{"id":47701,"date":"2021-05-21T11:07:50","date_gmt":"2021-05-21T09:07:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=47701"},"modified":"2021-05-21T12:11:46","modified_gmt":"2021-05-21T10:11:46","slug":"o-mirovini-treba-poceti-brinuti-odmah-nakon-zaposlenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/05\/o-mirovini-treba-poceti-brinuti-odmah-nakon-zaposlenja\/","title":{"rendered":"&#8216;O mirovini treba po\u010deti brinuti odmah nakon zaposlenja&#8217;"},"content":{"rendered":"\n<p>Kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 utjecala je na sve segmente \u017eivota i poslovanja pa tako tijekom 2020. godine i na pojedine mirovinske fondove kada su izgubili dio vrijednosti. Ipak, kriza je naposljetku pokazala da je hrvatski sustav obveznih mirovinskih fondova dobro osmi\u0161ljen, robustan, dobro nadgledan i efikasan. <\/p>\n\n\n\n<p>Pokazalo se da je stabilan i otporan te da vrijednost imovine gra\u0111ana nije ugro\u017eena, isti\u010de <strong>Dijana Boj\u010deta Markoja<\/strong>,&nbsp;direktorica Udruge dru\u0161tava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravaju\u0107ih dru\u0161tava.<\/p>\n\n\n\n<p>Krajem pro\u0161le godine su iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA)&nbsp;priop\u0107ili kako je pad prinosa, odnosno, gubitak pojedinih obveznih mirovinskih fondova samo privremeno stanje. Pad vrijednosti dionica na financijskim tr\u017ei\u0161tima pro\u0161le je godine najvi\u0161e pogodio fondove iz kategorija A i B.<\/p><div id=\"mojev-3345770008\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Kada govorimo o pandemiji i njezinom utjecaju na poslovanje mirovinskih fondova va\u017eno je naglasiti da ulaganja mirovinskih fondova treba promatrati u duga\u010dkom vremenskom horizontu, a oscilacije se doga\u0111aju te \u0107e ih uvijek biti&#8221;, isti\u010de direktorica Udruge dru\u0161tava za upravljanje mirovinskim fondovima.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;U zadnjem desetlje\u0107u pro\u0161li smo kroz nekoliko velikih globalnih kriza. Ono \u0161to je zajedni\u010dko svim ovim krizama jest da su se tr\u017ei\u0161ta po njihovom zavr\u0161etku oporavila, a rezultati mirovinskih fondova u svih ovih osamnaest godina rada pokazuju dobre prosje\u010dne prinose za na\u0161e \u010dlanove. Ukoliko pogledamo prosje\u010dne prinose u zadnjih 12 mjeseci, za fondove kategorije B oni iznose izvrsnih 9,30%.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Prema istra\u017eivanju me\u0111unarodne Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) hrvatski mirovinski fondovi, isti\u010de Boj\u010deta Markoja spadaju u sam vrh ostvarenih realnih prinosa u zemljama Europe i imaju bolji realni prosje\u010dni prinos ve\u0107ine zemalja \u010dlanica OECD, ali i&nbsp; ostalih zemalja; primjerice: austrijskih, belgijskih, kanadskih, nizozemskih ili \u0161vicarskih mirovinskih fondova.<\/p>\n\n\n\n<p>U obvezne mirovinske fondove svakog se mjeseca slijeva 5 posto bruto pla\u0107e svakog zaposlenog koji kod prvog zapo\u0161ljavanja sam izabire u koji \u0107e se fond izdvajati taj dio pla\u0107e.&nbsp; Postoje tri modela \u0161tednje za budu\u0107u mirovinu, a razlikuju se ovisno o vrsti ulaganja i riziku.&nbsp;Fond tipa A rizi\u010dnija&nbsp;je kategorija jer ve\u0107i dio portfelja ula\u017ee u dionice, B fondovi umjereno su rizi\u010dni jer minimalno 50 posto imovine ula\u017eu u obveznice, dok su fondovi kategorije C najmanje osjetljivi na oscilacije na tr\u017ei\u0161tu jer najmanje 70 posto imovine fonda ula\u017ee isklju\u010divo u dr\u017eavne obveznice. Zbog toga su prema Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima fondovi kategorije C&nbsp;namijenjeni osiguranicima kojima je ostalo manje od pet godina do mirovine.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>U proteklih 18 godina mirovinski fondovi gra\u0111anima zaradili 40 milijardi kuna<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Unato\u010d pandemiji i gospodarskoj recesiji mirovinski fondovi su u globalu 2020. godinu zavr\u0161ili s pozitivnim rezultatom. Tako su u 2020. godini ostvareni prinosi za kategoriju A 0,43 posto, za kategoriju B 0,94 posto te za kategoriju C 1,15 posto\u201c, nagla\u0161ava na\u0161a sugovornica i navodi izvje\u0161taj Hanfe prema kojem obavezni mirovinski fondovi upravljaju imovinom koja iznosi 123,7 milijardi kuna, a u proteklih su 18 godina gra\u0111anima zaradili 40 milijardi kuna dodatne vrijednosti koji se nalaze na njihovim ra\u010dunima. