{"id":47492,"date":"2021-05-14T10:22:01","date_gmt":"2021-05-14T08:22:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=47492"},"modified":"2021-09-04T11:07:36","modified_gmt":"2021-09-04T09:07:36","slug":"branko-kolaric-o-ageizmu-starije-osobe-su-sklone-diskriminirati-same-sebe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/05\/branko-kolaric-o-ageizmu-starije-osobe-su-sklone-diskriminirati-same-sebe\/","title":{"rendered":"Branko Kolari\u0107 o ageizmu: Starije osobe sklone su diskriminirati same sebe"},"content":{"rendered":"\n

Mediji imaju veliku ulogu u kreiranju stavova pa tako i u odr\u017eavanju, odnosno prevenciji ageizma. Istra\u017eivanja pokazuju kako se starije osobe u medijima prikazuju negativnije od mla\u0111ih osoba, a istovremeno su mla\u0111e osobe zastupljenije u medijskom prostoru, isti\u010de Branko Kolari\u0107, voditelj Slu\u017ebe za javnozdravstvenu gerontologiju \u2013 Referentnog centra Ministarstva zdravstva za za\u0161titu zdravlja starijih osoba u Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija \u0160tampar”.<\/p>\n\n\n\n

Poja\u0161njava kako ageizam<\/strong>, odnosno dobizam, ozna\u010dava diskriminaciju temeljem kronolo\u0161ke dobi (broja godina), a mo\u017ee se javljati usmjeren prema mla\u0111oj i starijoj dobi. Rije\u010d je o negativnom stavu prema osobama zbog njihove dobi, a koji utje\u010de na to razmi\u0161ljamo li stereotipno, imamo li predrasude te pona\u0161amo li se diskriminacijski.<\/p>\n\n\n\n

Ageizmu mogu, na primjer, biti izlo\u017eene mla\u0111e i starije osobe prilikom zapo\u0161ljavanja. Me\u0111utim ipak se u najve\u0107oj mjeri manifestira kod osoba starije \u017eivotne dobi, \u0161to je ve\u0107 duboko ukorijenjeno u zapadnom dru\u0161tvu. Osim u medijima, prisutan je na radnom mjestu, prilikom pru\u017eanja zdravstvene i socijalne skrbi, u socijalnim interakcijama, skoro u svim porama dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

“Nedostaje nam istra\u017eivanja na temu ageizma, pa tako i istra\u017eivanja o dru\u0161tveno-medijskoj slici starijih osoba. Op\u0107enito je potrebno ja\u010dati medijsku pismenost i kriti\u010dno promi\u0161ljanje informacija u medijima me\u0111u mladima, a takav bi sadr\u017eaj trebao biti integriran u \u0161kolske kurikulume, s posebnim osvrtom na predrasude spram starijoj \u017eivotnoj dobi.”<\/p>\n\n\n\n

Voditelj Slu\u017ebe za javnozdravstvenu gerontologiju navodi rezultate istra\u017eivanja “Dobna diskriminacija: Iskustva starijih osoba<\/strong>” (Rusac, \u0160tambuk i Veri\u0107) iz 2013. godine o dobnoj diskriminaciji me\u0111u osobama starije \u017eivotne dobi u Zagrebu koji pokazuju kako je prisutan nepovoljan odnos okoline prema starijim osobama, prisutne su predrasude i negativni osje\u0107aji kod mladih spram starijim osobama te diskriminacija u pru\u017eanju usluga u javnim slu\u017ebama.<\/p>\n\n\n\n

Kozmeti\u010dka industrija i estetska kirurgija su glavni promotori ageizma<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Dakle, dru\u0161tveni stavovi o starijim osobama prili\u010dno su negativni, osobito u zapadnoj kulturi koja je usmjerena mladosti i mladena\u010dkoj ljepoti. Za starost se, isti\u010de na\u0161 sugovornik iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr.Andrija \u0160tampa”r, automatski ve\u017eu negativne konotacije poput bolesti, nemo\u0107i, beskorisnosti, nesposobnosti, demencije, \u017eivota u instituciji. <\/p>\n\n\n\n

