{"id":46909,"date":"2021-04-26T13:45:38","date_gmt":"2021-04-26T11:45:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=46909"},"modified":"2021-04-26T13:45:41","modified_gmt":"2021-04-26T11:45:41","slug":"mitovi-i-istine-cernobil-35-godina-poslije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/04\/mitovi-i-istine-cernobil-35-godina-poslije\/","title":{"rendered":"Mitovi i istine: \u010cernobil – 35 godina poslije"},"content":{"rendered":"\n

Prije to\u010dno 35 godina dogodila se nuklearna katastrofa u \u010cernobilu u dana\u0161njoj Ukrajini. Taj je doga\u0111aj detaljno istra\u017een, no jo\u0161 uvijek kru\u017ei puno mitova. Koliko je istine u njima? Odgovore donosi Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Je li\u00a0\u010cernobil najve\u0107a nuklearna katastrofa svih vremena?<\/h3>\n\n\n\n

Me\u0111unarodna skala havarija i nesre\u0107a u nuklearnim postrojenjima ima sedam stupnjeva. U sedmoj kategoriji su “katastrofalne havarije” (major accident<\/em>) koje zna\u010di osloba\u0111anje radijacije s te\u0161kim posljedicama po ljude i prirodu. Tu su do sada svrstani incidenti iz\u00a0\u010cernobila (1986.) i Fukushime (2011.). Unutar tog sedmog stupnja me\u0111unarodna sistematizacija ne predvi\u0111a usporedbe.<\/p>\n\n\n\n

Ako pod “atomskom katastrofom” ne podrazumijevamo samo havarije u nuklearnim postrojenjima, ve\u0107 sve radioaktivne emisije koje izaziva \u010dovjek, onda je u povijesti bilo daleko gorih doga\u0111aja, ka\u017ee nam profesorica Kate Brown s uglednog Massachusetts instituta za tehnologiju (MIT).<\/p>\n\n\n\n

“Ameri\u010dke i sovjetske tvornice koje su proizvodile plutonij za atomsku bombu svakog radnog dana su ispu\u0161tale 350 milijuna kirija u okoli\u0161. A to nije bila gre\u0161ka”, navodi Brown.<\/p>\n\n\n\n

Ako se pogleda radioaktivni jod, jedan od izotopa koji se osloba\u0111a i kod ljudi izaziva rak \u0161titne \u017elijezde, havarija u \u010cernobilu je oslobodila oko 45 milijuna kirija takvog joda. Profesorica Brown to uspore\u0111uje s nadzemnim testiranjem nuklearnog oru\u017eja. “Sovjeti i Amerikanci u samo dvije godine testiranja 1961. i 1962. nisu oslobodili 45 milijuna kirija, nego 20 milijardi kirija radioaktivnog joda.”<\/p>\n\n\n\n

Ima li u zabranjenoj zoni mutanata?<\/h3>\n\n\n\n

Turisti\u010dki vodi\u010di s lica mjesta ka\u017eu da ih posjetitelji \u010desto pitaju postoje li u \u010cernobilu danas mutacije \u017eivih bi\u0107a. Vukovi s dvije glave ili \u0161takori s pet nogu? To Denis Vi\u0161njevski nikada nije vidio, iako ovaj znanstvenik ve\u0107 dvadeset godina promatra razvoj biosfere u zoni zabranjenoj za ljude.<\/p>\n\n\n\n

Utjecaj ioniziraju\u0107eg zra\u010denja mo\u017ee s odre\u0111enom vjerojatno\u0161\u0107u izazvati promjene u strukturi organizma, ali uglavnom tako da jednostavno ograni\u010di sposobnost organizma da (pre)\u017eivi. Vi\u0161njevski nagla\u0161ava da \u017eivotinje ro\u0111ene s invaliditetom ionako ne mogu dugo opstati u prirodi.<\/p>\n\n\n\n

Je li priroda ve\u0107 “preboljela” katastrofu?<\/h3>\n\n\n\n

Fotografije i reporta\u017ee uz naraciju da “u zabranjenoj zoni \u010cernobila ponovo buja \u017eivot” stvaraju dojam da se priroda oko reaktora oporavila. “To nije to\u010dno”, ka\u017ee Kate Brown, koja ve\u0107 \u010detvrt stolje\u0107a istra\u017euje katastrofu u \u010cernobilu.<\/p>\n\n\n\n

