{"id":49056,"date":"2021-07-08T22:02:39","date_gmt":"2021-07-08T20:02:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=49056"},"modified":"2021-07-09T07:48:11","modified_gmt":"2021-07-09T05:48:11","slug":"1987-pocinje-univerzijada-dinamov-stadion-pretvoren-je-u-kazalisnu-pozornicu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/07\/1987-pocinje-univerzijada-dinamov-stadion-pretvoren-je-u-kazalisnu-pozornicu\/","title":{"rendered":"Zagreba\u010dka Univerzijada, Dinamov stadion pretvoren je u kazali\u0161nu pozornicu"},"content":{"rendered":"\n<p>Spektakularno sve\u010dano otvaranje \u010detrnaestih svjetskih studentskih igara okupilo je na stadionu Dinama tisu\u0107e posjetilaca, sporta\u0161a i sudionika priredbe na kojoj su demonstrirane snaga, mladost i ljepota, izra\u017eavaju\u0107i moto Univerzijade &#8220;Mladi svijeta za svijet mira&#8221;, pisao je 1987. godine zagreba\u010dki Studio.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedinstven, neponovljiv splet boja i pokreta, koji \u0107emo dugo pamtiti, nazna\u010dila je Akro grupa DNA \u0161araju\u0107i nebo onim dijelom spektra koji je simbol FISU-a, pod \u010dijom je zastavom na\u0161a atleti\u010darka <strong>Slobodanka \u010colovi\u0107<\/strong> polo\u017eila sve\u010danu zakletvu u ime svih natjecatelja. Spontano odu\u0161evljenje u ekipi koja je pripremala sve\u010dano otvaranje Univerzijade &#8217;87 izbilo je tek kad je utrnula i posljednja raketa veli\u010danstvenog vatrometa koji je Zagrep\u010danima i njihovim gostima darovao grad pobratim Mainz.<\/p>\n\n\n\n<p>I, dok je publika pod dojmom dotad nevi\u0111enog spektakla gotovo nerado napu\u0161tala Dinamov stadion, dotle su se u klupskim prostorijama okupljali \u010dlanovi operativne ekipe Univerzijade, na \u010delu s predsjednikom Organizacionog komiteta Univerzijade, <strong>Josipom Vrhovcem<\/strong>. Me\u0111usobne \u010destitke i kratka sje\u0107anja za proteklo razdoblje priprema te veli\u010danstvene priredbe najbolje je izrazio potpredsjednik Izvr\u0161nog komiteta Univerzijade, <strong>Antun \u010capeta<\/strong>, rekav\u0161i &#8220;da igre vrijede onoliko koliko vrijedi samo otvaranje&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>A da je otvaranje vrijedilo potvrdilo je pedeset tisu\u0107a gledalaca kojima su jo\u0161 dugo nakon zavr\u0161enog spektakla bridjeli dlanovi od dugosatnog pljeskanja. Taj spektakl koji ve\u0107 ulazi u povijest, kako su ve\u0107 sutradan javljale novine, zadivio je i same sudionike priredbe, a osobito strane sporta\u0161e i delegacije. Mnogi su foto aparatima i kamerama izlijetali iz svojih redova snimaju\u0107i kadrove &#8211; kako re\u010de jedan Japanac &#8211; za svoje potomstvo.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako je bilo nekih strahovanja da publika ne\u0107e izdr\u017eati cijelo vrijeme vi\u0161esatne priredbe bodre\u0107i i plje\u0161\u0107u\u0107i izvo\u0111a\u010dima, to je, kako se spektakl primicao kraju &#8211; demantirano. Pljeskalo se neprekidno, a to nije bilo lako. Trebalo je imati snage i pljeskati gotovo cijeli sat, koliko je trajao mimohod sporta\u0161a iz 127 zemalja. Gledaju\u0107i kurtoazno, valjalo je zapljeskati najmanje 127 puta, ne ra\u010dunaju\u0107i dodatne aplauze koje su izmamile neke ekipe zahvaljuju\u0107i svojoj brojnosti i originalnom pona\u0161anju za mimohoda.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-4-3 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Zagreb 1987 Universiade Opening Ceremony\" width=\"740\" height=\"555\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/rCI2aDF3UIA?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><figcaption>Ceremonija otvaranja Univerzijade u Zagrebu 1987. godine<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Svi su bili dobro raspolo\u017eeni, i sporta\u0161i i izvo\u0111a\u010di i publika, pa nisu pretjerani komentari koji su se mogfi \u010duti u gledali\u0161tu: &#8220;Veli\u010danstveno! To Zagreb i Jugoslavija jo\u0161 nisu vidjeli!