacijama i prilikama osoba koje \u017eive u ruralnim, u odnosu na \u017eivot onih u urbanim sredinama.<\/p>\n\n\n\n<p>Rijetka su istra\u017eivanja na tu temu, ali istra\u017eivanje<sup>(4)<\/sup> koje je provedeno u Istri 2005. godine pokazalo je da postoji niz razlika. &nbsp;U manjim mjestima ili na selu stariji se \u010de\u0161\u0107e bave vrtom i brinu o \u017eivotinjama, isti\u010de se u istra\u017eivanju, dok se u gradovima \u010de\u0161\u0107e bave \u010ditanjem, popravljanjem stana ili rje\u0161avanjem kri\u017ealjki. Stariji su u manjim mjestima zadovoljniji svojom okolinom negoli gradsko stanovni\u0161tvo, a razlog je vjerojatno u tome, navodi, \u0161to se u manjim zajednicama svi poznaju, vi\u0161e poma\u017eu i dru\u017ee \u0161to nije tipi\u010dno za \u017eivot u gradu.<\/p>\n\n\n\n<p>I problemi s kojima se stariji u ruralnim sredinama susre\u0107u druga\u010diji su, pri tome na\u0161a sugovornica isti\u010de problem dostupnosti javnog prijevoza. Navodi i zna\u010dajniji financijski problem. &#8220;Stariji na selu \u010de\u0161\u0107e od onih u gradovima navode da im je novac kojim raspola\u017eu nedovoljan, pa je mogu\u0107e pretpostaviti da se na selu, nakon \u0161to prestanu obavljati poljoprivredne aktivnosti, od mirovina ba\u0161 i ne mogu podmiriti sve potrebe.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Kvaliteta \u017eivota pojedinca, poja\u0161njava, mjeri se kroz razlike izme\u0111u onoga \u0161to mu je potrebno&nbsp; i onoga \u0161to je zadovoljio od tih potreba ili nije. Kvaliteta \u017eivota obi\u010dno ima vi\u0161e dimenzija koje uklju\u010duju okolinu, zaposlenje, ekonomsku i stambenu dobrobit, pokretljivost i javni prijevoz, socijalnu integraciju te sportske aktivnosti. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;U na\u0161im smo istra\u017eivanjima provedenim u Istri ispitivali zadovoljstvo organizacijom \u017eivota koje je uklju\u010divalo blizinu trgovine, banke, ambulante i ljekarne, opskrbu vodom, odvoz sme\u0107a, javnu rasvjetu, kanalizaciju, kakvo\u0107u zraka i vode, sigurnost u prometu i sl. Izradili smo profile za pojedine gradove i sela jer smo \u017eeljeli svakoj lokalnoj zajednici pru\u017eiti informacije o tome \u0161to je dobro, a \u0161to bi trebalo popraviti&#8221;, navodi Ambrosi-Randi\u0107.&nbsp; Smatra kako su se prilike i mnogi od elemenata \u017eivota u zajednici na podru\u010djima pogo\u0111enim potresom radikalno promijenile te da \u0107e biti&nbsp; potrebno puno truda i ulaganja kako bi se situacija popravila.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Optimizmom i vjerom do mentalnog zdravlja<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Osim potresa, na \u017eivote starijih osoba mnogo je utjecala i pandemija COVID-19. Mjere koje su uvedene u cilju o\u010duvanja zdravlja i sprje\u010davanja \u0161irenja zaraze posebno su pogodile korisnike domova za starije i nemo\u0107ne. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Na\u017ealost, njima su smanjeni socijalni kontakti s prijateljima i \u010dlanovima obitelji koji su izuzetno va\u017eni za odr\u017eavanje mentalnog zdravlja. Jasno je da su te mjere imale opravdane razloge, no isto je tako jasno da imaju i svoje posljedice s kojima \u0107emo se morati suo\u010davati u vremenu koje nam dolazi. Ta su ograni\u010denja sigurno smanjila \u0161irenje bolesti i nekima spasila \u017eivot, iako su smanjila kvalitetu \u017eivot&#8221;, analizira Neala Ambrosi-Randi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"492\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/crveni-nosovi-12-740x492.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-42770\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/crveni-nosovi-12-740x492.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/crveni-nosovi-12-636x423.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/crveni-nosovi-12-768x511.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/crveni-nosovi-12-1536x1022.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/crveni-nosovi-12.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>U vrlo nepovoljnim situacijama kao onima u kojima osoba ne mo\u017ee izlaziti iz odre\u0111enog prostora, niti susretati bliske osobe, jo\u0161 uvijek mo\u017ee ra\u010dunati na neke unutarnje snage koje posjeduje, nagla\u0161ava na\u0161a sugovornica. Rije\u010d o razli\u010ditim resursima odnosno na\u010dinima na koje se suo\u010dava s nevoljama. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Kada smo &nbsp;pitali starije osobe \u0161to im daje najvi\u0161e snage da izdr\u017ee kada im je te\u0161ko u \u017eivotu, vi\u0161e od tre\u0107ine navodilo je da snagu nalazili u obitelji i u sebi, a va\u017ena im je bila i socijalna podr\u0161ka, molitva i vjera u Boga ili sje\u0107anje na lijepe uspomene iz \u017eivota. Prihva\u0107anje pro\u0161losti i sada\u0161njosti, optimizam i vjera izvori su snage kojima se pribjegava u te\u0161kim i nepovoljnim \u017eivotnim situacijama, zaklju\u010duje psihologinja Neala Ambrosi-Randi\u0107, i dodaje kako su ti izvori besplatni te da ih svi posjedujemo, samo je va\u017eno ho\u0107emo li ih prepoznati i koristiti.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Stavovi dru\u0161tva prema starijim osobama i starenju nisu negativni<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Odnos dru\u0161tva prema starenju nije op\u0107enit i te\u0161ko ga je ocijeniti jer je rije\u010d o slo\u017eenom fenomenu. &#8220;Ono u \u010demu \u010desto grije\u0161imo je da starije smatramo odre\u0111enom skupinom, a zapravo su vrlo heterogeni. Razlike me\u0111u pojedincima su tako velike da su neki stari ljudi doista nemo\u0107ni, bolesni i izolirani, dok su drugi va\u017eni i mo\u0107ni.&#8221; Kao primjer navodi aktualne svjetske \u010delnike, SAD-a i Rusije, osobe starije \u017eivotne dobi, Joe Bidena i Vladimira Putina, a koji nisu izuzetak niti rijetkost.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako se mo\u017ee \u010diniti da je percepcija starijih osoba u Hrvatskoj op\u0107enito negativna, to ipak nije tako.&nbsp; Istra\u017eivanjem<sup>(5)<\/sup> iz 2007., u kojem su ispitani stavovi osoba u dobi od 12 do 80 godina prema starijima, utvr\u0111eno je da su stavovi prema starijim osobama prete\u017eno pozitivni ili neutralni. <\/p>\n\n\n\n<p>Istovremeno je zastupljenost starijih osoba u medijima izrazito mala. Pokazalo je to istra\u017eivanje<sup>(6)<\/sup> iz 2008. u kojem su analizirani novinski \u010dlanci u dnevnim listovima Glas Istre, Jutarnji list i Slobodna Dalmacija.<\/p>\n\n\n\n<p>Zastupljenost naslova o starijima bila je oko 1 posto, a fotografija 4 do 5 posto. Ipak, s obzirom da je starijih osoba sve vi\u0161e, o njima se sve vi\u0161e pi\u0161e i govori, prire\u0111uju se \u010dasopisi i emisije, osnivaju posebni klubovi, ali i politi\u010dke stranke, a sve to ukazuje, nagla\u0161ava Ambrosi-Randi\u0107, na rastu\u0107u va\u017enost u dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<h6 class=\"wp-block-heading\">(1) <em>Felt Age, Desired, and Expected Lifetime in the Context of Health, Well-Being, and Successful&nbsp; Aging<\/em>\u201d (N. Ambrosi-Randi\u0107, M. Neki\u0107, I. Tucak Junakovi\u0107)<br>(2) Odnos otvorenosti prema iskustvu i uspje\u0161no starenje: posreduju\u0107a uloga \u017eivotnih \u017ealjenja<br>(3) Percepcija kroni\u010dnih bolesti u kontekstu psiholo\u0161ke dobrobiti starijih osoba<br>(4) U sjeni ladonje: slika starenja u Istri<br>(5) Stavovi o starijim osobama u Istri<br>(6) Starije osobe u dnevnim novinama \u2013 analiza sadr\u017eaja<\/h6>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-4059040222\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pozitivih aspekata u starosti ima mnogo. Osobe starije dobi osje\u0107aju se mla\u0111ima, aktivniji su i zadovoljniji, a kroz krizna vremena prolaze optimizmom i vjerom. <\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":31909,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[1779,2339,35,80],"class_list":["post-44513","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-istrazivanje","tag-novo-vrijeme","tag-sreca","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44513","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44513"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44513\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/31909"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44513"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44513"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44513"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}