{"id":48686,"date":"2021-06-25T09:24:40","date_gmt":"2021-06-25T07:24:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=48686"},"modified":"2021-06-25T09:27:55","modified_gmt":"2021-06-25T07:27:55","slug":"dw-prije-30-godina-raspala-se-jugoslavija-u-teoriji-je-dobro-funkcionirala-ali-u-praksi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/06\/dw-prije-30-godina-raspala-se-jugoslavija-u-teoriji-je-dobro-funkcionirala-ali-u-praksi\/","title":{"rendered":"DW: Prije 30 godina raspala se Jugoslavija, u teoriji je dobro funkcionirala, ali u praksi&#8230;"},"content":{"rendered":"\n<p>Kako to ide zajedno, pitali su prvog ministra vanjskih poslova Slovenije: Cijeli kontinent se ujedinjuje, a raspada se upravo Jugoslavija, velika, po\u0161tovana, u mnogo \u010demu najzapadnija od isto\u010dnih zemalja? Ministar <strong>Dimitrij Rupel<\/strong> je bio iskreno za\u010du\u0111en tim pitanjem. Rekao je da to ni na koji na\u010din nije proturje\u010dnost. Ne, Slovenija ne \u017eeli postati &#8220;otok&#8221;. Naprotiv. Da se Jugoslavija raspada, a Europa ujedinjuje jesu &#8220;dvije strane istog procesa&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Tada jedva da su razumjeli Rupela. Ali imao je pravo. 1991. je bila godina &#8220;puta za Maastricht&#8221; na povijesni samit Europske zajednice. Carinski savez je postajao politi\u010dka zajednica sa zajedni\u010dkim tr\u017ei\u0161tem. Svima u Europi je bilo jasno da je na zapadu Kontinenta nastao mo\u0107an magnet. Privukao je nove \u010dlanice, Austriju, \u0160vedsku, Finsku, pi\u0161e <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/%C5%A1to-nismo-nau%C4%8Dili-iz-raspada-jugoslavije\/a-58028924\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Isto\u010dne nacije, koje su upravo zbacile komunisti\u010dku vladavinu, htjele su ubrzo po\u0107i istim putem. Va\u017eilo je na\u010delo kao na vesla\u010dkom natjecanju, tko najbr\u017ee vesla najbr\u017ee stigne na cilj. Privla\u010dna snaga magneta je bila tako jaka da je poderala vi\u0161enacionalne dr\u017eave na istoku. I to sve tri.<\/p><div id=\"mojev-230033923\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Od Sovjetskog Saveza su se odvojile Litva, potom Estonija i Letonija. U Jugoslaviji su se u najzapadnijim i najbogatijim republikama upla\u0161ili da \u0107e propustiti &#8220;povratak u Europu&#8221; zbog tereta politi\u010dke i ekonomske zaostalosti u ju\u017enim republikama. Godinu dana kasnije su \u010cesi i Slovaci do\u0161li do uvjerenja da jedni bez drugih mogu bolje veslati.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"410\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/jugoslavija-turizam-740x410.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-16367\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/jugoslavija-turizam.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/jugoslavija-turizam-636x352.jpg 636w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: MojeVrijeme.hr<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Sovjetski Savez i \u010cehoslova\u010dka su se raspali uzdu\u017e po\u017eeljnih linija, du\u017e granica dr\u017eava koje su ih sa\u010dinjavale. U Jugoslaviji je, me\u0111utim, spor oko granica vo\u0111en ve\u0107 skoro jedno desetlje\u0107e. Problem je bio zapisan u Ustavu i to i onako kako je zaista napisano i onako kako su ga do\u017eivljavali.<\/p>\n\n\n\n<p>Dr\u017eava se sastojala s jedne strane od \u0161est &#8220;republika&#8221; i dvije &#8220;autonomne pokrajine&#8221;, a s druge strane od &#8220;ravnopravnih naroda i narodnosti&#8221;. Navedeno je da su se narodi slobodno udru\u017eili i po \u017eelji se mogu i odvojiti, &#8220;narod\u201d je bio etni\u010dka zajednica koja je s drugima dijelila saveznu dr\u017eavu i mogla je biti rasprostranjena preko vi\u0161e federalnih jedinica. Kako se, dakle, razdvojiti?