&#8221; No &#8211; ni svijet, dodali su oni koji su prisustvovali takvim ili sli\u010dnim sportskim manifestacijama u svijetu. Jer dosad nije bilo otvaranja ni jednog takvog doga\u0111aja u kojemu bi sudjelovalo osamnaest tisu\u0107a sudionika. Brojem zemalja-sudionica Univerzijada u Zagrebu oborila je sve dosada\u0161nje rekorde velikih sportskih natjecanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Nisu sru\u0161eni samo rekordi nego i blokovske i druge podvojenosti, a to se najbolje moglo vidjeti ispod tribina u o\u010dekivanju sve\u010danog mimohoda. Stotine i stotine mladih ljudi svih nacionalnosti i rasa dru\u017eile su se bez predrasuda, bez obzira na odnose izme\u0111u njihovih zemalja. Uz \u0161kljocanje foto-aparata i zujanje kamera sklapana su brojna poznanstva, sad ve\u0107 i prijateljstva. Naime, upoznavanja su naj\u010de\u0161\u0107e po\u010dinjala zajedni\u010dkim fotografijama za budu\u0107nost: u tome su prednja\u010dili Japanci a i Amerikanci, \u010dija je ekipa bila najbrojnija na Univerzijadi. A oni su izme\u0111u ostalog zahvaljuju\u0107i i tome, zajedno s Jugoslavenima, izmamili i najve\u0107i pljesak od gledali\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n<p>No, kad smo kod pljeska, Zagrep\u010dani nisu ostali du\u017eni ni izvo\u0111a\u010dima programa. Kako re\u010de jedan postariji posjetilac Dinamova stadiona, u trideset i vi\u0161e godina, koliko on dolazi na to nogometno igrali\u0161te, nikad se toliko nije pljeskalo. Ocjenjuju\u0107i mjerilom nogometnih navija\u010da koji naj\u017ee\u0161\u0107e plje\u0161\u0107u kad padne zgoditak, na sve\u010danom otvaranju Univerzijade pala je ki\u0161a golova. No ne treba zaboraviti da na stadionu ne bi vladala takva usijana atmosfera da nisu &#8220;igrale&#8221; izvanredno pripremljene ekipe. Kako re\u010de direktor Sektora za kulturu Univerzijade <strong>Du\u0161ko Lju\u0161tina<\/strong>, koji je pripremao i sve\u010dano otvaranje Univerzijade 87, radovi samo za tu ve\u010der trajali su gotovo godinu i pol.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Zajedni\u010dko ra\u0111anje scenarija<\/h3>\n\n\n\n<p>Glavni operativni tim, u kojemu su bili Du\u0161ko Lju\u0161tina, producent sve\u010danog otvaranja<strong> Nik\u0161a \u017dupa<\/strong> i glavni redatelj <strong>Paolo Magelli<\/strong>, djeluje zajedno od po\u010detka priprema za sve\u010dano otvaranje Univerzijade 87. S re\u017eiserkom i koreografkinjom <strong>Ivicom Boban<\/strong>, koja je bila veza izme\u0111u re\u017eije i koreografije cijele te priredbe, te koreografom svjetskog glasa <strong>Milkom Sparemblekom<\/strong>, Paolo Magelli, talijanski redatelj koji ve\u0107 godinama radi u na\u0161oj zemlji, napisao je scenarij tog velebnog spektakla daju\u0107i mu zna\u010dajke kazali\u0161ne predstave.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Odmah nam je bilo jasno da od sve\u010danog otvaranja Univerzijade 87 \u017eelimo napraviti kazali\u0161nu predstavu a ne slet&#8221;, rekao je <strong>Vjeran Zuppa<\/strong> koji je s re\u017eiserom <strong>Rajkom Grli\u0107em<\/strong> sudjelovao u dramatur\u0161koj razradi scenarija.\u00a0&#8220;To nije bilo uvijek lako provesti zbog mno\u0161tva izvo\u0111a\u010da i njihovog visokodiscipliniranog pona\u0161anja koje uvijek podsje\u0107a na slet.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Kako su dramatur\u0161ki razra\u0111ivane pojedine cjeline, tako su se oko njih okupljali i autorski timovi: skladatelji, koreografi, re\u017eiseri, kostimografi i drugi.