Prilika je to za opetovani podsjetnik na bitne razlike oko ugovaranja uzdr\u017eavanja i zamke o kojima bi starije osobe trebale voditi ra\u010duna \u017eele li osigurati dostojanstvenu i sigurnu starost, upozorava Nini\u0107. <\/p>\n\n\n\n
U ugovoru o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju starija osoba (primatelj uzdr\u017eavanja) zauzvrat davatelju uzdr\u017eavanja daje svoje nekretnine, pokretnine (novac, nakit, vrijednosne papire), ali davatelj nad time stje\u010de vlasni\u0161tvo tek nakon smrti primatelja uzdr\u017eavanja.<\/p>\n\n\n\n
Ugovor o do\u017eivotnom povoljniji na sudu, pla\u0107a se samo taksa<\/h3>\n\n\n\n
“Takav ugovor mo\u017ee se sa\u010diniti pri Op\u0107inskom sudu u Zagrebu u izvanparni\u010dnom postupku. Ugovor kontrolira i ovjerava sudac i on je puno povoljniji jer se pla\u0107a samo taksa. A mo\u017ee se napraviti i kod javnog bilje\u017enika u formi javno-bilje\u017eni\u010dkog akta. Tada se pla\u0107a solemnizacija prema vrijednosti nekretnine odnosno pokretnine, pa je taj oblik puno skuplji od ovoga na sudu. No stranke preferiraju ipak sklapanje takvog ugovora kod javnog bilje\u017enika.”<\/p>\n\n\n\n Obveze javnih bilje\u017enika zakonski su jasno propisane. Kod sklapanja takvih ugovora trebali bi utvrditi razumije li starija osoba o \u010demu se radi u tom pravnom poslu. Je li u praksi tome zaista tako, Nini\u0107 nije ba\u0161 posve sigurna. “Nemam konkretan primjer, ali je \u010dinjenica da se izbjegava sklapanje ugovora kod suca. S druge strane, naravno da je kod sklapanja ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju starija osoba na neki na\u010din ipak bolje osigurana. Ne mo\u017ee se dogoditi da joj netko za \u017eivota proda nekretninu i izbaci iz stana ili da joj proda vrijedan nakit, dionice ili neke druge vrijednosne papire.”<\/p>\n\n\n\n Ono u \u010demu starije osobe grije\u0161e kod sklapanja takvog ugovora naj\u010de\u0161\u0107e je da ne nabroje sve ono \u0161to im je potrebno. Dogodi se tako da navedu samo da davatelju uzdr\u017eavanja ostavljaju stan ili ku\u0107u, a da \u0107e ih zauzvrat ta osoba uzdr\u017eavati do smrti. Umjesto da budu precizni do u najsitnijih detalja, upozorava Nini\u0107. Jer do\u0111e li do sudskog spora, te\u0161ko je utvrditi \u0161to sve spada pod to ugovoreno uzdr\u017eavanje.<\/p>\n\n\n\n “Iz sudske prakse uobi\u010dajeno je da bi to bila briga o zdravlju u slu\u010daju potrebe smje\u0161taja u dom. Zatim su to sezonska obu\u0107a i odje\u0107a, briga o prehrani, re\u017eije. Ali to je u slu\u010daju spora te\u0161ko utvrditi, jer naravno da \u0107e davatelj uzdr\u017eavanja tvrditi da je to sve radio. Zato je preporu\u010dljivo da stariji taksativno to\u010dno navedu \u0161to uzdr\u017eavanje podrazumijeva. Primjerice, netko \u0107e mo\u017eda htjeti da ga se vozi u kazali\u0161te, kod frizera, pedikera. Zna\u010di sve treba precizno navesti. Jesu li odje\u0107a i obu\u0107a kroz sva \u010detiri godi\u0161nja doba ili dva puta godi\u0161nje. Jesu li ugovorili tri obroka dnevno ili dostavu namirnica koje \u0107e starija osoba onda sama spravljati. Kod smje\u0161taja u dom, bitno je navesti ho\u0107e li davatelj uzdr\u017eavanja pla\u0107ati samo razliku od mirovine osobe do pune cijene smje\u0161taja ili \u0107e snositi kompletan iznos.”