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Prosje\u010dni prinosi od osnivanja mirovinskih fondova, poja\u0161njava Boj\u010deta Markoja, za kategoriju A iznose 7,39 posto, za najbrojniju kategoriju B 5,50 posto, a za kategoriju C, koja je najkonzervativnija po ulaga\u010dkoj strategiji 4,97 posto. Prosje\u010dna stanje na ra\u010dunima \u010dlanova koji \u0161tede u fondovima od osnivanja sada iznosi 130 tisu\u0107a kuna. &nbsp;Uplata 5 posto mirovinskog doprinosa iz bruto pla\u0107e na osobni ra\u010dun u obveznom mirovinskom fondu individualna je kapitalizirana \u0161tednja koja se ne koristi za isplatu sada\u0161njih mirovina.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>O mirovini treba po\u010deti brinuti odmah nakon zaposlenja<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Osim obaveze izdvajanja iz bruto pla\u0107e u drugi mirovinski stup, na \u017ealost kod hrvatskih gra\u0111ana nije sasvim razvijena svijest o osobnoj odgovornosti za budu\u0107u mirovinu.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/dijana-bojceta-markoja-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-47716\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/dijana-bojceta-markoja-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/dijana-bojceta-markoja-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/dijana-bojceta-markoja-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/dijana-bojceta-markoja-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/dijana-bojceta-markoja-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/dijana-bojceta-markoja-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/dijana-bojceta-markoja-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/dijana-bojceta-markoja-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/dijana-bojceta-markoja-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/dijana-bojceta-markoja-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/dijana-bojceta-markoja-1080x648.jpg 1080w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/dijana-bojceta-markoja.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Dijana Boj\u010deta Markoja (foto: UMFO)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Danas kada je \u017eivotni vijek sve dulji, a demografske promjene u svim europskim zemljama radikalno mijenjaju stare paradigme, izuzetno je va\u017eno, smatra direktorica Udruge dru\u0161tava za upravljanje mirovinskim fondovima,\u00a0na vrijeme po\u010deti planirati kvalitetan \u017eivot u tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi. \u00a0Tako se i svijest o potrebi i va\u017enosti planiranja i osobne brige za mirovinu mijenja. \u00a0Navodi rezultate istra\u017eivanja koje je za Udrugu provela agencija IPSOS, prema kojem mladi rijetko ili gotovo nikada ne razmi\u0161ljaju o umirovljeni\u010dkim danima kao dijelu svog budu\u0107eg \u017eivota. Isto istra\u017eivanje pokazuje kako dvije tre\u0107ine ispitanika smatra da bi briga za mirovinu trebala zapo\u010deti odmah nakon zaposlenja ili u prvih nekoliko godina. Isto tako, dodaje, 72 posto ispitanika misli da \u0107e \u017eivot u mirovini biti sigurniji ako \u0107e odgovornost za mirovinu vi\u0161e biti na pojedincu.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Mirovinska \u0161tednja je, stoga, najva\u017eniji oblik \u0161tednje jer si njome si osiguravamo dostojan \u017eivot u danima kada vi\u0161e nismo aktivni sudionici tr\u017ei\u0161ta rada.