Odnos s unucima kona\u010dna je ocjena va\u0161eg \u017eivota<\/h3>\n\n\n\n
Nakon bogate znanstvene karijere, \u010duvanje unuke profesorica Krstovi\u0107 vidi kao svojevrsno zatvaranje \u017eivotnog kruga. No i to je, ka\u017ee, proces i uloga koja se u\u010di. Uloge su o\u010dekivani sustavi pona\u0161anja u zavisnosti od dru\u0161tveno definiranog zna\u010denja polo\u017eaja u nekoj skupini ili dru\u0161tvu. Prema njima organiziramo svoje pona\u0161anje u razli\u010ditim situacijama.<\/p>\n\n\n\n “Biti bakom ili djedom je jedan proces i ne\u0161to \u0161to se u\u010di. \u010cinjenica je da se sve uloge koje \u010dovjek u \u017eivotu ima, u\u010de – a biti bakom je tako\u0111er jedna od uloga. Mora\u0161 nau\u010diti biti baka. Svaka uloga u \u017eivotu se mo\u017ee nau\u010diti, \u010dak i ako nema\u0161 predispozicije. No biti bakom je posebna uloga jer \u017eivimo u jednom svijetu koji zna biti jako zlo\u010dest prema \u010ditavoj populaciji ljudi tre\u0107e dobi u smislu percepcije vrijednosti i pozicije u dru\u0161tvu”, ka\u017ee. U tom procesu, va\u017eno je nau\u010diti i fokus staviti na svoje dijete, a ne uvijek i samo na unuke.<\/p>\n\n\n\n “Ono \u0161to je meni bilo dominantno i dalo mi neku novu \u017eivotnu snagu to je \u0161to sam gledala svoju k\u0107er koliko je njezino dijete ispunjava i koliko u\u017eiva u toj ulozi. Kad sam je prvi put vidjela kako se naginje nad kolijevku i ka\u017ee: ‘Mamino malo\u2026’, to je bilo divno. No, moj je fokus bio na mojoj k\u0107eri, a bake i djedovi to ponekad ne rade nego u prvi plan stave unu\u010de, a ne svoje dijete. Pazila sam da se to i meni ne dogodi. Kad vidi\u0161 da ti se \u017eivot ostvaruje i oplemenjuje i da tvoj nekakav lanac ide dalje, to je savr\u0161eno.”<\/p>\n\n\n\n Kao pedagoginji, bilo joj je interesantno ba\u0161 s tog pedago\u0161kog stajali\u0161ta preko unuke dobiti i kona\u010dnu ocjenu svog \u017eivota i svog odgoja.<\/p>\n\n\n\n “Ti tad to\u010dno vidi\u0161 \u0161to si napravio, a od onoga \u0161to si napravio ne mo\u017ee\u0161 pobje\u0107i. \u017divot je sastavljen od jako puno malih elemenata pa kad ih sve gleda\u0161, dobije\u0161 ili neku lijepu sliku ili ne\u0161to posve \u0161a\u0161avo. Do\u0161la sam, tako, jednom u stan od svoje k\u0107eri, a ona je taman bila u dje\u010djoj sobi i uspavljivala unu\u010dicu. I \u010dujem ju da maloj pjeva jednu uspavanku koju sam ja njoj pjevala kad je bila mala. U tom me trenutku nekako prostrijelila pomisao da je sve imalo smisla, da je iza svega ostao trag i po\u010dela sam onako pateti\u010dno razmi\u0161ljati i da \u0107e moja unuka jednom istu tu pjesmicu pjevati svojoj djeci. I to je ta \u017eivotna pri\u010da, taj \u017eivotni ciklus koji najvi\u0161e ispunjava i koji je krasan”, ka\u017ee profesorica Krstovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Brojna su istra\u017eivanja pokazala da \u010duvanje unu\u010dadi vrlo pozitivno djeluje na tjelesnu i mentalnu kondiciju baki i djedova. Naime, poznato je da dru\u0161tvena interakcija, pogotovo s djecom, mo\u017ee pomo\u0107i starijim osobama da sa\u010duvaju mentalno zdravlje.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu Menopauza 2014. godine, pokazalo je da bake koje \u010duvaju unu\u010dad barem jednom tjedno pokazuju bolje rezultate na kognitivnim testovima, iz \u010dega proizlazi zaklju\u010dak da vrijeme provedeno s unucima, potencijalno smanjuje rizik od demencije i Alzheimerove bolesti.