{"id":45592,"date":"2021-03-11T10:06:02","date_gmt":"2021-03-11T09:06:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=45592"},"modified":"2021-03-12T13:14:24","modified_gmt":"2021-03-12T12:14:24","slug":"na-sto-oboljeli-od-alzheimera-u-hrvatskoj-imaju-pravo-i-kako-se-obitelji-s-tim-nose","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/03\/na-sto-oboljeli-od-alzheimera-u-hrvatskoj-imaju-pravo-i-kako-se-obitelji-s-tim-nose\/","title":{"rendered":"Na \u0161to oboljeli od Alzheimera u Hrvatskoj imaju pravo i kako se obitelji s tim nose"},"content":{"rendered":"\n
U Hrvatskoj prema procjeni ima vi\u0161e od 90 tisu\u0107a oboljelih od Alzheimerove bolesti, odnosno oko 10 posto osoba starijih od 65 godina. Procjene na svjetskoj razini govore da bi u svijetu moglo biti 43 milijuna oboljelih. <\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to zabrinjava je porast broja osoba koje boluju od demencije \u0161to je posljedica demografskih promjena te starenja stanovni\u0161tva, isti\u010de psihijatrica Marija Ku\u0161an Juki\u0107<\/strong>, voditeljica Centra za za\u0161titu mentalnog zdravlja osoba starije dobi pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija \u0160tampar”. Taj je Centar prvi takav za mentalno zdravlje starijih u Hrvatskoj koji radi ambulantno u zajednici.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to je <\/strong>Alzheimerova bolest?<\/strong><\/strong><\/h3>\n\n\n\n
To je neurodegenerativna bolest koja naj\u010de\u0161\u0107i uzrok demencije, \u010dak u dvije tre\u0107ine oboljelih, ve\u0107inom starijih od 65 godina. Pojavu bolesti obilje\u017eava slabljenje kognitivnih sposobnosti u smislu gubitka pam\u0107enja i to karakteristi\u010dno nedavnih doga\u0111aja. Razvoj demencije prati smanjena aktivnost, gubitak interesa, pojava zbunjenosti, gubitka volje, promjene u pona\u0161anju, raspolo\u017eenju te pojava niza drugih pona\u0161ajnih i psihi\u010dkih simptoma, poja\u0161njava nam voditeljica Centra koji je prvi takav za mentalno zdravlje starijih u Hrvatskoj u Zavodu “Andrija \u0160tampar”. <\/p>\n\n\n\n
Dodaje kako se, godinama prije pojave prvih klini\u010dkih simptoma, u mozgu stvaraju amiloidni plakovi i nakupine neurofibrilarnih vretena koje se talo\u017ee oko neurona. Navedene promjene u mozgu nisu specifi\u010dne isklju\u010divo za Alzheimerovu bolest, a njihovo lije\u010denje jo\u0161 nije mogu\u0107e. Lijekovima koji sada stoje na raspolaganju, iz skupine antidementiva, mogu\u0107e je usporiti nastupanje bolesti i modificirati njen tijek. <\/p>\n\n\n\n
Problemi s kojima se suo\u010davaju oboljele osobe i \u010dlanovi njihovih obitelji veliki su<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Kako nam poja\u0161njava Ku\u0161an Juki\u0107, osobe oboljele od demencije vrlo brzo postaju ovisne o pomo\u0107i drugih osoba. Postaju nesamostalne u obavljanju aktivnosti svakodnevnog \u017eivota i trebaju pomo\u0107. U po\u010detku su to potrebe pomo\u0107i oko obavljanja nekih aktivnosti, poput pla\u0107anja ra\u010duna, obavljanju lije\u010dni\u010dkih pregleda, uzimanja lijekova. <\/p>\n\n\n\nMarijana Kusan Juki\u0107 (foto: privatna arhiva)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
Napredovanjem bolesti, isti\u010de, potrebna im je pomo\u0107 oko pripreme, ali i uzimanja hrane, uzimanja teku\u0107ine, odr\u017eavanja higijene, odr\u017eavanja prostora pa sve do potrebe za 24-satnim nadzorom i pomo\u0107i. S vremenom sve ve\u0107i teret brige pada na \u010dlanove obitelji \u2013 supru\u017enike koji i sami su u poodmakloj \u017eivotnoj dobi i imaju vlastite zdravstvene probleme, djecu koja imaju radne i druge obiteljske obveze. <\/p>\n\n\n\n