<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Po\u017eeljne crte raspada<\/h3>\n\n\n\n<p>Time je Jugoslavija slu\u017ebeno imala dvije vrste po\u017eeljnih linija raspada \u2013 granice republika i idealne granice izme\u0111u &#8220;naroda&#8221; &#8211; te granice su prolazile kroz republike, kroz gradove i sela, \u010desto kroz obitelji, a ponekad i posred ne\u010dije glave. Ova dva na\u010dela su proturje\u010dila jedno drugom.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"410\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/jugoslavija-sedamdesetih5-740x410.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-19768\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/jugoslavija-sedamdesetih5.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/jugoslavija-sedamdesetih5-636x352.jpg 636w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Zagreb, 1972.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Hrvatska je bila suverena, ali i Srbi koji tamo \u017eive ozna\u010davali su se kao &#8220;suvereni&#8221;, osmina stanovni\u0161tva. Tamo gdje su se etni\u010dke granice poklapale s granicama republika, razdvajanje je bilo mali problem kao u slu\u010daju Litve i Slova\u010dke. Razlog za napetost, ali ne i za dugotrajan rat.<\/p>\n\n\n\n<p>Dodu\u0161e, nisu cijelo desetlje\u0107e ratove vodili &#8220;snage&#8221;, &#8220;magneti&#8221; ili &#8220;na\u010dela&#8221;, ve\u0107 konkretni ljudi s imenima i adresama, sa zlim namjerama i beskrupuloznom zloupotrebom mo\u0107i. Ali ni ljudi dobrih namjera nisu na\u0161li na\u010din na koji bi se mogla mirno razrije\u0161iti osnovna proturje\u010dnost vi\u0161enacionalne dr\u017eave. Me\u0111unarodni posrednici su godinama lomili zube tra\u017ee\u0107i mirno rje\u0161enje. I poslijeratni poredak je ostao nestabilan. Nije Slobodan Milo\u0161evi\u0107, lider srpske ratne partije bio problem. On ga je samo iskoristio.<\/p>\n\n\n\n<p>Nije hir tvoraca Ustava bio uzrok \u010dudne dr\u017eavne konstrukcije, niti je za to bio kriv komunizam. Jugoslavija je nastala poslije Prvog svjetskog rata od Srbije i Crne Gore i dijelova raspadaju\u0107e Austrougarske monarhije \u2013 i ta dr\u017eava je od po\u010detka patila od sukoba svojih naroda. Kralj je odlu\u010dio da ne prizna vi\u0161e narodnosti ve\u0107 samo Jugoslavene. Ali to nije bilo rje\u0161enje. Iza etni\u010dki neutralne fasade nametnula se jo\u0161 temeljnije najbrojnija grupa, Srbi.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Teorija i praksa &#8220;ravnopravnosti&#8221;<\/h3>\n\n\n\n<p>Nacisti\u010dka Njema\u010dka je napala Jugoslaviju i podijelila je. Poslije dugogodi\u0161njeg gra\u0111anskog rata i genocida nad Srbima, \u017didovima i Romima, projugoslavenski komunisti su osvojili vlast. Htjeli su po svaku cijenu izbje\u0107i gre\u0161ke me\u0111uratnog razdoblja. Sve etni\u010dke grupe su priznate, pa i nove. Nitko nije smio dominirati. &#8220;Bratstvo i jedinstvo&#8221; je bila nova formula. Razli\u010diti ali jednaki, to je trebalo biti zna\u010denje.<\/p>\n\n\n\n<p>Ono \u0161to je trebalo zvu\u010dati dijalekti\u010dki, u stvarnosti je bilo \u010desto samo proturje\u010dno. Stalno se sve pa\u017eljivije tra\u017eila ravnote\u017ea izme\u0111u &#8220;naroda i narodnosti&#8221;. Polo\u017eaji i resursi su precizno dijeljeni po kvotama. Tko je imao vi\u0161e, tko \u0107e dobiti manje? Sve se trebalo podijeliti pravedno. Upravo to je bilo nepravedno.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"410\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/alexis-jugoslavija-e1533293740401-740x410.jpg\" alt=\"dinastija, alexis, joan collins, sapunica\" class=\"wp-image-17056\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/alexis-jugoslavija-e1533293740401.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/alexis-jugoslavija-e1533293740401-636x352.jpg 636w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Dinastija (screenshot: HTV)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Ako je neki Bosanac bio osu\u0111en zbog korupcije, uskoro bi bili osu\u0111eni i jedan Srbin i jedan Hrvat \u2013 neovisno o stvarno po\u010dinjenom kaznenom djelu. Na koji na\u010din obra\u010dunati gradnju Sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Pri\u0161tini naspram gradnje auto-ceste u Hrvatskoj? Trebalo je da ta formula umiri zemlju, a izazivala je sve vi\u0161e sukoba.