<\/p>\n\n\n\n Sve detalje i \u017eelje dobro je to\u010dno pobrojati, jer u slu\u010daju spora postupci traju i po deset, 15 godina, isti\u010de Nini\u0107, i pitanje je ho\u0107e li starija osoba do\u010dekati ishod, nakon \u0161to je nezadovoljna odlu\u010dila sudski tra\u017eiti raskid ugovora.<\/p>\n\n\n\n Do\u017eivotno uzdr\u017eavanje je za primatelja uzdr\u017eavanja bolja opcija nego ugovaranje dosmrtnog uzdr\u017eavanja. Naime, kod dosmrtnog imovina primatelja uzdr\u017eavanja prelazi u vlasni\u0161tvo davatelja uzdr\u017eavanja u trenutku potpisa, podsje\u0107a Nini\u0107.<\/p>\n\n\n\n “Ugovor o dosmrtnom se uglavnom sklapa kod javnog bilje\u017enika. I tu je njihova odgovornost vrlo velika, ali ona nije ni u jednom zakonskom propisu nazna\u010dena. Javni bilje\u017enik \u0107e uvijek re\u0107i da je upozorio stariju osobu na sve detalje. A \u010ditali smo u medijima da se vi\u0161e puta znalo raditi o slijepoj osobi, nagluhoj ili potpuno gluhoj osobi. Kako je onda javni bilje\u017enik objasnio starijoj osobi o \u010demu se tu s ugovorom radi. Trebao ju je upozoriti na negativne posljedice koje su mogu\u0107e, a nije, kao \u0161to smo vidjeli iz medija.”<\/p>\n\n\n\n Prije je dva oblika ugovora o uzdr\u017eavanju regulirao Zakon o naslje\u0111ivanju, a nakon toga ure\u0111eni su Zakonom o obveznim odnosima. U sjeni nastojanja Sindikata umirovljenika Hrvatske da se ukinu ugovori o dosmrtnom, Nini\u0107 podsje\u0107a da se zbog \u010destih kr\u0161enja tih ugovora prije dvije godine poku\u0161alo kroz izmjene zakona u ugovore staviti “zadr\u017eavanje prava do\u017eivotnog stanovanja u svojoj nekretnini”. Jer znalo se doga\u0111ati da davatelj proda nekretninu i izbaci stariju osobu primatelja uzdr\u017eavanja, a tu\u017eba i sudski spor ostaju jedine opcije. Nekretnina je ve\u0107 prodana i zbrinjavanje padne na teret dr\u017eave koja ne mo\u017ee ostaviti stariju osobu na cesti.<\/p>\n\n\n\n Na udaru su \u010desto starije osobe bez rodbine. Nini\u0107 se, ka\u017ee, u to osobno uvjerila nakon \u0161to je na javnoj televiziji progovorila o slu\u010dajevima koje su im iz cijele Hrvatske prijavljeni tijekom projekta Udruge Dobrobit od 2000. do 2003. godine. Savjetovali\u0161te su financirali sredstvima Gradskog ureda za socijalnu za\u0161titu grada Zagreba, a na pravno informiranje dolazili su ljudi iz cijele Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n “Od gra\u0111ana smo do\u0161li do raznih informacija. Tada sam javno obznanila da se u KBC Rijeka sklapa jako puno ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju i da postoji veza izme\u0111u lije\u010dnika i odre\u0111enih osoba kojima se dojavljuju informacije da je starija osoba u toj bolnici vrlo te\u0161ko bolesna i da ima jo\u0161 mjesec dana \u017eivota. Tada bi takvog pacijenta posje\u0107ivale neke tre\u0107e osobe. Donosile bi bombonijere, cvije\u0107e, sokove, zbli\u017eile se sa starijom osobom i s njom sklapale ugovor o dosmrtnom, u korist tog lije\u010dnika. No ugovor bi bio na ime te tre\u0107e osobe, a nekretnina bi se odmah prodala i to je bio takav dogovor. Naravno radilo se o osobama koje nemaju rodbinu.”