{"id":455,"date":"2014-03-23T13:49:26","date_gmt":"2014-03-23T12:49:26","guid":{"rendered":"http:\/\/mojevrijeme.hr\/?p=455"},"modified":"2014-03-31T09:56:52","modified_gmt":"2014-03-31T07:56:52","slug":"novootkriveni-protein-zaustavlja-artritis","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2014\/03\/novootkriveni-protein-zaustavlja-artritis\/","title":{"rendered":"Novootkriveni protein zaustavlja artritis"},"content":{"rendered":"<p>Znanstvenici s Instituta Max-Planck za autoimunologiju u Freiburgu, do\u0161li su do otkri\u0107a koji bi mogao omogu\u0107iti bolje razumijevanje tzv. autoimunolo\u0161kih bolesti kakva je i reumatski artritis, pi\u0161e <a title=\"Deutsche Welle\" href=\"http:\/\/www.dw.de\/otkriven-protein-koji-zaustavlja-artritis\/a-17515300\" target=\"_blank\">Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n<p>Zglobovi trnu i gore, ruke i noge naoti\u010du, pokretljivost popu\u0161ta. Uzrok nastajanja reumatskog artritisa je uni\u0161tavanje vezivnog tkiva do kojeg dolazi reakcijom imunolo\u0161kog sustava oboljelog pacijenta. Oko 800.000 ljudi godi\u0161nje obolijeva od reumatskog artritisa, \u0161to predstavlja gotovo jedan posto stanovni\u0161tva ove zemlje. Znanstvenici s Instituta Max-Planck-Instituta u Freiburgu do\u0161li su do otkri\u0107a koje omogu\u0107ava bolje razumijevanje tzv. autoimunolo\u0161kih bolesti kakav je i reumatski artritis.<\/p>\n<h3>Vi\u0161estruko \u201ctalentirane\u201c stanice<\/h3>\n<p>Znanstvenici pod vodstvom molekularnog biologa <strong>Michaela Retha<\/strong> su otkrili da stanice br\u017ee reagiraju na signale stimulacije koji vode nastavku bolesti kakva je artritis. Oni ove signale lak\u0161e \u0161ire ukoliko tijelu nedostaje protein PTP1B koji spada u grupu B-limfocita. Ukoliko ovi proteini nisu prisutni u obimu koji je uobi\u010dajen i normalan, to dovodi do \u017eestoke reakcije autoimunolo\u0161kog sustava kojom tijelo po\u010dinje napadati prethodno zdravo vezivno tkivo.<\/p><div id=\"mojev-3702356636\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<p>&#8220;Iznena\u0111enje je predstavljala \u010dinjenica da su tzv. B-stanice na taj na\u010din bile uklju\u010dene u nastanak oboljenja&#8221;, izjavio je Reth u intervjuu za Deutsche Welle. &#8220;Do sada smo polazili od pretpostavke da one, \u010dim se aktiviraju, proizvode antitijela. Sada smo me\u0111utim otkrili da one u osnovi imaju jaku funkciju koja regulira procese u imonolo\u0161kom sustavu&#8221;, ka\u017ee on. Naime, PTP1B je tzv. Gatekeeper &#8211; jedna vrsta vratara. Ukoliko je nazo\u010dan u punom obimu, sprije\u010dava \u0161irenje toksi\u010dnih signala. Tako ovaj protein sprije\u010dava tijelo od impulsa napada na sebe samog &#8211; \u0161to je slu\u010daj s pacijentima oboljelih od reume.<\/p>\n<h3>Jo\u0161 daleko od izlje\u010denja artritisa<\/h3>\n<p>&#8220;Prona\u0107i na\u010din djelovanja ovog proteina je veoma va\u017eno otkri\u0107e&#8221;, ka\u017ee Michael Reth. Ali ono ne vodi direktno do pronalaska metode izlje\u010denja od artritisa. U tu svrhu bi znanstvenici morali umjetnim na\u010dinom stimulirati ovaj protein, ali metodu za tako ne\u0161to jo\u0161 nisu prona\u0161li. &#8220;U farmakolo\u0161koj industriji razvijene su mnoge supstance koje sprije\u010davaju rast i razvoj stanica&#8221;, poja\u0161njava mikrobiolog Michael Reth i dodaje: &#8220;Ali stimulirati nastanak proteina u tijelu pacijenta je kompletno druga pri\u010da&#8221;. Ometati ili zaustaviti djelovanje ili rast stanica je za mnoge znanstvenike sastavni dio posla, svakodnevica. Ali poja\u010dati rad i aktivnost jednog proteina je jako te\u017eak i slo\u017een zadatak.<\/p>\n<h3>Genetski modificirani mi\u0161evi<\/h3>\n<p>Postoji previ\u0161e proteina da bi znanstvenici bili u stanju svaki od njih istra\u017eiti i ispitati je li on sposoban sprije\u010diti pojavu ili razvoj odre\u0111enog oboljenja, odnosno, je li u stanju zaustaviti supstance koje su zadu\u017eene za kemijsku komunikaciju i nastanak upala. Protein PTP1B su Michael Reth i njegov tim otkrili sasvim slu\u010dajno.<\/p>\n<p>Korisne karaksteristike proteina PTP1B otkrili su zahvaljuju\u0107i specijalnim mi\u0161evima, koje je uzgojila posebna grupa znanstvenika. Mi\u0161evi su tako geneti\u010dki izmijenjeni da je znanstvenicima uspjelo uni\u0161titi protein PTP1B iz njihovih B-stanica i istra\u017eiti posljedice toga po mi\u0161eve. &#8220;Onda smo rekli, hajde da vidimo \u0161to \u0107e se sada dogoditi&#8221;, rekao je Reth.<\/p>\n<div id=\"mojev-1660395780\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zglobovi trnu i gore, ruke i noge naoti\u010du, pokretljivost popu\u0161ta. Uzrok nastajanja reumatskog artritisa je uni\u0161tavanje vezivnog tkiva do kojeg dolazi reakcijom imunolo\u0161kog sustava oboljelog pacijenta.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":456,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[94,96,95],"class_list":["post-455","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-artritis","tag-protein","tag-zglobovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/455","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=455"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/455\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/456"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=455"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=455"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=455"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}