“Ipak postoje Pozitivni stereotipi bili bi mudrost, sloboda, situiranost, a oni se naj\u010de\u0161\u0107e i koriste u prevenciji ageizma. Kakvi god da jesu, pozitivni ili negativni, stereotipi o osobama starije \u017eivotne dobi utje\u010du na kreiranje individualne i kolektivne percepcije o starijima, a \u0161to posljedi\u010dno utje\u010de i na kreiranje javnih politika”, smatra Kolari\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Za uglavnom negativna uvjerenja i stavove o osobama starije dobi postoji vi\u0161e teorija koje to obja\u0161njavaju. Jedan od osnovnih razloga je, poja\u0161njava, u kona\u010dnici \u2013 strah od smrti. “Za\u0161to je tome tako obja\u0161njava nam psihologija sa svojom kategorizacijom temeljnih ljudskih strahova u koje se ubraja gubitak autonomije i strah od nemo\u0107i i bolesti, a \u0161to rezultira strahom od smrti. S obzirom na to da zapadno dru\u0161tvo starosti pridodaje pridjeve kao \u0161to su nemo\u0107, bolest, nesposobnost, ru\u017eno\u0107a, beskorisnost<\/strong>, <\/em>jasno je da se razvila kolektivna predrasuda kako je, otprilike, starost jednaka kraju \u017eivota.”<\/p>\n\n\n\n

\"\"
foto: Toa Heftiba\/Unsplash<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Stoga se starenje i starost nastoji sprije\u010diti raznim metodama- antiage <\/em>tretmanima i preparatima, zbog \u010dega bi se, nagla\u0161ava Kolari\u0107, moglo istaknuti kako su upravo zbog toga kozmeti\u010dka industrija i estetska kirurgija jedni od glavnih promotora ageizma.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ageizam vodi k lo\u0161ijem zdravstvenom stanju<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Situacija s ageizmom je globalno pro\u0161irena. Na\u0161 sugovornik kao poznati primjer ageizma na me\u0111unarodnoj razini navodi pokret mladih pod nazivom OK boomer<\/a><\/em>, usmjeren prema populaciji ro\u0111enoj nakon Drugog svjetskog rata (tzv. Baby boomers)<\/em>. Navedeni pokret temelji se na okrivljavanju starijih osoba za nepovoljne dru\u0161tveno-ekonomske (ne)prilike mla\u0111ih generacija i izrugivanju stavova koji su povezani s osobama starije \u017eivotne dobi. Na \u017ealost, isti\u010de Kolari\u0107, izvrstan je primjer me\u0111ugeneracijske nesolidarnosti i njegovanju zapadnja\u010dke kulture. <\/p>\n\n\n\n

Globalnu pro\u0161irenost ageizma pokazuju rezultati istra\u017eivanja Svjetske zdravstvene organizacije iz 2016. godine koje procjenjuje razine diskriminacije i negativnih stavova o osobama starije \u017eivotne dobi. Analiza je pokazala, ka\u017ee voditelj Slu\u017ebe za javnozdravstvenu gerontologiju da \u010dak 60 posto ispitanika smatra da se starije osobe ne po\u0161tuju. Posebno je zanimljiva informacija istra\u017eivanja kako su zemlje s visokim dohotkom imale najni\u017eu razinu po\u0161tovanja prema starijima.<\/p>\n\n\n\n

I UN i Svjetska zdravstvena organizacija isti\u010du kako ageizam vodi k lo\u0161ijem zdravstvenom stanju, socijalnoj izolaciji, ranijoj smrti te posljedi\u010dno velikim tro\u0161kovima u zdravstvenom sustavu, isti\u010de Kolari\u0107. “Te institucije, stoga, pozivaju sve zemlje na kreiranje i implementaciju u\u010dinkovitijih strategija usmjerenih suzbijanju ageizma.”<\/p>\n\n\n\n