<\/p>\n\n\n\n Danas umirovljena pravnica tih je godina prozvala i Poreznu upravu, odnosno urede po dana\u0161njim gradskim \u010detvrtima, tada\u0161njim zagreba\u010dkim op\u0107inama. “Porezni obveznici su tada jo\u0161 bili evidentirani po Jedinstvenom mati\u010dnom broju gra\u0111ana (JMBG) iz kojeg se moglo vidjeti koje su godi\u0161te pa su slu\u017ebenici te podatke dijelili gra\u0111evinskim poduzetnicima ili zainteresiranima za ugovore o dosmrtnom uzdr\u017eavanju. Posebno sam tada istaknula primjer Tre\u0161njevke, gdje je bilo dosta starijeg stanovni\u0161tva. Umjesto njihovih ku\u0107ica s dvori\u0161tima tamo su niknule tzv. urbane vile. Vlasnicima ku\u0107ica je dana garsonjera, a sve ostalo su zaradili ti poduzetnici ili osobe koje su zahvaljuju\u0107i tim dobivenim informacijama ostvarile znatnu zaradu.”<\/p>\n\n\n\n Nini\u0107 je o tome progovorila na javnoj televiziji, a zatim se povukla. \u2018\u2019Dobila sam i prijetnje telefonom i eto, kao samohrana majka prestala sam raditi na tom projektu. Ne znam jesu li ta saznanja kasnije provjeravana, istra\u017eivana. Mislim da se i ne provode postupci kad se takve informacije pojave u javnosti. Evo, i nakon zadnjih medijskih napisa odnosno optu\u017ebi koje je iznio osu\u0111eni gospodin Mami\u0107 vezano uz odre\u0111ene suce suda u Osijeku, vidljivo je da su i sami suci sklapali sli\u010dne ugovore. Ali nismo kasnije \u010ditali da li se te optu\u017ebe ispituju.”<\/p>\n\n\n\n Zadnje tri godine Nini\u0107 je bila na funkciji Povjerenika za starije osobe u gradu Zagrebu. Kroz Stranku rada i solidarnosti uspjeli su, ka\u017ee, na dnevni red Sabora staviti prijedlog Zakona o Pravobranitelju za starije osobe i umirovljenike.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to prijedlog jo\u0161 nije u raspravi, nije joj poznato. HSU je ina\u010de prvi predlo\u017eio isto 2007. No tada\u0161nja Vlada je odbila uz argument da su uveli pravobranitelja za osobe s invaliditetom pa da trenutno nema novca.<\/p>\n\n\n\n “U Hrvatskoj imamo milijun i 200 tisu\u0107a umirovljenika. Plus 200 tisu\u0107a starijih bez mirovine. Starije osobe jedine nemaju svog pravobranitelja, iako je njihov broj u porastu. Trenutno je na razini RH oko 20 posto starijih od 65 godina, u Zagrebu ve\u0107 blizu 21 posto. Istovremeno, postoji Pravobranitelj za djecu, kojih je manje od 800 tisu\u0107a, i Pravobranitelj za ravnopravnost spolova, iako postoji Vladin Ured za ravnopravnost spolova. Za\u0161to Vlada odbija svaki poku\u0161aj uvo\u0111enja instituta za starije, nije mi poznato. Uvijek je argument da postoji Pu\u010dki pravobranitelj i da je to u njegovoj domeni. No upravo zato \u0161to su stariji specifi\u010dna skupina stanovni\u0161tva, trebao bi postojati taj posebni pravobranitelj”, ka\u017ee na\u0161a sugovornica.<\/p>\n\n\n\n Osobe starije \u017eivotne dobi u velikom su riziku od siroma\u0161tva. Na granici koja je prema podacima EU za Hrvatsku 2.710 kuna ve\u0107 sada ih je oko 30 posto. U najte\u017eem polo\u017eaju su udovice, njih \u010dak oko 47 posto \u017eivi u siroma\u0161tvu. “I to je jedan od razloga za\u0161to bi bilo nu\u017eno uvesti institut Pravobranitelja za starije osobe i umirovljenike”, zaklju\u010duje Zdenka Nini\u0107.