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Po\u017eeljan omjer zaposlenika i umirovljenika je 3:1<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>U Hrvatskoj imamo tzv. <strong>trostupni mirovinski model<\/strong>. Nerijetke su javne rasprave o funkcioniranju i odr\u017eivosti prvog stupa zasnovanog na principu me\u0111ugeneracijske solidarnosti koji podrazumijeva da se sada\u0161nje mirovine ispla\u0107uju iz doprinosa koje upla\u0107uju sada\u0161nji zaposlenici. Me\u0111utim, mirovinski rashodi se ne mogu pokriti samo prikupljenim doprinosima pa se za isplatu mirovina manjak <strong>nadokna\u0111uje iz dr\u017eavnog prora\u010duna<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Mirovinski sustav zasnovan samo na principu me\u0111ugeneracijske solidarnosti, gdje postoje\u0107i zaposlenici upla\u0107uju za postoje\u0107e umirovljenike, mo\u017ee dobro funkcionirati samo ako je broj zaposlenih ve\u0107i od broja korisnika mirovina, isti\u010de Boj\u010deta Markoja. Navodi da bi po\u017eeljan omjer za optimalno funkcioniranje prvog mirovinskog stupa bio 3:1, odnosno, da na tri zaposlenika dolazi jedan umirovljenik.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Nepovoljni demografski trendovi i migracije rezultirali su da imamo omjer 1,3: 1. Manji broj ro\u0111enih, sve dulji \u017eivotni vijek, starije stanovni\u0161tvo karakteristi\u010dni su za zemlje razvijenog zapadnog svijeta, pa to nije samo na\u0161a specifi\u010dnost.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Demografski trendovi nisu optimisti\u010dni, dodaje na\u0161a sugovornica i navodi dugoro\u010dne projekcije prema kojima se predvi\u0111a da \u0107e Europska unija u nadolaze\u0107im desetlje\u0107ima sve vi\u0161e &#8220;sijediti&#8221;. Prognoze su da \u0107e u 2070 . godini vi\u0161e od 55 posto stanovnika biti starije od 54 godine.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Hrvatska je u samo jednom desetlje\u0107u&nbsp;izgubila preko 150 tisu\u0107a stanovnika.&nbsp; Prosje\u010dna starost porasla je za 10 godina. Popis iz 2011. pokazuje da je broj starijih od 65 godina prema\u0161io broj mla\u0111ih od 14 godina. Ba\u0161 iz svih tih razloga va\u017eno je po\u010deti na vrijeme razmi\u0161ljati o mirovini i po\u010deti \u0161tedjeti.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Poslodavci bi trebali nagra\u0111ivati svoje zaposlenike kroz uplate u 3. stup<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Osim obavezne mirovinske \u0161tednje, dobrovoljno se za budu\u0107u mirovinu mo\u017ee \u0161tedjeti u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. U njima, prema izvje\u0161taju Hanfe, \u0161tedi oko 380 tisu\u0107a zaposlenih.<\/p>\n\n\n\n<p>Dobrovoljna mirovinska \u0161tednja je i dalje najisplativiji oblik namjenske \u0161tednje, isti\u010de direktorica Udruge koja navodi koje su pogodnosti takve \u0161tednje; pored prinosa koje ostvaruju dru\u0161tva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, mogu se dobiti dr\u017eavna poticajna sredstava od 750 kuna godi\u0161nje &nbsp;te porezne olak\u0161ice.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;\u0160tednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima ili tzv. 3. stupu pru\u017ea odli\u010dan omjer zarade&nbsp; i sigurnosti.&#8221; Sigurnijoj financijskoj budu\u0107nosti i boljim mirovinama svojih zaposlenika mogu pridonijeti poduzetnici i drugi poslodavci koje bi, smatra Boj\u010deta &nbsp;Markoja, trebalo poticati da vi\u0161e upla\u0107uju za mirovinsku \u0161tednju svojih zaposlenika. U zapadnim zemljama je to, dodaje, standardni dio ugovora o radu.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Upravo bi sami poslodavci trebali prepoznati vrijednosti ovakvog sustava&nbsp; nagra\u0111ivanja. Trebalo bi i tvrtke potaknuti da se okrenu uplatama u tre\u0107i stup i tako nagrade svoje zaposlenike.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/financije-novac-740x444.jpg\" alt=\"Kako imati novca?\" class=\"wp-image-26481\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/financije-novac-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/financije-novac-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/financije-novac-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/financije-novac-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/financije-novac-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/financije-novac-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/financije-novac-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/financije-novac.jpg 1200w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: TheDigitalWay\/Pixabay <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Prinosi, odnosno, zarada dobrovoljnih mirovinskih fondova na godi\u0161njoj razini kre\u0107u se 3.45 posto do 7.86 posto i jo\u0161 uvijek predstavljaju najatraktivniji oblik \u0161tednje, ka\u017eu u Udruzi. Pro\u0161la godina pogodila je sva svjetska tr\u017ei\u0161ta, isti\u010de njezina direktorica, pa su tako i dobrovoljni mirovinski fondovi u proteklih 12 mjeseci ostvarili ni\u017ee rezultate koji se kre\u0107u od \u2013 3,00 posto do 1,76 posto.