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Zahvaljuju\u0107i stvaranju tog spektakla, prvi put je ostvaren timski rad cijelih autorskih grupa na pojedinim dionicama te velike predstave&#8221;, ka\u017ee glazbeni urednik sve\u010danog otvaranja <strong>Frano Para\u0107<\/strong>. O vrsti glazbe i zamkama koje su morali izbje\u0107i &#8220;Univerzijadini kompozitori&#8221; <strong>Igor Kuljeri\u0107, Vlatko Stefanovski i drugi<\/strong>, Para\u0107 ka\u017ee: &#8220;Iako se kompozitori nisu povodili za nekim popularnim tipom glazbe, ona je vrlo blizu mladima. Oni su morali izbje\u0107i, izme\u0111u ostaloga, i neke tehni\u010dke probleme, kao \u0161to je jeka, koji se pojavljuju prilikom pisanja tzv. &#8216;stadionske muzike&#8217;. \u017deljelo se stvoriti za izvo\u0111a\u010de jednostavnu i prihvatljivu melodiju.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Prema originalnoj glazbi koreografi su stvarali pokrete za profesionalne plesa\u010de i cijelu vojsku izvo\u0111a\u010da. Glavni koreograf Milko \u0160paremblek napravio je koreografiju za one to\u010dke u kojima su, uz omladinu, sudjelovali i profesionalni plesa\u010di iz cijele Jugoslavije \u2014 prvi put skupljeni u tako impozantnom broju na jednom mjestu. Koreograf ansambla Zagreb, koji su sa\u010dinjavali u\u010denici i nastavnici srednjo\u0161kolskih obrazovnih centara, bio je <strong>Damir Zlatar-Frey<\/strong>. Njegovi \u0160estinski ki\u0161obrani, kojima je Univerzijadi dana zagreba\u010dka aroma \u2014 u izvo\u0111enju \u010detiri tisu\u0107e zagreba\u010dkih srednjo\u0161kolaca &#8211; izazvali su, uz akro-grupu Lete\u0107e zvijezde, najve\u0107i pljesak.<\/p>\n\n\n\n<p>Uspje\u0161an koreograf maski bila je <strong>Zaga \u017divkovi\u0107<\/strong>, zamije\u0107ene su koreografske realizacije <strong>Jasenke Cvitak-Wolf<\/strong> i <strong>Gordane Cima\u0161<\/strong> u Plesu i sportu, zatim <strong>Toma\u017ea Ambro\u017ea<\/strong> i <strong>Tihomira Kolo\u0161i\u0107a<\/strong> u rock-to\u010dki, te <strong>Ivana Ivan\u010danina<\/strong> u Kolu zajedni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Najve\u0107a kazali\u0161na predstava<\/h3>\n\n\n\n<p>Najve\u0107a je te\u0161ko\u0107a redatelju Magelliju bila kako da re\u017eira 12.500 ljudi a da to ne bude sletski nastup nego kazali\u0161na predstava. No da je sve uspje\u0161no prebrodio, vidjelo se poslije svr\u0161etka spektakla koji se zacijelo svrstava me\u0111u najve\u0107e (ako ne i najve\u0107u) kazali\u0161ne predstave na svijetu.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Atmosfera Univerzijade [1987.]\" width=\"740\" height=\"416\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/ZOWDJeJMHyg?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><figcaption>Atmosfera Univerzijade u Zagrebu 1987. <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Cijeli problem \u010dinilo je jo\u0161 te\u017eim Magellijevo \u010dvrsto uvjerenje u kazali\u0161no pravilo &#8220;da svaki kazali\u0161ni \u010din mora ujedno biti i ljubavni&#8221;. No kako to posti\u0107i sa \u010detiri tisu\u0107e ljudi, koliko ih je u jednom trenutku nastupalo na stadionskoj pozornici? Dakako, Magelli, kako je to sam rekao na dan sve\u010danog otvaranja, nije htio jednostavno povezati sve te to\u010dke ili sli\u010dicom smjenjivati sli\u010dicu. On je svaki ansambl, svaku to\u010dku, gledao kao odre\u0111ene likove, glumce u kazali\u0161noj predstavi, i tako zapo\u010deo i pokuse. Pojednostavnjeno, sav taj spektakl radio je kao kazali\u0161nu predstavu sa dvadesetak glumaca.<\/p>\n\n\n\n<p>Najte\u017ee je bilo &#8211; prema rije\u010dima direktora Du\u0161ka Lju\u0161tine &#8211; kako tako golemoj masi ljudi prenijeti osnovnu ideju predstave? Kako s tolikim mno\u0161tvom izvo\u0111a\u010da do\u010darati praznik, mladost, sport? Kako pokazati genezu od obreda preko sporta do zabave? Taj postupak trajao je prili\u010dno dugo. Tek kada su svi ti mladi ljudi svladali osnovnu ideju predstave, po\u010deli su pokusi.<\/p>\n\n\n\n<p>Najprije odvojeno \u2014 na razli\u010ditim lokacijama. Bilo je dana kad je ekipa za sve\u010dano otvaranje Univerzijade 87 uvje\u017ebavala svoje to\u010dke na trideset i osam razli\u010ditih mjesta u Zagrebu. Tada su, a i poslije &#8211; ka\u017ee producent sve\u010danog otvaranja Nik\u0161a \u017dupa \u2014 veliku ulogu odigrali nastavnici koji su radili s djecom.