U crvenoj zoni oko biv\u0161e nuklearke ima manje vrta insekata, ptica i sisavaca. Povremeni izvje\u0161taji da su u toj zoni zamije\u0107ene vrste koje su drugdje ugro\u017eene nisu dokaz “zdrave” \u017eivotne sredine.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Lisica na ulazu u Pripjat (foto: G Meyer\/Unsplash)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Naprotiv \u2013 dugoro\u010dne studije koje promatraju \u017eivotinje u jako kontaminiranim podru\u010djima pokazuju znatan rast mortaliteta, stope tumora, kra\u0107i \u017eivotni vijek, br\u017ee starenje, promjene u krvi, izrasline i druge faktore koji ugro\u017eavaju zdravlje \u017eivotinja.<\/p>\n\n\n\n

Raznolikost \u017eivota oko \u010cernobila znanstvenici obja\u0161njavaju migracijom vrsta. “Zabranjena zona \u010cernobila ima 2.600 \u010detvornih kilometara. Dalje na sjeveru je jo\u0161 2.000 \u010detvornih kilometara zabranjene zone Bjelorusije. Na istok i zapad su tako\u0111er podru\u010dja rijetko naseljena ljudima. Zato tu u isto\u010dnoj Europi imamo ogroman prostor za odr\u017eavanje \u0161umske faune”, ka\u017ee Denis Vi\u0161njevski.<\/p>\n\n\n\n

Bez straha od \u010dovjeka ovdje se kre\u0107u medvjedi, vukovi, risovi i drugi grabljivci kojima trebaju velike povr\u0161ine u potrazi za hranom. Zabranjena zona je zaga\u0111ena radijacijom i 35 godina nakon atomske havarije. Tre\u0107ina tog podru\u010dja je kontaminirana transuranijskim elementima \u010dije je vrijeme poluraspada 24.000 godina.<\/p>\n\n\n\n

Ima li u\u00a0\u010cernobilu ljudi?<\/h3>\n\n\n\n

Slu\u017ebeno su nenaseljeni i grad Pripjat, koji je nekada izgra\u0111en za radnike nuklearne elektrane, kao i susjedni grad \u010cernobil.<\/p>\n\n\n\n

Dodu\u0161e,\u00a0ta mjesta nikada nisu bila sasvim bez ljudi. Od 1986. tamo su odlazile tisu\u0107e radnika da u dvotjednim smjenama brinu o kriti\u010dnoj infrastrukturi. Naime, poslije havarije u bloku 4 reaktori u blokovima 1, 2 i 3 nastavili su raditi do 1991., odnosno 1996. i 2000. godine. Uz to, posebne patrole Ministarstva unutarnjih poslova kontroliraju pristup zabranjenoj zoni. U gradu \u010cernobilu \u010dak postoje male trgovine osnovnim potrep\u0161tinama i dva hotela namijenjena ljudima koji poslom moraju do\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

No postoji i stalno stanovni\u0161tvo koje se ne bilje\u017ei u slu\u017ebenim statistikama. U pitanju su dobrovoljni povratnici. Oni su se u godinama neposredno poslije katastrofe na svoju ruku vratili u sela koja su ispra\u017enjena u evakuaciji ukupno 115.000 ljudi. Nepoznat je to\u010dan broj tih povratnika.<\/p>\n\n\n\n

Prema procjenama iz 2016. godine tamo je bilo jo\u0161 oko 180 povratnika. U pitanju su mahom stari ljudi, i sada ih je izvjesno manje. Vlasti ih toleriraju, \u010dak dobivaju i tihu podr\u0161ku. Recimo, po\u0161tari im jednom mjese\u010dno donose mirovinu, a jedna mobilna prodavaonica im svakih dva-tri mjeseca dovozi namirnice.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U godinama neposredno poslije katastrofe na svoju ruku ljudi su se vratili u sela koja su ispra\u017enjena u evakuaciji. Govori se o ukupno 115.000 ljudi, no njihov to\u010dan broj je nepoznat.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":28271,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[1701,1702],"class_list":["post-46909","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-cernobil","tag-nuklearna-katastrofa"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46909","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46909"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46909\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/28271"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46909"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46909"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46909"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}