“Pravi podaci za Hrvatsku jo\u0161 ne postoje. No da bismo uop\u0107e govorili o alkoholizmu, odnosno ovisnosti, treba pro\u0107i neko vrijeme. Prema tome, ne mo\u017eemo razgovarati o porasti alkoholizma, no mo\u017eemo re\u0107i da se sada u\u010destalije pije”, ka\u017ee doktorica Mato\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n “Postoji ne\u0161to \u0161to se zove posttraumatski rast. Dakle, nekakvi traumatski doga\u0111aji – a mi ve\u0107 dugo \u017eivimo u stresnom periodu zbog korone, ali i ovih potresa – sigurno mogu biti okida\u010di za ljude koji dosad mo\u017eda i nisu pili – do po\u010dnu piti. Tko \u0107e od tih ljudi postati ovisnik, tj. alkoholi\u010dar, to je te\u0161ko re\u0107i. \u010cinjenica je da se svi ovisnici o alkoholu regrutiraju iz dru\u0161tvenih potro\u0161a\u010da, tj. iz ove populacije koja sada pije. Tko \u0107e prije\u0107i u alkoholi\u010dare, a tko ne\u0107e, to je diskutabilno. Prema tome, moje je mi\u0161ljenje, da sigurno postoji jadan porast pijenja, no pravi podaci jo\u0161 ne postoje jer da bismo govorili o ovisnosti, treba pro\u0107i i par godina. Tek retrogradno \u0107emo mo\u0107i re\u0107i da je do\u0161lo do porasta alkoholizma”, ka\u017ee Mato\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n Iako neki njezini kolege govore kako im se sada obra\u0107a ve\u0107i broj ljudi koji imaju problem s alkoholom, Mato\u0161i\u0107 ka\u017ee da zasad nije primijetila neki drasti\u010dni porast: “Broj je stabilan, \u0161to bi se reklo, jer onih koji piju i onih koji su ovisnici uvijek ima.”<\/p>\n\n\n\n Kad se govori o razlozima pijenja, jedan od razloga apsolutno mo\u017ee biti stres. Ljudi piju i simptomatski da bi se smanjili simptome stresa, anksioznost ili neka depresivna stanja, nastavlja doktorica. <\/p>\n\n\n\n “Ljudi su oduvijek pili, neovisno o nekakvom do\u017eivljenom stresu, nego zbog nekakvih psihi\u010dkih \u010dimbenika. Postoje i socijalni faktori. Da bi netko postao ovisan, potrebna je pristupa\u010dnost i dostupnost alkoholnih pi\u0107a da bi ih neka osoba uop\u0107e mogla uzimati. Postoji i obiteljski model pijenja pri \u010demu je pitanje jesu i to genetski faktori koji obi\u010dno idu prema mu\u0161kim \u010dlanovima s oca na sina – sin je po\u010deo piti jer je imao obiteljski model pijenja u smislu da je vidio oca da pije svaki dan, pa je on preuzeo taj model – ili je u pitanju neki genetski faktor. Razlozi pijenja su uvijek multifaktorijalni i ne mo\u017ee se re\u0107i da je uzrok jedna odre\u0111ena stvar. Istina je da od stresa ljudi vi\u0161e piju i sigurno je to okida\u010d koji vodi ve\u0107em pijenju, ali da je stres sami uzrok alkoholizma, to se ne mo\u017ee re\u0107i”, ka\u017ee doktorica Mato\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kad je prije tridesetak godina po\u010dela raditi, u njezinu su ordinaciju uglavnom dolazili ljudi srednje \u017eivotne dobi, negdje ljudi izme\u0111u 40 i 50 godina. No u zadnji desetak godina, na lije\u010denje od alkohola dolaze sve mla\u0111i ljudi. Kod tih ljudi, ka\u017ee, vrlo su \u010desto prisutni komorbiditeti u vidu poreme\u0107aja osobnosti i nekakvih drugih psihi\u010dkih poreme\u0107aja s kojima onda alkoholizam ide pod ruku.