U ve\u0107ini slu\u010dajeva, \u010dlanovi obitelji postaju neformalni njegovatelji, koji se susre\u0107u s nizom izazova oko organizacije svakodnevnog \u017eivota, ali i, isti\u010de na\u0161a sugovornica, znatnih financijskih optere\u0107enja. Naime bolesnici koji uzimaju antidementive nemaju ni jedan od antidementiva na A listi lijekova, ve\u0107 se lijekovi nadopla\u0107uju. Tu su i tro\u0161kovi njegovatelja i pomo\u0107i u ku\u0107i ili pak pla\u0107anja smje\u0161taju u instituciji. Dugotrajna briga i skrb za oboljele \u010dlanove obitelji iscrpljuje emocionalno i psihi\u010dki te se kod njih \u010desto javljaju simptomi stresa i burn-outa<\/em>.<\/p>\n\n\n\n
Nerijetko je slu\u010daj, isti\u010de Ku\u0161an Juki\u0107, da osobe starije \u017eivotne dobi s razvijenom demencijom \u017eive sami, bez pomo\u0107i obitelji ili rodbine: “Pandemija Covid-19 posebno je pogodila osobe s demencijom i njihove njegovatelje. Ograni\u010denje posjeta te gubitak socijalnih interakcija dodatno je djelovalo na njihovo kognitivno funkcioniranje.”<\/p>\n\n\n\n
Upravo zbog nedostatka institucionalne skrbi u Hrvatskoj ve\u0107ina osoba s demencijom \u017eivi kod ku\u0107e, zbrinuta kod \u010dlanova obitelji. Specijalizirane institucionalne skrbi za osobe s demencijom u smislu jedinica koje su arhitektonski prilago\u0111ene, s programima skrbi, vi\u0161e medicinskog i pomo\u0107nog osoblja, ograni\u010denim malim brojem korisnika, upozorava voditeljica Centra takav za mentalno zdravlje starijih u Hrvatskoj u Zavodu “Andrija \u0160tampar”, jo\u0161 su uvijek rijetkost i nalaze se u sklopu javnih Domova za starije osobe. Smje\u0161taj u takvim jedinicama se \u010deka, a zbog relativno visoke cijene, postaje nedostupan.<\/p>\n\n\n\n
Dodatan je veliki problem regionalna neuravnote\u017eenost u dostupnosti takve institucionalizirane skrbi koja je dostupna uglavnom samo u Zagrebu. “U rje\u0161avanju problema skrbi radi se tek o pojedina\u010dnim slu\u010dajevima dobre prakse, ali ne i o sustavnom pristupu u rje\u0161avanju problema i potreba koje osobe s demencijom i njihove obitelji imaju.”<\/p>\n\n\n\n
Zdravstveni sustav mo\u017ee vi\u0161e<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Psihijatrica Ku\u0161an Juki\u0107 smatra kako zdravstveni sustav mo\u017ee zna\u010dajno vi\u0161e pomo\u0107i \u010dlanovima obitelji oboljelih osoba u smislu rane dijagnoze bolesti, osiguravanjem specijalisti\u010dkih neurolo\u0161kih ambulanti za osobe s kognitivnim poreme\u0107ajima kao i dostupnom psihijatrijskom skrbi psihijatra s iskustvom rada na podru\u010dju psihijatrije starije \u017eivotne dobi.<\/p>\n\n\n\n
Smatra kako je izrazito va\u017eno pra\u0107enje osoba s demencijom u sustavu obiteljske medicine te pravodobno prepoznavanje komorbiditeta kako tjelesnih tako i psihi\u010dkih pogor\u0161anja stanja. “Tu je potrebno imati vi\u0161e organizacijskog razumijevanjem da osoba s demencijom ne mo\u017ee sama i\u0107i na pregled npr. okuliste, da treba pratnju, da ne mo\u017ee imati strpljenja i \u010dekati na pregled, da ne mo\u017ee pratiti upute kod nekog dijagnosti\u010dkog zahvata i sl. Va\u017ena je organizacija i palijativne skrbi za osobe s demencijom koja isto ima svojih specifi\u010dnosti.”<\/p>\n\n\n\n
Na \u0161to oboljeli od Alzheimera imaju pravo?<\/h3>\n\n\n\n