<\/p>\n\n\n\n U istra\u017eivanju koje je vodila australska organizacija Women\u2019s Healthy Ageing Project<\/em>, sudjelovalo je 186 \u017eena u post menopauzi, od kojih su 120 bake, koje su rje\u0161avale tri razli\u010dita kognitivna testa. Provedeni testovi pokazali su da su one \u017eene koje su \u010duvale svoje unuke, na testovima ostvarile daleko bolje rezultate. No valja napomenuti da se to sve odnosi na povremeno \u010duvanje unuka, dva do tri puta tjedno, a sve vi\u0161e predstavlja optere\u0107enje za starije \u010dlanove obitelji.<\/p>\n\n\n\n Da su dru\u017eenjem djece i starijih svi na dobitku, profesorica Krstovi\u0107 se uvjerila jo\u0161 davnih dana na jednom putu u Finsku. “Prije dosta godina smo bili u tom jednom koled\u017eu za u\u010ditelje, a unutar tog kampusa bio je dje\u010dji vrti\u0107, dom umirovljenika i dom za mlade roditelje, odnosno studente koji imaju djecu. To je fantasti\u010dno funkcioniralo. Doista smo ostali zapanjeni. Dok su mladi roditelji i\u0161li raditi ili na predavanja, na raspolaganju im je bio vrti\u0107, a kat iznad i djedovi i bake koji bi tako\u0111er \u010duvali i igrali se s tom djecom i koji ina\u010de ne bi znali \u0161to \u0107e po \u010ditav dan sami sa sobom. Jer ako to funkcionira na prirodnoj osnovi, u obiteljima, nema razloga da isto ne bi moglo funkcionirati i na ovoj drugoj osnovi. Ne radi se tu o pojedina\u010dnoj, ve\u0107 o generacijskoj potrebi mladih za starijima i obrnuto”, ka\u017ee profesorica Krstovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje Sveu\u010dili\u0161ta Brigham Young provedeno na 408 obitelji pokazalo je kako prisutnost baka i djedova u \u017eivotima njihovih unuka ima vrlo pozitivan u\u010dinak na njihovo kasnije pona\u0161anje. U istra\u017eivanju su sudjelovala djeca izme\u0111u 10 i 14 godina starosti, a rezultati su pokazali da je emocionalna uklju\u010denost baka i djedova u ranijoj dobi, kod djece rezultirala kasnijim prosocijalnim pona\u0161anjem u smislu da su ta djeca pokazlivala ve\u0107u brigu o osobama koji nisu \u010dlanovi njihove obitelji pa \u010dak ni bliski prijatelji. S druge strane, djeca koja nisu odrastala uz bake i djedove nisu pokazivala toliko brige za druge.<\/p>\n\n\n\n Nadalje, kroz zajedni\u010dke aktivnosti s bakama i djedovima, djeca mogu ste\u0107i posebna iskustva koja njihovi roditelji ne bi mogli prenijeti na njih zbog dobi u kojoj se nalaze, druga\u010dije odgojno-obrazovne uloge koju kao roditelji imaju. Osim toga, prisustvo starijih osoba djeci daje ideju o protoku vremena i svijest o razli\u010ditim generacijama.<\/p>\n\n\n\n “Klinci ina\u010de nemaju ba\u0161 neku percepciju o protoku vremena i o tome tko je star, a tko nije. Dakle, ta ideja da ipak postoji ta neka generacijska solidarnost, neka komunikacija, to je tako\u0111er jako va\u017eno. Mo\u017eda ne u aktualnom trenutku razvoja, ali jako je va\u017ena ta perspektiva porijekla. Moram re\u0107i i da sam malo ljuta na sebe jer sam tu perspektivu i sama malo ignorirala dok sam bila mlada, no to je ne\u0161to \u0161to svi mladi rade jer se nikome ne \u010dini da \u0107e ostariti. A kad ostari\u0161, onda kao da prije\u0111e\u0161 preko te neke nevidljive crte i u\u0111e\u0161 u taj novi nevidljivi svijet. Sad mi