{"id":45047,"date":"2021-02-22T13:35:25","date_gmt":"2021-02-22T12:35:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=45047"},"modified":"2021-02-22T14:12:38","modified_gmt":"2021-02-22T13:12:38","slug":"krecite-se-zivot-izmedu-kauca-i-fotelje-ubija-a-lockdown-je-dodatno-sve-pogorsao","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/02\/krecite-se-zivot-izmedu-kauca-i-fotelje-ubija-a-lockdown-je-dodatno-sve-pogorsao\/","title":{"rendered":"Kre\u0107ite se: \u017divot izme\u0111u kau\u010da i fotelje ubija, a lockdown je dodatno sve pogor\u0161ao"},"content":{"rendered":"\n<p>Bilo je trenutaka tijekom zatvaranja pro\u0161log prolje\u0107a kada ste mo\u017eda neki lokalni park mogli zamijeniti s nekakvim idealiziranim viktorijanskim sanatorijom, ispunjenim trka\u010dima, skaka\u010dima, rasteza\u010dima i vje\u017eba\u010dima svih vrsta, pi\u0161e <a href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/lifeandstyle\/2021\/feb\/06\/inactivity-is-an-ongoing-pandemic-the-life-saving-impact-of-moving-your-body?fbclid=IwAR3EcMNd-XBF0FLnWq8RWa8Py0gNWsppjPqAkBPZMj75vdKigbx2F_k_scU\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Guardian<\/a>. Na pustim cestama u blizini, \u010ditave obitelji su biciklirale. U dnevnim sobama djeca su zapo\u010dinjala dan ska\u010du\u0107i uokolo s roditeljima. Sve se \u010dinilo kao novi po\u010detak.<\/p>\n\n\n\n<p>No bio je tu i jedan problem: to je bio privid. Naknadno istra\u017eivanje organizacije<em> Sport England<\/em> pokazalo je da je ukupna razina aktivnosti dramati\u010dno pala i za odrasle i za djecu. Tijekom pandemije, kriza neaktivnosti postala je jo\u0161 gora.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010cak i u normalno vrijeme, otprilike \u010detiri od deset odraslih Britanaca toliko je nepokretno da riskiraju svoje dugoro\u010dno zdravlje. Oko 25 posto gotovo je potpuno neaktivno, \u0161to zna\u010di da se napre\u017eu manje od 30 minuta tjedno. \u0160to se djece ti\u010de, gotovo osam od deset ne uspije skupiti sat vremena u pokretu koji se smatra vitalnim za razvoj mladih kardiovaskularnih sustava i postavljanje gusto\u0107e kostiju. <\/p><div id=\"mojev-3440993363\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Stepenice spa\u0161avaju \u017eivot<\/h3>\n\n\n\n<p>U vremena prije korone, lo\u0161e zdravlje uslijed dugotrajne neaktivnosti krivo je bilo za otprilike jedan od \u0161est smrtnih slu\u010dajeva u Velikoj Britaniji \u0161to je oko 100.000 godi\u0161nje i oko pet milijuna na globalnoj razini. Kad ljudi od dvadeset i ne\u0161to godina \u017eive izme\u0111u uredske stolice i kau\u010da, moglo bi pro\u0107i nekoliko desetlje\u0107a prije nego \u0161to se poka\u017eu bolesti povezane s neaktivno\u0161\u0107u kao \u0161to su bolesti srca, dijabetes tipa 2 ili rak. <\/p>\n\n\n\n<p>\u010cinjenica da su redoviti fizi\u010dki napori dobri za va\u0161e zdravlje potvr\u0111ena je jo\u0161 1953. godine radom epidemiologa dr. <strong>Jerryja Morrisa<\/strong>. Do otkri\u0107a je do\u0161ao kad je poku\u0161ao utvrditi za\u0161to su londonski autobusni kondukteri imali otprilike upola manje sr\u010danih bolesti nego voza\u010di, da bi na kraju to povezao sa stepenicama autobusa kojima su se kondukteri penjali u svakoj smjeni.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Fizi\u010dku aktivnost smo ograni\u010dili na teretane<\/h3>\n\n\n\n<p>Nije slu\u010dajno da se Morrisovo otkri\u0107e odnosilo na kretanje na poslu. Do trenutne krize neaktivnosti nije do\u0161lo zbog iznenadnog izbijanja lijenosti ve\u0107 zbog pada &#8220;slu\u010dajnih aktivnosti&#8221; &#8211; kretanja kao dijela va\u0161e svakodnevice, od ru\u010dnog rada do raznih drugih poslova ili putovanja na posao pje\u0161ice ili biciklom. Aktivni \u017eivot osmi\u0161ljen je izvan na\u0161ega svijeta: ulice favoriziraju vozila; stubi\u0161ta uredskih blokova skrivena su iza redova blistavih dizala. Brojne vlade prikazale su tjelesnu aktivnost kao funkciju osobne odgovornosti, snage volje, dok se zapravo &#8211; kao i paralelna, ali odvojena, kriza pretilosti &#8211; ne mo\u017ee sagledati izvan konteksta okru\u017eenja u kojem se \u017eivi.