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, i stariji su preuzeli neke trendove od mla\u0111ih, pa je i u kasnijoj dobi sve \u010de\u0161\u0107i tzv. binge drinking<\/em>. “Imamo jednu dijagnozu koja se zove \u0161tetno, odnosno rizi\u010dno pijenje koje se pojavljuje i kod starijih osoba. To zna\u010di da nema dijagnosti\u010dkih kriterija koji bi jasno pokazali da se radi o ovisnosti o alkoholu, me\u0111utim posljedice mogu biti jednake. To vam zna\u010di sljede\u0107e: osoba pije sve dok ne do\u0111e u fazu jake opijenosti i u takvim situacijama je sklona rizi\u010dnom pona\u0161anju, tu\u010dnjavi, rizi\u010dnoj vo\u017enji, ulasku u riskantne seksualne odnose koji poslije mogu imati razne posljedice”, ka\u017ee doktorica Mato\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n Organizam starijih osoba te\u017ee podnosi alkohol, nastavlja Mato\u0161i\u0107, no ni tu se ne mora nu\u017eno raditi o ovisnosti.<\/p>\n\n\n\n “Ali ako starija osoba previ\u0161e pije, mo\u017ee se dogoditi da padne, da do\u0111e do lomova, udaraca, raznih traumi. Dakle, ne radi se o samoj ovisnosti, nego o onome \u0161to mi nazivamo \u0161tetnom ili rizi\u010dnom konzumaciji alkohola koja po posljedicama mo\u017ee biti jedna onome kao kod ovisnosti o alkoholu. Par dana ekcesivnog pijenja mo\u017ee dovesti do akutnog hepatitisa, odnosno upale jetre koja ponekad mo\u017ee zavr\u0161iti i pogubno. Takvo pona\u0161anje mo\u017ee izazvati i aktivni pankreatitis. Zna\u010di po posljedicama, ovakvo pretjerano pijenje mo\u017ee biti jednako te\u0161ko kao kod onih osoba koje imaju dugi sta\u017e pijenja i ovisno su o alkoholu”, obrazla\u017ee Mato\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kod starijih u\u017eivatelja alkohola dodatni je problem i to \u0161to se stariji organizam te\u017ee oporavlja od alkohola, ba\u0161 kao i od bilo koje vrste stresa: “To svi znaju i iz vlastitog iskustva jer i bilo koji posao da obavljate, trebat \u0107e vam vi\u0161e vremena da se oporavite. Tako organizam reagira i na pijenje. Mo\u017eda treba razmi\u0161ljati i o pijenju u stara\u010dkim domovima, koje zna biti dosta veliki problem, a da ne govorimo o onima koji su otprije ovisni o alkoholu. S godinama dolazi do tzv. pada tolerancije na pijenje alkoholnih pi\u0107a pri \u010demu i mala koli\u010dina pi\u0107a mo\u017ee izazvati o\u0161te\u0107enja mozga i djeluje na pona\u0161anje.”<\/p>\n\n\n\n Kad se radi o tretiranju ovisnika o alkoholu, njima se pristupa isto bez obzira kojoj dobnoj skupini pripadali: “Mi imamo program lije\u010denja gdje tretiramo zajedno i mlade i stare. Razgovara se i individualno, no \u0161to se ti\u010de lije\u010denja u grupi ljudi, onda su tu zajedno sve generacije. To nije lo\u0161e jer unutar te psihoterapijske zajednice, podijeljene su uloge kao i u obitelji, pa mla\u0111i pacijent u nekom starijem mo\u017ee vidjeti svog oca, a stariji u mla\u0111em svoga sina. Ako postoje neke individualne stvari koje se ne mogu podijeliti u grupi, to se radi na posebnim razgovorima.”<\/p>\n\n\n\n Sve bolesti ovisnosti su bolesti promijenjena pona\u0161anja i kao takve se moraju dugo vremena lije\u010diti . Naime, ne mo\u017ee nitko preko no\u0107i promijeniti pona\u0161anje \u010dak i kad se osobi uka\u017ee na to \u0161to nije u redu. Naime, navike je najte\u017ee mijenjati.<\/p>\n\n\n\n “Da osoba uop\u0107e prihvati da ima problem s alkoholom, potrebno je vrijeme. Prema tome, lije\u010denje alkoholizma ili bilo koje ovisnosti traje dugi niz godina. A sama apstinencija, zna\u010di nepijenje, ne zna\u010di ni\u0161ta samo po sebi. To je samo preduvijet za daljnje promjene pona\u0161anja”, navodi. No do spoznaje da ima problem s alkoholom – ili bilo kojom drugom ovisno\u0161\u0107u – pojedinac te\u0161ko dolazi sam. Uvijek se tu radi o okolini koja je promijetila da ne\u0161to nije u redu.