{"id":44946,"date":"2021-02-19T10:06:15","date_gmt":"2021-02-19T09:06:15","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=44946"},"modified":"2021-02-19T10:06:17","modified_gmt":"2021-02-19T09:06:17","slug":"kava-je-jedan-od-najisplativijih-biznisa-na-svijetu-znate-li-tko-na-njoj-ubire-najvecu-zaradu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/02\/kava-je-jedan-od-najisplativijih-biznisa-na-svijetu-znate-li-tko-na-njoj-ubire-najvecu-zaradu\/","title":{"rendered":"Kava je jedan od najisplativijih biznisa na svijetu. Znate li tko na njoj ubire najve\u0107u zaradu?"},"content":{"rendered":"\n

Na kavi se mo\u017ee puno zaraditi, ali ne s uzgojem. Tako primjerice \u0160vicarska na tom biznisu okre\u0107e dvije milijarde dolara, dok za same uzgajiva\u010de u siroma\u0161nim zemljama ostaju tek mrvice. I to se ne\u0107e tako brzo promijeniti, analizira Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Uzrok problema svjetskog tr\u017ei\u0161ta kave sigurno nije nevoljkost kupaca da plate vi\u0161e. Mnogi kavopije su spremni platiti i skoro 100 eura za pola kilograma kave. Toliko ko\u0161taju kapsule marke “Barista Creations Trio” koje Nespresso prodaje na njema\u010dkom tr\u017ei\u0161tu putem Amazona \u2013 kada se zbroji svih onih po nekoliko grama koje sadr\u017ei jedna kapsula i izra\u010duna cijena za pola kilograma.<\/p>\n\n\n\n

Naravno, ima i jeftinijih kapsula, a obi\u010dna pr\u017eena kava je u trgovinama znatno jeftinija, oko \u010detiri eura za 500 grama. Ali ovaj primjer s Nespressovim kapsulama pokazuje sve nelogi\u010dnosti svjetskog tr\u017ei\u0161ta kave.<\/p>\n\n\n\n

Pola kilograma sirove kave na svjetskom tr\u017ei\u0161tu je u sije\u010dnju ko\u0161talo izme\u0111u 0,64 i 1,05 eura, ovisno o vrsti. Te brojke je objavila Me\u0111unarodna organizacija za kavu (ICO) sa sjedi\u0161tem u Londonu.<\/p>\n\n\n\n

200 milijardi dolara godi\u0161nje<\/h3>\n\n\n\n

Kava je veliki biznis. ICO procjenjuje godi\u0161nji volumen na 200 milijardi dolara (165 milijardi eura). No samo deset posto od tog iznosa ostaje u zemljama u kojima se kava uzgaja, u Ju\u017enoj i Srednjoj Americi, Aziji i Africi. Najve\u0107u zaradu ubiru koncerni u Europi i SAD-u.<\/p>\n\n\n\n

Oni stvaraju tzv. dodanu vrijednost. Tu pripadaju pr\u017eenje, pakiranje i marketing. Treba najprije do\u0107i na ideju da se mljevena kava pakira u aluminijske ili plasti\u010dne kapsule!<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Nesspresso kapsule (foto: Edward Lich\/Pixabay) <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u0160to bi trebale u\u010diniti zemlje u kojima se biljka kave uzgaja kako bi i one vi\u0161e zaradile? Na kraju krajeva, cijeli posao ne bi bio mogu\u0107 bez njihovih proizvoda.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici iz Instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW) u Kielu pozabavili su se me\u0111unarodnom trgovinom kavom. Utvrdili su da se vrijednost izvoza kave u posljednjih 30 godina u\u010detverostru\u010dila na oko 36 milijardi dolara, ali da su od toga prije svega imali koristi koncerni u industrijskim zemljama.<\/p>\n\n\n\n

Analiza IfW-a je pokazala: tko \u017eeli vi\u0161e, mora stvoriti dodanu vrijednost \u2013 dakle ne bi trebao samo proizvoditi zrno, nego preuzeti i njegovu preradu. “Za to moraju najprije investirati”, ka\u017ee Wan-Shin Liu<\/strong>, jedna od autorica IfW-ove studije. “Ali u zemljama u kojima raste biljka kave ve\u0107inom nedostaje kapitala. A i nemaju puno iskustava s industrijskom proizvodnjom.”<\/p>\n\n\n\n