je, generalno, \u017eao \u0161to sam ponekad prema svojim starijim kolegama bila takva kakva sam bila i kako sam se u nekim situacijama ponijela i prema svojoj vlastitoj mami. Kad u\u0111e\u0161 u neke godine, onda ti se sve te neke pri\u010de po\u010dnu vra\u0107ati”, ka\u017ee profesorica Krstovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Mnogi \u0107e za ulogu bake i djeda kazati da je \u010dak i ljep\u0161a od uloge roditelja jer je li\u0161ena roditeljske odgovornosti, a bake o djedovi imamu vi\u0161e vremena baviti se unucima nego su imali za baviti se djecom jer vi\u0161e nisu optere\u0107eni poslovnim obvezama. Doista, bitna je zna\u010dajka to da bake i djedovi imaju vi\u0161e vremena za unuke nego \u0161to su imali za svoju djecu, ali tijekom brige o njima osje\u0107aju i ve\u0107i strah i brigu nego \u0161to su osje\u0107aji dok su brinuli o svojoj djeci. Bake i djedovi u ve\u0107ini slu\u010dajeva potvr\u0111uju kako sebe vide kao one koji svoje unuke nastoje razmaziti, uga\u0111ati im i popu\u0161tati.<\/p>\n\n\n\n “Moja k\u0107i mi \u010desto ka\u017ee da ja nisam imala niti pola \u017eivaca za nju, koliko sada imam za njezinu k\u0107er, moju unuku. Ali to je normalno. Jer kad si mlad, pun si obaveza i ne zna\u0161 kud \u0107e\u0161 sam sa sobom, a bake i djedovi jedna \u010dekaju da do\u0111u i igraju se s unucima. Pa mi smo doma razmjestili sav namje\u0161taj samo da ona ima vi\u0161e mjesta za igranje”, ka\u017ee profesorica Krstovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n “\u010cuvati svoje unuke nazvala bih zatvaranjem nekakvog \u017eivotnog kruga i, koliko god pateti\u010dno zvu\u010dalo, vrijeme kad si kona\u010dno spreman po\u010deti se lagano miriti s time da odlazi\u0161. Posebno je to emotivno za \u017eene koje su naro\u010dito ‘lude’ za svojom djecom. To je jedno jako veliko \u017eivotno ispunjenje u tre\u0107oj dobi koja nije ba\u0161 uvijek blistava”, zaklju\u010duje profesorica Krstovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Biti bakom ili djedom je jedan proces i ne\u0161to \u0161to se u\u010di. \u010cinjenica je da se sve uloge koje \u010dovjek u \u017eivotu ima, u\u010de – a biti bakom je tako\u0111er jedna od uloga. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":48840,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[1353,1204,2339,198],"class_list":["post-48831","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-baka-servis","tag-mentalno-zdravlje","tag-novo-vrijeme","tag-obitelj"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48831","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48831"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48831\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/48840"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48831"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48831"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48831"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/jasna-krstovic-740x444.jpg\")
Unuci \u010duvaju mentalno zdravlje i kognitivnu sposobnost<\/h3>\n\n\n\n
Odnos baki i djedova s unucima koristan je za sve strane<\/h3>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/baka-s-unucima-740x444.jpg\")
Zatvaranje kruga<\/h3>\n\n\n\n
![](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\")
\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"