Sustav socijalne skrbi, s druge strane, pod odre\u0111enim uvjetima, osigurava prava koja su dostupna osobama oboljelima od demencije ili \u010dlanovima njihovih obitelji. To su, navodi Ku\u0161an Juki\u0107, usluge dugotrajnog smje\u0161taja, dnevnih boravka, savjetovanja, pomo\u0107i gerontodoma\u0107ica u ku\u0107i. Mogu\u0107e je ostvariti jednokratnu naknadu kao pomo\u0107 samcu ili obitelji za podmirenje tro\u0161kova za osnovne \u017eivotne potrebe nastale zbog trenuta\u010dne materijalne te\u0161ko\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Uz to, mogu\u0107e je ostvariti i doplatak za pomo\u0107 i njegu. Ostvaruje ga osoba, poja\u0161njava na\u0161a sugovornica, koja ne mo\u017ee samostalno brinuti o vlastitim \u017eivotnim potrebama uslijed \u010dega joj je potrebna pomo\u0107 i njega druge osobe kod organiziranja prehrane, pripreme i uzimanja obroka, nabavi namirnica, \u010di\u0161\u0107enju i pospremanju stambenog prostora, obla\u010denju, svla\u010denju, odr\u017eavanju osobne higijene i obavljanju drugih \u017eivotnih potreba. Taj se doplatak mo\u017ee ostvariti u punom ili smanjenom obliku nakon provedenog postupka vje\u0161ta\u010denja pri nadle\u017enom tijelu.<\/p>\n\n\n\n
Ako obitelj odlu\u010di skrbiti za osobu u vlastitom domu, postoji mogu\u0107nost ostvarivanja prava na provo\u0111enje zdravstvene njege u ku\u0107i, a navedeni postupak se pokre\u0107e pri odabranom lije\u010dniku obiteljske medicine. <\/p>\n\n\n\n
“Naravno da te usluge nisu dostatne i ne razlikuju potrebe osobe s demencijom od ostalih osoba koje trebaju te usluge. Tu postoji puno prostora za razvoj drugih servisa izvaninstitucionalizirane skrbi i gra\u0111enje \u0161ire mre\u017ee podr\u0161ke. Veliki problem \u010dlanovima obitelji predstavlja \u010dinjenica da oboljelu osobu ne mogu ostaviti bez nadzora u stanu ili ku\u0107i kad trebaju ne\u0161to obaviti. Ne postoji ni sustav volonterske pomo\u0107i za takav problem,\u201c nagla\u0161ava voditeljica Centra za mentalno zdravlje starijih.<\/p>\n\n\n\n
Kr\u0161enja prava i zlostavljanje oboljelih osoba<\/strong><\/h4>\n\n\n\n
Na\u017ealost, u Hrvatskoj se bolest dijagnosticira u uznapredovalim stadijima kada se oboljeli i njihove obitelji na\u0111u i u kompliciranim situacijama. Za davanje pristanka za lije\u010denje, samostalnu organizaciju svakodnevnog \u017eivota, rje\u0161avanje pitanja smje\u0161taja i druge pravne poslove osobe s demencijom u takvim slu\u010dajevima nisu sposobne te je, isti\u010de na\u0161a sugovornica, potrebno rije\u0161iti pitanje skrbni\u0161tva. Sam postupak rje\u0161avanja skrbni\u0161tva pri nadle\u017enim sudovima vremenski je dugotrajan, du\u017ee od godinu dana, a pri tome su intervencije Centra za socijalnu skrb u smislu imenovanja posebnog skrbnika za svaku pojedinu okolnost vrlo ograni\u010dene.<\/p>\n\n\n\nfoto: BigStock<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
Zbog same prirode bolesti osobe s demencijom \u010desto mogu biti iskori\u0161tene, potpisati \u0161tetne ugovore, biti prevarene. Ku\u0161an Juki\u0107, tako\u0111er, upozorava kako su osobe s demencijom u riziku postati \u017ertve obiteljskog nasilja u bilo kojem obliku; fizi\u010dkom, verbalnom, psihi\u010dkom i financijskom.<\/p>\n\n\n\n
“Svatko za sebe se mo\u017ee zapitati – imam li oporuku, jesam li kome rekao kako \u017eelim biti zbrinut, imam li realna o\u010dekivanja? \u010cini se da jednostavno nemamo kulturu pravodobnog planiranja, rje\u0161avanja pitanja punomo\u0107i, imenovanja osobe od povjerenja, prije nego nas zadesi bolest.”<\/p>\n\n\n\n
