“Noa je na\u0161 ljubimac. Na\u0111en je tu u Dupcu na terminalu. Ulazio je u tramvaje i autobuse. To jutro supruga koju ina\u010de uvijek vozim na posao, odlu\u010dila je i\u0107i javnim prijevozom. Nazvala me i rekla: ‘Na\u0161la sam psa’. I odmah sam do\u0161ao. Oti\u0161li smo do obli\u017enje veterinarske ambulante Noa. Provjerili su da nema \u010dipa i onda smo ga tako i nazvali, Noa. Ja mislim da je on na\u0161ao nas (smijeh).”<\/p>\n\n\n\n
Novi \u010dlan obitelji koji je po ocjeni veterinara imao godinu dana ubrzo je pro\u0161ao obuku. “Ispo\u010detka je doma sve trgao, jeo. Tepihe, jastuke, to je bilo \u010dudo. Onda je i\u0161ao u \u0161kolu, tri razreda recimo. Sad je prekrasan. Samo mu ka\u017eemo ‘idemo pa-pa’ i on ostane doma i vi\u0161e ni\u0161ta ne dira”, hvali profesor njihovog ljubimca. <\/p>\n\n\n\n
\u0160ansone i pas, dobitna kombinacija<\/h3>\n\n\n\n
Supruga Ines<\/strong> je sveu\u010dili\u0161na profesorica na Agronomskom fakultetu pa je Noa sada tijekom radnih dana vi\u0161e u Zdravkovu dru\u0161tvu. Do\u0161etaju tako iz Retkovca do jesenas otvorenog dube\u010dkog parka za pse. Noa se tu slobodno bez povodca izjuri i izlaje sa stalnim pse\u0107im dru\u0161tvom. A profesor sjedne na klupu i preko mobitela pusti neku \u0161ansonu koje od djetinjstva obo\u017eava. Na Youtubeu se mogu prona\u0107i njegove izvedbe nekih od antologija tog \u017eanra. Pasionirani izvo\u0111a\u010d francuskih glazbenih suvenira otkriva nam da tek sada u mirovini po\u010dinje kona\u010dno u\u010diti i jezik. Iako zna nekih tisu\u0107u rije\u010di, na francuskom je dosad samo pjevao. Poklonik je \u0161ansona Georgesa Moustakija i Georgesa Brassensa koje je izvodio i promovirao u radijskim nastupima i emisijama.<\/p>\n\n\n\n U karijeri je za \u0161kolarce i studente sam ili kao suautor napisao desetak ud\u017ebenika o programskim jezicima. Trenutno je zaokupljen radom na novoj knjizi o programskom jeziku Pythonu. “Nazvao sam je Progovorimo pajtonski. Pri kraju sam, jo\u0161 dva poglavlja trebam dovr\u0161iti i za nekih mjesec dana \u0107e biti gotovo. Eto, da se ne hvalim (smijeh)”. Pored dru\u017eenja s Noom, to je jo\u0161 jedan zna\u010dajan dio Zdravkove aktivne mirovine. “Pa morate malo vje\u017ebati mozak, znate. Jer ako to ne \u010dinite, onda zahr\u0111ate i nemate ni\u0161ta”, pou\u010dava profesorski.<\/p>\n\n\n\n S odlaskom u mirovinu i tre\u0107om dobi Zdravku se svakodnevica nije zna\u010dajno promijenila od one sveu\u010dili\u0161ne. Predavanja su obi\u010dno bila poslijepodne i nave\u010der, a kako je ina\u010de no\u0107na ptica, jo\u0161 uvijek na po\u010dinak odlazi dva sata nakon pono\u0107i. “Tako je bilo 50 i vi\u0161e godina pa mirovina i nije neka promjena. Svejedno mi je bilo je li nedjelja ili ponedjeljak. Ja sam uvijek nau\u010dio raditi i danas je isto. Zna\u010di, nije bilo kao u onom jinglu<\/em> Radija 101 \u2018O fala ti bo\u017ee kaj je petak\u2019. Na fakultetu sam imao \u010dak \u0161est predmeta bez asistenta s podru\u010dja formalnih jezika. Kako napraviti svoj jezik. O tome sam napisao tri knjige. Zna\u010di, kontinuirano radim svo vrijeme.”<\/p>\n\n\n\n Dok razgovaramo, Noa gricka prona\u0111enu lopticu i ne trza na melodiju s mobitela. Zdravko ka\u017ee da za razliku od njega, njihov ljubimac nema favorita, ali podjednako u\u017eiva u zvucima \u0161ansona. Glazba je jedna od preporuka psihologa za kvalitetno mentalno zdravlje u tre\u0107oj dobi. Zdravko pak iz vlastitog iskustva potvr\u0111uje da je ku\u0107ni ljubimac visoko na popisu preporuka.<\/p>\n\n\n\n “Evo primjera na znanje malo starijima. Ja sam imao problema posebno sa lijevim koljenom. Nisam mogao uz stube, pa sam morao i\u0107i liftom. Kako je Noa do\u0161ao, nemam problema. Dva puta dnevno izlazim s njim u \u0161etnju. Pro\u0111emo nekih pet kilometara i dobro je. Jedini problem je \u0161to on voli sve, osim ma\u010daka. A doma trenutno imamo sedam ma\u010daka.” <\/p>\n\n\n\n Noa je ipak glavni, pa ostatak ljubimaca sad mora ravno u ku\u0107u preko verande, smije se profesor. “Supruga predaje cvje\u0107arstvo i do prije tri godine imali smo vrt pun cvije\u0107a. To je bilo prekrasno. Me\u0111utim, kad je Noa stigao sve smo posvetili njemu. Imamo fotografije tog cvije\u0107a otprije pa ih sad gledamo (smijeh).”