Pored novca i marketinga problem je i transport<\/h3>\n\n\n\n

No \u010dak i kada bi se svladala ta prepreka, pojavio bi se idu\u0107i problem \u2013 barem za proizvo\u0111a\u010de vrste arabic<\/em>a. Na nju otpada 60 posto svjetske proizvodnje, ima ve\u0107u cijenu i ve\u0107inom se prera\u0111uje u pr\u017eenu kavu. Najve\u0107i uzgajatelji arabice su Brazil, Kolumbija, Etiopija, Honduras i Peru.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Grm kave (foto: Justinite\/Pixabay)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Ako bi te zemlje preuzele pr\u017eenje, pojavio bi se problem s transportom. “Kada se pr\u017eena kava prevozi na ve\u0107im udaljenostima, ona gubi okus”, ka\u017ee Liu. Dakle kava do potro\u0161a\u010da na zapadnim tr\u017ei\u0161tima vi\u0161e ne bi stizala onako ukusna kako su navikli. Osim toga, ondje bi zemlje u kojima se kava uzgaja konkurirale s velikim koncernima i poznatim brandovima pa bi im trebalo puno novca za marketing \u2013 koji oni nemaju.<\/p>\n\n\n\n

Vijetnam je ipak uspio, ali s vrstom robusta<\/em>. Ta je zemlja najve\u0107i izvoznik robuste na svijetu, ispred Brazila, Indonezije, Ugande i Indije. Robusta na svjetskom tr\u017ei\u0161tu posti\u017ee manju cijenu nego arabica<\/em> i \u010desto se prera\u0111uje u instant kavu, koja se mo\u017ee du\u017ee transportirati bez promjene okusa.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

“Vijetnam je pro\u0161lih godina pored sirove kave po\u010deo izvoziti i instant kavu”, ka\u017ee Liu. U me\u0111uvremenu na tu zemlju otpada tri posto izvoza na svjetskom tr\u017ei\u0161tu instant kave, \u010dime ostvaruje dodatnu zaradu od 150 milijuna dolara. A radi i na pove\u0107anju izvoza pr\u017eene kave.<\/p>\n\n\n\n

EU podr\u017eava status quo<\/h3>\n\n\n\n

Kako zaraditi mnogo novca bez vlastitog uzgoja pokazuje \u0160vicarska. Na tu zemlju otpada 25 posto izvoza pr\u017eene kave, na \u010demu godi\u0161nje zara\u0111uje vi\u0161e od dvije milijarde dolara. “Tu veliku ulogu igraju i kapsule”, obja\u0161njava ekonomistica Liu. “\u0160vicarski koncerni su uspjeli stvoriti novi na\u010din konzumiranja kave, a njihov marketing ga je povezao s modernim na\u010dinom \u017eivota.”<\/p>\n\n\n\n

\"Kako
foto: Pexells<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

No za uzgajiva\u010de situacija ostaje nepovoljna. ICO izvje\u0161tava o prevelikoj ponudi, niskim cijenama, malim prihodima i niskoj produktivnosti. Seljacima preostaje samo modernizacija uzgoja kako bi pove\u0107ali urod i kvalitetu. Pojedini koncerni su im po\u010deli nuditi \u0161kolovanje u tu svrhu, \u010dime u najboljem slu\u010daju nastaje dugotrajna veza uzgajiva\u010da i prera\u0111iva\u010da.<\/p>\n\n\n\n

A carinski propisi Europske unije podr\u017eavaju taj status quo<\/em>. Tako koncerni sirovu kavu iz siroma\u0161nih zemalja mogu uvesti bez pla\u0107anja carine, ali se zato na uvoz proizvoda poput pr\u017eene kave pla\u0107a skoro deset posto, zaklju\u010duje Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kava je veliki biznis. ICO procjenjuje godi\u0161nji volumen na 200 milijardi dolara (165 milijardi eura).<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":44953,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[2523,78],"class_list":["post-44946","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-industrija","tag-kava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44946","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44946"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44946\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/44953"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44946"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44946"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44946"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}