Podaci iz 2020. godine pokazuju da je u \u010dak 95,5 posto provedenih studija ageizam doveo do lo\u0161ijih zdravstvenih ishoda ispitanika. Ukupno se analiziralo 1.159 studija koje su bile povezane sa istra\u017eivanjem utjecaja ageizma na zdravlje.<\/p>\n\n\n\n

Starije osobe ponekad diskriminiraju same sebe<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Obzirom na tako velik utjecaj stereotipnog odnosa i diskriminacijskog pona\u0161anja prema osobama starije dobi na njihovo zdravlje, va\u017eno je ih informirati o negativnostima ageizma, prvenstveno zbog stvaranja vlastite slike o sebi, o starosti i starenju. “Va\u017eno je prihvatiti promjene koje dolaze s kronolo\u0161kom dobi i \u017eivjeti u skladu s njima, a posebno je va\u017eno osvijestiti kako su \u010desto starije osobe upravo te koje doprinose odr\u017eavanju ageizma u dru\u0161tvu”, ka\u017ee Kolari\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Tu je rije\u010d o internaliziranom ageizmu<\/strong><\/a>. <\/strong>To zna\u010di, poja\u0161njava, da same osobe starije \u017eivotne dobi prihva\u0107aju i predrasude i stereotipe o svojoj dobnoj skupini te na taj na\u010din diskriminiraju sami sebe. “Na primjer, sla\u017eete se s negativnim komentarima usmjerenim diskriminaciji starijih osoba i smatrate kako bi se starije osobe trebale pona\u0161ati ‘u skladu sa svojim godinama’. Suvremeno dru\u0161tvo stvorilo je negativan diskurs prema starijim osobama, stoga ne iznena\u0111uje pojava internaliziranog ageizma.” Zbog toga je va\u017eno informirati ih o tim negativnostima. <\/p>\n\n\n\n

Pru\u017eanje dostojanstvenog \u017eivota je primarno<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Na\u0161 sugovornik, me\u0111utim, nagla\u0161ava kako bi prije svega najva\u017enije bilo starijim osobama pru\u017eiti dostojanstven \u017eivot, a tek onda razgovarati o osvje\u0161tavanju i informiranju starijih osoba o predrasudama i stereotipima.<\/p>\n\n\n\n

“Time nikako ne \u017eelim umanjiti va\u017enost prevencije ageizma, nego naglasiti kako je socioekonomski polo\u017eaj starijih osoba u Hrvatskoj vrlo nepovoljan, a \u0161to direktno utje\u010de na njihove osnovne \u017eivotne potrebe. Ono \u0161to \u010desto nagla\u0161avam su podaci kojima raspola\u017eemo, a koji ukazuju na problem siroma\u0161tva u starijoj \u017eivotnoj dobi.”<\/p>\n\n\n\n

Prema izvje\u0161\u0107u Europske komisije iz 2020. godine, u Hrvatskoj je tijekom 2019. \u010dak 32,8 posto osoba dobi 65+ bilo izlo\u017eeno riziku od siroma\u0161tva. Prema podacima iz me\u0111unarodnog istra\u017eivanja o zdravlju, umirovljenju, socioekonomskom statusu, socijalnim i obiteljskim mre\u017eama osoba u dobi od 50+ , osobe starije \u017eivotne dobi u Hrvatskoj \u017eive kra\u0107e, uz vi\u0161e lijekova i sa znatno manje prihoda od svojih vr\u0161njaka iz Europske unije. Samo tri od deset ku\u0107anstava u kojima \u017eive osobe starije od 50 godina ima dovoljno novaca za pre\u017eivjeti mjesec.<\/p>\n\n\n\n