<\/p>\n\n\n\n Njihov \u010detverono\u017eac lova\u010dke je krvi pa ne voli ma\u010dke, ali ljude voli, nagla\u0161ava Zdravko. Ovaj otac dvojice sinova i djed jednog unuka ne krije da njihov vjerni drug ima golemu ulogu u obitelji. “Mi se pona\u0161amo prema njemu kao da sam ja tata, a supruga mama. Ja ka\u017eem ‘tata sad ide pa-pa’, on ostane i ne mrda. A kad spomenem auto, to je tek veselje. Povremeno odemo do Rijeke i nikad s njim nema problema. On je k’o bubica. Samo gleda kroz prozor, pa malo spava. Voli jako vo\u017enju.”<\/p>\n\n\n\n Noa voli i svoje dru\u0161tvo iz dube\u010dkog parka za pse, a profesor hvali ovaj gradski projekt zahvaljuju\u0107i kojem starije osobe mogu s klupa u\u017eivati u odmoru i igri njihovih ljubimaca. “Prekrasno je. Prije nije bilo ogra\u0111eno pa sam morao razmi\u0161ljati ho\u0107e li zbrisati na cestu za nekom ma\u010dkom i onda gotovo. Sad je to skroz le\u017eernije. Dolaze psi koji se ve\u0107inom poznaju, igraju se, a mi u\u017eivamo.”<\/p>\n\n\n\n U ambulanti po kojoj je na\u0161a \u010detverono\u017ena zvijezda dobila ime dobili smo potvrdu stru\u010dnjaka o nizu pozitivnih strana ljubimaca po mentalno zdravlje, osobito starijih osoba. Pri\u010dekali smo dok je veterinar Tihomir Kljai\u0107<\/strong> pregledao prve jutarnje pacijente, tri ov\u010dara, i dao upute vlasnicima o daljnjoj terapiji. Na spomen \u010dinjenice da je Noa svom profesoru promijenio na\u010din \u017eivota u mirovini na\u0161 sugovornik nije iznena\u0111en.\u00a0<\/p>\n\n\n\n “To je promjena koja otvara neke druge prozore u svijet. Kad ima\u0161 ku\u0107nog ljubimca, dogodi se ne\u0161to sli\u010dno dolasku djeteta u obitelj. Naravno, nije ba\u0161 zgodno povla\u010diti paralelu izme\u0111u djeteta i bilo kakvog ljubimca, ali to je \u010dlan obitelji. Trebao bi biti njen punopravni \u010dlan koji mijenja apsolutno neke \u017eivotne navike, a definitivno i emotivni dio \u017eivota. Jer ako niste spremni na taj emotivni dio, nemojte ni imati ku\u0107nog ljubimca.”<\/p>\n\n\n\n U svakom slu\u010daju Kljai\u0107 savjetuje da se prije ikakve odluke o udomljavanju ili kupnje bilo koje \u017eivotinje, dobro promisli o tom va\u017enom aspektu ove po mnogo\u010demu specifi\u010dne veze. Na\u017ealost, psi, ma\u010dke i drugi ku\u0107ni ljubimci ne \u017eive dugo i \u010dovjek mora biti spreman na sve i sva\u0161ta, bilo kakva iznena\u0111enja koja se u tim novim okolnostima mogu dogoditi.\u00a0<\/p>\n\n\n\n Iskustvo iz ove ambulantne prakse pokazuje suvremeni trend koji je zadnjih godina sve ra\u0161ireniji i u na\u0161em dru\u0161tvu i uo\u010dljiv na ulicama ve\u0107ine gradova. Naime, sve je vi\u0161e starijih osoba koji se odlu\u010duju imati ku\u0107nog ljubimca,\u00a0potvr\u0111uje Kljai\u0107.\u00a0<\/p>\n\n\n\n “Mogu re\u0107i da je broj starijih vlasnika ljubimaca sve ve\u0107i i ve\u0107i. U prosjeku ako ne \u010dak i pola-pola, u odnosu prema mladim obiteljima. A stvar je po meni vrlo jednostavna. U zadnje dvije godine dosta se promijenio na\u0161 pogled na \u017eivot. Ova globalna pandemija je vrlo velik uzrok tome. Ljudi tra\u017ee utjehu, tra\u017ee nekakvog suputnika, prijatelja. A u principu, tu mislim da ne mo\u017ee biti bolja opcija nego ku\u0107ni ljubimac.”<\/p>\n\n\n\n Situacija “novog normalnog” uslijed pandemije korone diljem svijeta ljude je zatvorila unutar njihova \u010detiri zida. Istovremeno, tijekom lockdowna <\/em>moglo se bez problema izlaziti iz doma pro\u0161etati psa. Tako da je i ta okolnost, na\u017ealost, bila jedan od razloga za odluku o udomljavanju, zaklju\u010duje Kljai\u0107. Pri tome stavlja naglasak upravo na taj izbor pri odabiru novog \u010dlana ku\u0107anstva.