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog toga su bezbrojne kampanje tjeranja ljudi u teretanu ili u brze \u0161etnje &#8211; a da ne spominjemo milijune kilograma potro\u0161enih na elitni sport kako bi se ljudima pru\u017eila inspiracija &#8211; u osnovi bile besmislene. Ovo nije omalova\u017eavanje vje\u017ebe, ali razlog zbog kojeg ne vje\u017eba dovoljno ljudi djelomi\u010dno je taj \u0161to se vje\u017eba mora odvijati u &#8220;slobodno vrijeme&#8221;, izrezano iz na\u0161eg u\u017eurbanog \u017eivota. Vi\u0161e od polovice Britanaca nikada se ne bavi nikakvim sportom.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Sjedila\u010dki na\u010din \u017eivota utje\u010de na metabolizam<\/h3>\n\n\n\n<p>Za milijune ljudi zatvaranje zna\u010di bezbroj sati sjedenja: za kuhinjskim stolom, rade\u0107i iz kreveta, na kau\u010du. Pretjerano sjedenje je opasno te zna\u010dajno pove\u0107ava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, ali ima i zaseban negativan utjecaj na na\u0161a tijela. Ako dulje vrijeme ne koristimo svoje najve\u0107e mi\u0161i\u0107e, posebno na nogama, dolazi do stani\u010dnog u\u010dinka koji \u010dini da na\u0161a tijela manje dobro razgra\u0111uju odre\u0111ene masno\u0107e, \u0161to mo\u017ee utjecati na na\u010din na koji obra\u0111uju glukozu. <\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/vjezbanje-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-42399\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/vjezbanje-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/vjezbanje-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/vjezbanje-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/vjezbanje-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/vjezbanje-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/vjezbanje-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/vjezbanje-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/vjezbanje-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/vjezbanje-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/vjezbanje-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/vjezbanje.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Silvija Novak<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Mnogi postoje\u0107i savjeti za uvo\u0111enje kretanja u va\u0161 \u017eivot pretpostavljaju neki normalniji \u017eivot: ideje poput pje\u0161a\u010denja jednu dodatnu autobusnu stanicu na putu do posla ili parkiranja pola kilometra od odredi\u0161ta te uredske stolove koji omogu\u0107uju sjedenje i stajanje. Sada, kada vam je jedino putovanje iz dnevne u spava\u0107u sobu i natrag, a izlasci se svode na pje\u0161a\u010denje do vrata da biste platili dostavlja\u010du, sve se to \u010dini hipoteti\u010dkim.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Improvizirajte!<\/h3>\n\n\n\n<p>Jedno od rje\u0161enja je improvizacija stoje\u0107eg stola u \u010demu vam mo\u017ee pomo\u0107i hrpa knjiga kojom mo\u017eete povisiti stol. Jo\u0161 jednostavnije, postavite alarm svakih 45 minuta i ustanite i prohodajte uokolo. Iako ukupno vrijeme sjedenja pridonosi rizicima za razvoj brojnih bolesti, jo\u0161 je gore kad se ono ne prekida dulje vrijeme.