“Kako bi se i mogla pobolj\u0161ati dru\u0161tvena slika starijih osoba kada ona u svojoj osnovi nije dobra?”, pita Kolari\u0107 pa dodaje: “Potrebno je prije svega svim osobama starije \u017eivotne dobi omogu\u0107iti dostojanstven \u017eivot kako bismo mogli promicati ideju zdravog i aktivnog starenja, a usporedno s time i ja\u010dati preventivne aktivnosti usmjerene prevenciji ageizma.”<\/p>\n\n\n\n

U prevenciji ageizma bitna je edukacija od najranije dobi<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Prvenstveno je va\u017eno, smatra Kolari\u0107, promijeniti javni diskurs prema osobama starije \u017eivotne dobi. To je dugotrajni procesu kojeg je va\u017eno po\u010deti provoditi od djetinjstva jer je to vrijeme kada se po\u010dinju stvarati odre\u0111ene predrasude i stereotipi. “Dakle, jedna od osnovnih metoda u prevenciji ageizma je edukacija od najranije dobi.”<\/p>\n\n\n\n

Osim rane edukacije, Kolari\u0107 va\u017enim smatra i ja\u010danje intergeneracijske kontakte te smanjenje jaza u dru\u0161tvenim interakcijama izme\u0111u starijih i mla\u0111ih \u010dlanova dru\u0161tva. Zbog tog jaza, dodaje, mladi nisu ni u prilici upoznati stvarnu sliku \u017eivota starijih osoba i \u017eivotne mogu\u0107nosti koje pru\u017ea starija \u017eivotna dob.<\/p>\n\n\n\n

“A uistinu ih ima mnogo, od slobode i ste\u010denog samopouzdanja kroz bogati \u017eivotni sta\u017e, do zadovoljstva u mogu\u0107nosti opu\u0161tenog odgoja i brige o unucima te mogu\u0107nost bavljenja hobijima kojima se kroz \u017eivot nisu imali vremena posvetiti.”<\/p>\n\n\n\n

Va\u017eno je i motivirati znanstvenu zajednicu za ve\u0107i doprinos u istra\u017eivanjima ageizma u Hrvatskoj, a \u0161to bi bio temelj za kreiranje javnih politika usmjerenih njegovoj prevenciji, zaklju\u010duje voditelj Slu\u017ebe za javnozdravstvenu gerontologiju u Zavodu “Dr. Andrija \u0160tampar” Branko Kolari\u0107.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Ageizam<\/h3>\n\n\n\n

Ageizam je nepriznavanje ili ograni\u010davanje prava starosnih skupina. Po isklju\u010divosti je sli\u010dan seksizmu ili rasizmu. Ageisti\u010dni stavovi prisutni su u osiguravaju\u0107im dru\u0161tvima, bankama, zakonima o umirovljenju, a i kod medicinskih sestara, jer \u010desto poop\u0107avaju. Svaki je \u017eivotni period pod sna\u017enim utjecajem prevladavaju\u0107ih stereotipa, a za starost su naj\u010de\u0161\u0107i \u2013 da su stariji ljudi me\u0111usobno sli\u010dni, da su senilni, konzervativni, neefikasni i sebi\u010dni. Me\u0111utim, istina je da se stariji ljudi izme\u0111u sebe vi\u0161e razlikuju nego mladi ili zreli ljudi, a da se s godinama te razlike \u010dak pove\u0107avaju. Uzroci ageizma vrlo su bliski uzrocima rasizma i seksizma (nagomilavanje frustracija, odnosno reakcija na frustracije i strahove kojih je u \u017eivotu napretek). Posljedica su i sve ve\u0107e segregacije starijih ljudi.<\/p>\n\n\n\n

<\/div><\/p>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dru\u0161tvo je sklono diskriminirati starije i veli\u010dati mladolikost. Upravo su zbog toga kozmeti\u010dka industrija i estetska kirurgija glavni promotor ageizma.<\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":46861,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[1185,2679,2339,80],"class_list":["post-47492","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-ageizam","tag-branko-kolaric","tag-novo-vrijeme","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47492","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47492"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47492\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/46861"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47492"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47492"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47492"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}