<\/p>\n\n\n\n Lani je 93-godi\u0161nja gospo\u0111a s Tre\u0161njevke u Uredu Povjerenika za starije osobe osobno tra\u017eila pomo\u0107. \u2018\u2019Gospo\u0111i je nakon smrti k\u0107erke zet ponudio ugovor o dosmrtnom uzdr\u017eavanju. Molila je pomo\u0107, jer joj zatim uzeo karticu teku\u0107eg i mobitel te godi\u0161nju kartu za vlak kojim je odlazila na vikendicu u okolici.” Nini\u0107 je intervenirala pri Centru za socijalnu skrb i kontaktirala policiju. Gospo\u0111i su ubrzo vra\u0107ene kartice. Ure\u0111eno je i pitanje prehrane, nakon \u0161to je zet ukinuo dostavu iz CZZS i po naho\u0111enju joj povremeno donosio hranu.<\/p>\n\n\n\n Na Trnju je druga gospo\u0111a po sklapanju dosmrtnog vlasnici privatnog doma umirovljenika na Krku dala ku\u0107u i svoju vikendicu na istom otoku. Susjedi su kontaktirali Nini\u0107 nekoliko puta i molili intervenciju. “Gospo\u0111a je bila potpuno zaklju\u010dana u ku\u0107i, nije mogla ni prozor otvoriti. Alarmirala sam nadle\u017eni Centar za socijalnu skrb i Pu\u010dku pravobraniteljicu. Centar je iza\u0161ao na teren nekoliko puta, stupili su u kontakt s davateljicom uzdr\u017eavanja i prema njenim informacijama, nisu vidjeli ni\u0161ta sporno.”<\/p>\n\n\n\n <\/div><\/p>\n\n\n\n Starije osobe nerijetko u Hrvatskoj postanu meta beskrupuloznog otimanja imovine u slu\u010dajevima dosmrtnog uzdr\u017eavanja. Za\u0161to bi trebali radije birati ono do\u017eivotno te o kojim sve detaljima je nu\u017eno i mudro voditi ra\u010duna, razgovarali smo sa Zdenkom Nini\u0107, pravnicom u mirovini Kluba umirovljenika Zagreb.<\/p>\n","protected":false},"author":12,"featured_media":47647,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[682,683,2339,2722],"class_list":["post-47589","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-dosmrtno-uzdrzavanje","tag-dozivotno-uzdrzavanje","tag-novo-vrijeme","tag-zdenka-ninic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47589","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/12"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47589"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47589\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/47647"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47589"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47589"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47589"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/zdenka-ninic-740x444.jpg\")
Naj\u010de\u0161\u0107e gre\u0161ke pri ugovaranju do\u017eivotnog uzdr\u017eavanja<\/h3>\n\n\n\n
Ugovor o dosmrtnom uzdr\u017eavanju je bitno nepovoljniji<\/h3>\n\n\n\n
Starije osobe bez rodbine prve na meti otima\u010da imovine<\/h3>\n\n\n\n
Prijetnje i zastra\u0161ivanja<\/h3>\n\n\n\n
![\"\u0160to](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/strah-od-smrti-740x410.jpg\")
Oko milijun i 400 tisu\u0107a starijih jo\u0161 nema svog pravobranitelja<\/h3>\n\n\n\n
![](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\")
\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"