<\/p>\n\n\n\n “Mislim da udomljavanje posebno u ovim trenucima treba isticati kao super opciju da se spase psi iz azila u Dumovcu, da se pomogne tamo\u0161njoj ekipi koja ima jako puno posla. Zadnjih godina je bilo puno napu\u0161tenih pasa. Koliko sad \u010dujem, te su brojke ipak sve manje i manje, jako puno ih je udomljeno \u0161to je sjajno.”<\/p>\n\n\n\n Velika odluka imati \u010detverono\u0161ca za ljubimca ili ne za sobom nosi isto takve promjene i svakodnevne obaveze, podsje\u0107a veterinar. Odgovornost vlasnika u novoj \u017eivotnoj okolnosti je velika. “Jednostavno ne mo\u017ee druga\u010dije. Vi morate ujutro ustati, iza\u0107i van i pro\u0161etati, \u0161to je naravno zdravo i za vas i za tog psa. Zatim morate se pobrinuti da ljubimac bude zbrinut, da dobije jesti, piti. Zna\u010di, dobivate smisao \u0161to danas trebate raditi. Pored toga, morate o psu voditi brigu. Paziti da se ne razboli, da bude cijepljen. Zna\u010di, potrebno je razmi\u0161ljati da dobije sve \u0161to mu je potrebno. Takva situacija vam onda iz temelja mijenja \u017eivot. Daje potpuno jednu druga\u010diju perspektivu i pogled na \u017eivot. Pogotovo ako ste sami ili u mirovini. Ako je osoba ostala bez supru\u017enika. Tada vam taj ljubimac postaje ako ne smisao \u017eivota, onda definitivno novi suputnik s kojim idete dalje. U svakom slu\u010daju super stvar”, obja\u0161njava veterinar Tihomir Kljai\u0107.<\/p>\n\n\n\n Pri tome ipak ne bi povla\u010dio \u010dvrstu granicu oko poznatih rasprava i\u00a0shva\u0107anja nekih da se ljude mo\u017ee dijeliti na one koji vole \u017eivotinje i one koji to nisu. “Ne bih tu radio strogu klasifikaciju i neku podjelu. Imate ljude koji ekstremno vole \u017eivotinje. Zatim one koji ih toleriraju i prihva\u0107aju, a ima opet i nekih koji ne vole \u017eivotinje ili se iz nekog razloga pani\u010dno boje. Me\u0111utim, takvih koji se pla\u0161e psa, ma\u010dke, bilo \u010dega \u0161to se kre\u0107e, je izuzetno malo. To je obi\u010dno povezano s nekim emotivnim razlogom iz djetinjstva, nekim neugodnim doga\u0111ajem. Ali takvih primjera je malo. Daleko je vi\u0161e ljudi koji vole ku\u0107nog ljubimca i shva\u0107aju sve pozitivne strane i prednosti te povezanosti. Takvih je u dru\u0161tvu op\u0107enito sve vi\u0161e. Osobito me\u0111u osobama starije \u017eivotne dobi”, isti\u010de Kljai\u0107.<\/p>\n\n\n\n U proteklih 20 godina iz temelja se, primje\u0107uje, promijenila percepcija javnosti o tom obliku su\u017eivota, posebice zahvaljuju\u0107i medijima i promoviranju udomljavanja pasa. A s njim i neizostavni ve\u0107i utjecaj na pozitivnije mentalno zdravlje generacija seniora.<\/p>\n\n\n\n Veliko veselje, najbolji prijatelj. Neki su od poznatih epiteta kojima vlasnici pasa naj\u010de\u0161\u0107e opisuju svoje vjerne ljubimce. Kada do\u0111e vrijeme za mirovinu, otkrivaju se i dodatne prednosti takvog su\u017eivota koji prema nekim teorijama, traje otprilike ve\u0107 30.000 godina.<\/p>\n","protected":false},"author":12,"featured_media":48247,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[46,1204,2339,2740,2739],"class_list":["post-48194","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-kucni-ljubimci","tag-mentalno-zdravlje","tag-novo-vrijeme","tag-tihomir-kljaic","tag-zdravko-dovedan-han"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48194","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/12"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48194"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48194\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/48247"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48194"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48194"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48194"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Cvije\u0107e je pro\u0161lost<\/h3>\n\n\n\n
Ljubimac ili ne? Velika odluka koju treba dobro promisliti<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/tihomir-kljaic-740x444.jpg\")
Sve vi\u0161e starijih osoba odlu\u010duje se za ku\u0107nog ljubimca<\/h3>\n\n\n\n
Rutina i smisao<\/h3>\n\n\n\n
![](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\")
\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"