Mora se podizati spremnost zajednice na pomo\u0107 i prihva\u0107anje<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Prvenstveno je nu\u017eno pomo\u0107i neformalnim njegovateljima u zbrinjavanju i skrbi osoba oboljelih od demencije, isti\u010de Ku\u0161an Juki\u0107. Nakon postavljanja dijagnoze slijedi niz godina brige za osobu koja boluje od demencije koja je sve nesamostalnija. Tu su prvenstveno nu\u017eni servisi, popust organiziranja dnevnih boravaka ili mogu\u0107nost dolaska u ku\u0107u radnih terapeuta.<\/p>\n\n\n\n
“Va\u017eno je podizati svijest o ranim simptomima bolesti kao i o tome da se s demencijom mo\u017ee \u017eivjeti dobro, podizati spremnost zajednice na pomo\u0107 i prihva\u0107anje.” Isti\u010de projekt u kojem se poku\u0161ava posti\u0107i dogovor s pojedinim gradovima, Zagreb, Umag, Lipik, kako bi ispunili odre\u0111ene uvjete i postali prijateljske zajednice za osobe s demencijom.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNa\u0161e bolnice, razli\u010dite ustanove; trgovine, banke, po\u0161te, tako\u0111er mogu biti mjesta prijatelji osoba s demencijom, kao \u0161to bi to trebali biti i bolni\u010dki odjeli.\u201c Hrvatska se u tome mo\u017ee ugledati u primjere dobre prakse u pojedinim zemljama. Na\u010delno je zanimljiv trend, primjerice, u Nizozemskoj gdje se skrb iz institucija vra\u0107a i usmjerava na skrb u obiteljima uz razvoj razli\u010ditih sustava pomo\u0107i jer se smatra da je zbrinjavanje u krugu obitelji najbolje rje\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n
“Na umu treba imati kako svaka obitelj ima svoje granice do kojih mo\u017ee skrbiti o oboljeloj osobi i da u toj skrbi treba podr\u0161ku i pomo\u0107.”<\/p>\n\n\n\n
Iako lijeka za Alzheimerovu bolest nema, najnoviji podaci pokazuju da se svaki tre\u0107i slu\u010daj demencije mo\u017ee prevenirati, odnosno, promjenom odre\u0111enog pona\u0161anja sprije\u010diti, isti\u010de psihijatrica Ku\u0161an Juki\u0107 koja navodi postojanje \u010dimbenika rizika za razvoj demencije na koje mo\u017eemo djelovati. To su debljina, povi\u0161en krvni tlak, udarci u glavu, pu\u0161enje, visok kolesterol, depresija. Tako u\u010denje, \u010ditanje, razli\u010dite poticajne aktivnosti u starijoj \u017eivotnoj dobi te tjelovje\u017eba, zaklju\u010duje, mogu smanjiti \u010dimbenike rizika obolijevanja od demencije.<\/p>\n\n\n\n
\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Va\u017eno je podizati svijest o ranim simptomima bolesti kao i o tome da se s demencijom mo\u017ee \u017eivjeti dobro, podizati spremnost zajednice na pomo\u0107 i prihva\u0107anje.<\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":12517,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[138,34,1204,2339],"class_list":["post-45592","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-alzheimerova-bolest","tag-demencija","tag-mentalno-zdravlje","tag-novo-vrijeme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45592","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45592"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45592\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12517"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45592"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45592"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45592"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"\"](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/marijana-kusan-jukic-740x444.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/09\/alzheimer-740x410.jpg\")
![](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\")
\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"