<\/p>\n\n\n\n<p>U drugoj fazi pre\u0161lo se na \u0161est zagreba\u010dkih nogometnih igrali\u0161ta, a tek nekoliko dana prije otvaranja po\u010deli su vje\u017ebati na Dinamovu stadionu.<\/p>\n\n\n\n<p>Organizatori su uistinu imali mnogo posla. Od prvih pokusa prije tri mjeseca, a osobito posljednjih dana, trebalo je za sve sudionike iz Zagreba i cijele Jugoslavije osigurati prijevoz i osiguranje. Ne treba zaboraviti, napominje direktor Sektora za kulturu Du\u0161ko Lju\u0161tina, da je me\u0111u izvo\u0111a\u010dima bilo gotovo \u010detiri tisu\u0107e djece od \u010detiri do jedanaest godina.<\/p>\n\n\n\n<p>I dok se Magelli s naju\u017eom ekipom suradnika brinuo da mu izvo\u0111a\u010di vi\u0161e ple\u0161u nego \u0161to lamataju rukama &#8211; drugi dio autorskog tima usporedo je gradio najve\u0107u pozornicu u zemlji i kreirao tisu\u0107e raznobojnih kostima. Sve to trebalo je biti u funkciji osnovne Magellijeve namjere da umjesto sleta napravi priredbu koja \u0107e se razlikovati od klasi\u010dnih otvaranja sli\u010dnih svjetskih manifestacija.<\/p>\n\n\n\n<p>Jer &#8211; kako ka\u017ee\u00a0asistent re\u017eisera <strong>Kre\u0161o Dolen\u010di\u0107<\/strong>, <em>software<\/em> cijelog spektakla &#8211; Magelli se, znaju\u0107i dobro da \u017eeli na\u010diniti kazali\u0161nu predstavu, okru\u017eio i kazali\u0161nim ljudima. Kostimografkinja <strong>Doris Kristi\u0107, Svjetlana Vizintin, Leo Kula\u0161 i Zlatko Bourek<\/strong> odjenuli su gotovo trinaest tisu\u0107a sudionika.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Magelli je vodio pokuse kao da radi na nekom kazali\u0161nom spektaklu, a to je meni, kao kazali\u0161noj kostimografkinji, upravo odgovaralo&#8221;, ka\u017ee Doris Kristi\u0107. &#8220;Unato\u010d tome, imala sam veliku tremu. Stalno sam se pitala: kako odjenuti toliko ljudi? Samo za to\u010dku Ples i sport valjalo je sa\u0161iti osamsto toga. Uzmete li da je toga bila dvostruka \u0161irina, s jedne strane bijela a s druge crna, te da je za pojedinu togu trebalo sedam metara tkanine, samo za tu to\u010dku utro\u0161eno je 5600 metara platna. To su zastra\u0161uju\u0107e brojke.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>S golemim koli\u010dinama drveta, \u017eeljeza i drugog gra\u0111evinskog materijala baratao je arhitekt <strong>Ivan Crnkovi\u0107<\/strong>, po \u010dijim je nacrtima gra\u0111evna organizacija Tempo sagradila najve\u0107u pozornicu u na\u0161oj zemlji.<\/p>\n\n\n\n<p>Ta pozornica impozantnih dimenzija, 70 naprama 60 metara, trebala je &#8211; kako ka\u017ee Crnkovi\u0107 &#8211; biti najprije postavljena u sredini stadiona. No odustalo se od toga da se ne bi uni\u0161tila trava. Postavljanjem pozornice na sjevernu stranu stadiona rije\u0161en je i najva\u017eniji zadatak scenografije da se stadion pretvori u scenski prostor.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Najva\u017enija je bila organizacija prostora zbog mno\u0161tva ljudi i veli\u010dine samog prostora&#8221;, zaklju\u010duje arhitekt Ivan Crnkovi\u0107 koji je pretvorio Dinamov stadion u kazali\u0161nu pozornicu.<\/p>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\"><strong>Cijena maksimirskog spektakla<\/strong><\/h4>\n\n\n\n<p>Sve\u010dano otvaranje Univerzijade 87 osvjetljavalo je na maksimirskom stadionu (ne ra\u010dunaju\u0107i \u010detiri stalna Dinamova svjetlosna stupa) gotovo 17 tisu\u0107a sijalica \u2014 a to je dovoljno za potrebe jednog grada od \u0161est do sedam tisu\u0107a stanovnika. Sva ta gomila sijalica bila je smje\u0161tena u sna\u017ene reflektore, me\u0111u kojima su se izdvajala \u010detiri &#8220;gladijatora&#8221;, jedina takve vrste u Evropi, koji mogu osvjetljavati prostor ja\u010dinom od 2500 luksa na daljinu od sto metara. Kolika je to impresivna snaga svjetlosti, ako usporedimo s podatkom da je ina\u010de stadion osvjetljavan sa 1000 do 1200 luksa, a za pisanje ili \u010ditanje dovoljno je samo 200 luksa. U cijelom tom sna\u017enom izvoru svjetlosti, ukupne ja\u010dine od 1700 kW, bilo je i mnogo reflektora slabijeg intenziteta, te onih bez kojih bi bio nemogu\u0107 onakav <em>light show<\/em> kakav se rijetko vi\u0111a.