<\/p>\n\n\n\n “Nikada niti jedan ovisnik nije sam od sebe spoznao problem i rekao: ‘Da, ja imam problem i idem potra\u017eiti pomo\u0107’. Uvijek je nekako stije\u0161njen i uvijek postoji pritisak sa strane. Mo\u017eda je to obitelj ili radno mjesto, ili se radi o nekakvoj kriznoj situaciji koja se dogodila ili o agresivnom pona\u0161anju pa je dobio sudsku mjeru lije\u010denja – uglavnom, uvijek netko drugi odlu\u010di o dolasku na lije\u010denje. Kad se radi o starijim osobama, oni reagiraju isto kao i svi drugi koji imaju problem, a ne \u017eele ga prihvatiti. Ja bih rekla da je klju\u010dan jedan pozitivan pritisak obitelji, jedan obiteljski sastanak na kojem osoba mora shvatiti da nema vi\u0161e prostora za pijenje. Ponekad nam pacijenti ka\u017eu da su do\u0161li dobrovoljno, ali nema tu ba\u0161 puno dobrovoljnosti, nego obitelj mora napraviti jedan pozitivni pritisak i dovesti svojeg \u010dlana ovdje na razgovor gdje se razmatraju daljnje mogu\u0107nosti lije\u010denja.”<\/p>\n\n\n\n Ipak, mnogi ljudi misle da ne piju puno, da je njihovo pijenje “pod kontrolom” i da je koli\u010dina alkohola koju popiju bezopasna. No kako nagla\u0161ava doktorica Mato\u0161i\u0107, ne postoji sigurna koli\u010dina alkohola: “Ne! To su stvari koje su skliske i koje se nikad ne preporu\u010duju. Svatko od nas ima svoj sistem razgradnje alkohola. Kad se govori o stvaranju tolerancije, ona je strogo individualna i ovisi o puno stvari. Recimo, \u017eenski organizam mo\u017ee podnijeti manje alkohola, zatim to ovisi i o dobi, o koli\u010dini masnog tkiva koje osoba ima – \u017eene ga imaju vi\u0161e pa br\u017ee dolazi do propadanja organizma – i tako dalje. Ja nikako ne preporu\u010dujem da se govori o nekoj ‘sigurnoj’ koli\u010dini alkohola. Tako\u0111er, svatko od nas ima posebne faktore razgradnje pa je pitanje i kad netko popije, koliko \u0107e pro\u0107i vremena da se taj alkohol razgradi. Mi smo tu mo\u017eda malo i prestrogi, ali to \u0107ete nam dopustiti jer vidimo ovdje i tu drugu stranu pri\u010de pa smo i zbog toga jako oprezni”, zaklju\u010duje na\u0161a sugovornica.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Stres uzrokovan pandemijom, ali i potresima, mnoge je potaknuo da vi\u0161e piju. To mo\u017ee biti naro\u010dito velik problem za starije ljude \u010diji organizam te\u017ee podnosi alkohol. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":46830,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[99,2677,2339,472],"class_list":["post-46820","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-alkoholizam","tag-ana-matosic","tag-novo-vrijeme","tag-ovisnost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46820","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46820"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46820\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/46830"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46820"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46820"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46820"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/ana-matosic-740x444.jpg\")
Stres poti\u010de pijenje<\/h3>\n\n\n\n
Stariji te\u017ee podnose alkohol<\/h3>\n\n\n\n
![\"Kako](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/alkoholicar-740x410.jpg\")
Navike je najte\u017ee mijenjati<\/h3>\n\n\n\n
![](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\")
\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n\n\n\n