<\/p>\n\n\n\n<p>Mali koraci poput ovog doista vrijede: istra\u017eivanje je pokazalo da ako ljudi izlo\u017ee svoje tijelo makar i malim naporima, to mo\u017ee donijeti zapanjuju\u0107e koristi. Godinama je postojala mantra da bi ljudi trebali te\u017eiti ka barem 150 minuta umjerenih aktivnosti tjedno, idealno u odsje\u010dcima od pola sata. Ali kako ka\u017ee <strong>I-Min Lee<\/strong>, profesor na Harvardu i vode\u0107i stru\u010dnjak u istra\u017eivanju neaktivnosti, raditi ne\u0161to gotovo je uvijek bolje nego ne raditi ni\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n<p>Profesor Lee je vodio fascinantnu studiju, objavljenu 2019. godine, koja je pokazala da, uz sav fokus na 10.000 koraka dnevno, me\u0111u uzorkom starijih ameri\u010dkih \u017eena, one koje su na\u010dinile 4.400 koraka imale su upola manje \u0161anse da umru tijekom razdoblja istra\u017eivanja od onih koje su u prosjeku radile 2.700 koraka. A\u017eurirane zdravstvene smjernice sada govore o aktivnosti u odsje\u010dcima od samo 10 minuta. <\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">I samo bicikl mo\u017ee prepoloviti rizik od prerane smrti<\/h3>\n\n\n\n<p>A kad se po\u010dnete kretati, utjecaj je trenuta\u010dan i zapanjuju\u0107. Smjernice ameri\u010dke vlade o aktivnostima napominju da \u0107ete istog dana kad se upustite u umjerenu do sna\u017enu aktivnost, primijetiti smanjenje krvnog tlaka, bolju osjetljivost na inzulin, pobolj\u0161ani san, manje simptoma anksioznosti i pobolj\u0161anu kognitivnu funkciju. Dugoro\u010dno gledano, dvije odvojene studije otkrile su da ljudi koji redovito voze bicikl na posao imaju 40 posto manje \u0161anse za preranu smrt u usporedbi s onima koji ne voze bicikl, \u010dak i kad se uzmu u obzir drugi \u010dimbenici \u017eivotnog stila. <\/p>\n\n\n\n<p>No, kako mo\u017eete pove\u0107ati kretanje tijekom zatvaranja? Mo\u017eda \u0107ete morati malo produ\u017eiti svakodnevnu \u0161etnju ili je pretvoriti u vo\u017enju biciklom. Spojite svakodnevne aktivnosti s kretanjem: dok telefonirate \u0161etajte ili samo stojite. Brojanje koraka na pametnim telefonima mo\u017ee biti korisno, a mo\u017eete postaviti i dnevni cilj.<\/p>\n\n\n\n<p>A kada se vrati normalnost, na kakvo kretanje biste se trebali usredoto\u010diti? <strong>Steven Blair<\/strong>, ameri\u010dki pionir u tom podru\u010dju, ka\u017ee: &#8220;Ljudi pitaju: Koju je aktivnost najbolje \u010diniti? A moj jednostavni odgovor je: Onu kojom \u0107ete se baviti svakoga dana. To je presudna stvar: koristite svoje tijelo na na\u010din poznat ljudima tijekom tisu\u0107lje\u0107a, kao dio svog \u017eivota, a ne kao hobi ili hir. Ako nekako ostvarite rutinu kretanja, ona se ugra\u0111uje i postaje trajna. Kad se to dogodi, \u010dinit \u0107e vam se da ste proniknuli u tu tajnu.&#8221;<\/p>\n<div id=\"mojev-1863521128\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Neaktivan na\u010din \u017eivota prava je po\u0161ast dana\u0161njeg vremena. Paradoksalno, konstantno ula\u017eemo napore kako bismo se \u0161to manje kretali. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":30495,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[85],"tags":[2499,295],"class_list":["post-45047","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktivno-starenje","tag-pandemija","tag-vjezbanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45047","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45047"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45047\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/30495"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45047"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45047"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45047"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}