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Kao i u slu\u010daju obaveznih mirovinskih fondova, va\u017eno je istaknuti da se ovdje radi o strogo reguliranoj industriji koja je dizajnirana da mo\u017ee pretrpjeti kratkoro\u010dne \u0161okove poput ovih uzrokovanih COVID -19 pandemijom, ali treba napomenuti da se radi o dugoro\u010dnim ulaganjima koja jo\u0161 uvijek imaju izuzetno atraktivne prinose od osnivanja.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Sigurnije i ve\u0107e mirovine kroz pove\u0107anje izdvajanja u 2. stup<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Iako su se u javnosti mogli \u010duti stavovi kako bi drugi mirovinski stup trebalo ukinuti i prebaciti u prvi, jednako su se mogle \u010duti i stavovi, pa i najave kreatora javnih politika, o pove\u0107anju izdvajanja u drugi mirovinski stup.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201ePove\u0107anje izdvajanja za drugi stup pokazalo bi da se mirovinska reforma nastavlja u cilju zbog kojega je i pokrenuta, a to je da se budu\u0107im umirovljenicima omogu\u0107e sigurnije i ve\u0107e mirovine u budu\u0107nosti jer je jasno da sustav me\u0111ugeneracijske solidarnosti to ne mo\u017ee jam\u010diti&#8221;, isti\u010de Boj\u010deta Markoja.<\/p>\n\n\n\n<p>Smatra kako je zbog demografskih kretanja u na\u0161oj zemlji, vrlo va\u017eno sagledati dugoro\u010dne projekcije koje donose promjene u mirovinskom sustavu i graditi ga u cilju ja\u010danja individualne odgovornosti za mirovinu. U tom procesu upravo klju\u010dnu ulogu imaju 2. i 3. mirovinski stup koje treba, nagla\u0161ava, sustavno ja\u010dati. &#8220;Svako slabljenje ili napu\u0161tanje koncepta individualne \u0161tednje dovest \u0107e do toga da u Hrvatskoj za 20-30 godina nitko ne\u0107e mo\u0107i imati dostojnu mirovinu.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Svjedoci smo da se dru\u0161tvo izuzetno brzo mijenja, razvija i napreduje zbog \u010dega je te\u0161ko odgovoriti na sve izazove koje pred nas stavlja moderan na\u010din \u017eivota, nagla\u0161ava te ukazuje na i va\u017enost financijske pismenosti osoba za dono\u0161enje kvalitetne odluke za svoju budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Financijski proizvodi ne postaju nu\u017eno samo kompleksniji ve\u0107 i sve brojniji. Kako donijeti pravu odluku, kako odrediti prioritete, za\u0161to se odlu\u010diti za jedan proizvod, a ne neki drugi. To su samo neki od izazova koje pred nas stavlja moderno dru\u0161tvo, a \u0161to vi\u0161e znamo to smo spremniji&nbsp; donijeti kvalitetnije odluke.&#8221; Stoga je jedna od osnovnih zada\u0107a Udruge dru\u0161tava za upravljanje mirovinskih fondova, zaklju\u010duje njezina direktorica Dijana Boj\u010deta Markoja, i kontinuirani rad na ja\u010danju financijske pismenosti, podizanja razine znanja i informiranosti.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-525157420\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Unato\u010d pandemiji i gospodarskoj recesiji mirovinski fondovi su u globalu 2020. godinu zavr\u0161ili s pozitivnim rezultatom.<\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":45514,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[2723,1133,18,1002,2339,2063],"class_list":["post-47701","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-dojana-bojceta-markoja","tag-drugi-stup","tag-mirovine","tag-mirovinski-fondovi","tag-novo-vrijeme","tag-treci-stup"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47701","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47701"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47701\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/45514"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47701"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47701"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47701"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}