<\/p>\n\n\n\n<p>Albanci na siroma\u0161nom Kosovu su se \u017ealili da raste razlika izme\u0111u siroma\u0161nih i bogatih republika. Bogati Slovenci su se \u017ealili da pla\u0107aju u vre\u0107u bez dna. Druk\u010dije re\u010deno, svi su se osje\u0107ali oplja\u010dkanim od svih. I svi su imali pravo.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Smrt suca<\/h3>\n\n\n\n<p>Tito je u tom sustavu imao ulogu suca. Trebalo je sve etni\u010dke grupe tretirati pravedno, ali ih je mogao sa svoje pozicije i okrenuti jedne protiv drugih. Umro je 1980. Njegov sustav vi\u0161e nije funkcionirao bez suca. Predstavnici \u0161est republika i dvije pokrajine vi\u0161e se nisu mogli dogovoriti ni o \u010demu. Na kraju je razdvajanje bilo logi\u010dno rje\u0161enje. Ono je bilo katastrofalno. Oko 120.000 ljudi je izgubilo \u017eivot, milijuni domovinu.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"410\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/tito-jovanka-auto-740x410.jpg\" alt=\"kako se \u017eivjelo u Jugoslaviji\" class=\"wp-image-9104\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/tito-jovanka-auto.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/tito-jovanka-auto-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/tito-jovanka-auto-150x83.jpg 150w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Tito i Jovanka Broz<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Pomirenje izme\u0111u biv\u0161ih ratnih protivnika je izostalo. Skoro svih sedam dr\u017eava proisteklih iz Jugoslavije su ekonomski nazadovale, najve\u0107i broj njih, barem neko vrijeme imale su ni\u017eu razinu politi\u010dkih i medijskih sloboda. Sada su bile etni\u010dki homogene, ali to nije donijelo demokratski trend, naprotiv. Nacionalne vo\u0111e su sugerirale da sada u etni\u010dki homogenim dr\u017eavama institucije nisu toliko bitne.<\/p>\n\n\n\n<p>Na za\u010du\u0111enom Zapadu je kraj Jugoslavije podcjenjivan kao egzoti\u010dan, &#8220;balkanski&#8221;. Zar &#8220;oni dolje&#8221; ne opona\u0161aju 19. stolje\u0107e? Ali proturje\u010dnosti te propale dr\u017eave su itekako aktualne. Pravu formulu dovo\u0111enja etni\u010dke raznolikosti i gra\u0111anske jednakosti u ravnote\u017eu nije jo\u0161 prona\u0161la ni Europa u 21. stolje\u0107u. <em>(Norbert Mappes-Niediek, <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/%C5%A1to-nismo-nau%C4%8Dili-iz-raspada-jugoslavije\/a-58028924\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">DW<\/a>)<\/em><\/p>\n<div id=\"mojev-3803157779\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na dana\u0161nji dan 1991. godine Sabor je usvojio odluke o pokretanju postupka razdru\u017eivanja od Jugoslavije i me\u0111unarodnog priznanja Hrvatske. Taj se dan 18 godina slavio kao Dan dr\u017eavnosti. \u0160to se zapravo dogodilo analizira Deutsche Welle u tekstu naslovljenom &#8220;\u0160to (ni)smo nau\u010dili iz raspada Jugoslavije&#8221; kojeg prenosimo u cijelosti.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":32521,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[280,188,489],"class_list":["post-48686","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-hrvatska","tag-jugoslavija","tag-rat"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48686","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48686"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48686\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/32521"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48686"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48686"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48686"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}