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-4-3 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Zagreb 1987\" width=\"740\" height=\"555\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/bXUKHHiq3Cs?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><figcaption>Promotivni spot za Univerzijadu 1987. <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>\u017deljko Fi\u0161tri\u0107<\/strong>, \u010dovjek koji je dizajnirao svjetlo za sve\u010dano otvaranje Univerzijade, ka\u017ee da je dosada\u0161nji rekord po ja\u010dini svjetlosti na otvorenom dr\u017eao Mirodrom na Hajdukovu igrali\u0161tu sa 500 kW. Gotovo sa trostruko ja\u010dim osvjetljenjem taj je rekord oboren na Univerzijadi, odnosno ceremonijalu otvaranja na Dinamovu stadionu.<\/p>\n\n\n\n<p>Brojnim kilovatima na maksimirskom stadionu pridru\u017eila se i svjetlost 250 baklji, s kojima je na stadion utr\u010dalo isto toliko srednjo\u0161kolki. Njih je izradio rekviziter iz splitskog Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta <strong>Milan Tomi\u0107 \u0160erif<\/strong>, koji se sa svojim bakljama proslavio jo\u0161 na MIS-u 1979. godine. Te baklje, i ona japanska koju je nosio <strong>Dra\u017een Petrovi\u0107<\/strong>, osvjetljavale su maksimirski stadion u njegovu najsve\u010danijem trenutku &#8211; kad je plamenom Univerzijade upaljena vatra u velikoj \u017eari nad stadionom.<\/p>\n\n\n\n<p>O cijeloj provedbi realizacije priredbe brinuo je \u0161ef tehnike <strong>Vladimir Smolec<\/strong> i njegovih sedamdesetak ljudi. Njihovo je bilo sve, od scene i kostima, pa preko veza, tona (ja\u010dina razglasa na stadionu bila je 40 tisu\u0107a vata) i svjetla, do rekvizitera i voza\u010da. Prema Smolecovim rije\u010dima, realizacija takve priredbe bila je vrlo kompleksna, i to je bilo mogu\u0107e jedino rije\u0161iti kvalitetnom organizacijom.<\/p>\n\n\n\n<p>Dakako, sve je to stajalo i mnogo novca. Prema rije\u010dima predsjednika Komisije za kulturu <strong>Marijana Radmilovi\u0107a<\/strong>, svota je relativno velika i sadr\u017ei tro\u0161kove scene, kostima, najma tehni\u010dke opreme, razglasa i rasvjete itd. No bez svega toga ne bi bilo ni tako velebnog spektakla. Jo\u0161 nitko ne zna preciznu, to\u010dnu cijenu priredbe. Priredba u Maksimiru, naime, dio je cjelokupnog kulturnog programa koji stoji sto starih milijardi. <em>(Aleksandar Velji\u0107, Studio, srpanj 1987. \/<a href=\"http:\/\/www.yugopapir.com\/2012\/11\/pre-25-godina-univerzijada-87-zagreb.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"> Yugopapir<\/a>)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jo\u0161 nitko ne zna preciznu, to\u010dnu cijenu priredbe. Priredba u Maksimiru, naime, dio je cjelokupnog kulturnog programa koji stoji sto starih milijardi. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":39435,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[328,2324,39],"class_list":["post-49056","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-retro","tag-univerzijada","tag-zagreb"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49056","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49056"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49056\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/39435"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49056"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49056"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49056"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}