{"id":49178,"date":"2021-07-13T18:13:08","date_gmt":"2021-07-13T16:13:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=49178"},"modified":"2021-07-13T18:14:19","modified_gmt":"2021-07-13T16:14:19","slug":"zeljko-buklijas-jutro-poezije-trajat-ce-dok-ljudima-bude-stalo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/07\/zeljko-buklijas-jutro-poezije-trajat-ce-dok-ljudima-bude-stalo\/","title":{"rendered":"\u017deljko Buklija\u0161: &#8216;Jutro poezije trajat \u0107e dok ljudima bude stalo&#8217;"},"content":{"rendered":"\n<p>Ka\u017eu da u Parizu postoji samo jo\u0161 jedna pjesni\u010dka tribina koja se kontinuirano odr\u017eava preko pola stolje\u0107a i uz nju je Jutro poezije, najstarija pjesni\u010dka tribina na svijetu. Jutro poezije osnovano je 1964. godine na obljetnicu smrti Sergeja Jesenjina, a u grupi utemeljitelja bili su Sead Ali\u0107, Vesna Parun, Gustav Krklec, Vjekoslav Mayer i Berislav Nikpalj. <\/p>\n\n\n\n<p>I u \u0161estom desetlje\u0107u odr\u017eavanja, zagreba\u010dko Jutro poezije svje\u017ee je i vitalno, o \u010demu svjedo\u010de nova antologija, nova izdanja u biblioteci &#8220;Jutro poezije&#8221; i osvje\u017eeno mjesto susreta \u2013 u najstarijoj zagreba\u010dkoj gostionici &#8220;Pod starim krovovima&#8221;, u Basari\u010dekovoj 9, gdje se pjesnici sastaju svake subote u 12 sati, snimane su neke scene za seriju &#8220;Dnevnik velikog Perice&#8221;, koja je aktualizirala <em>vintage<\/em> zagreba\u010dki duh ovjekovje\u010den u filmu &#8220;Tko pjeva, zlo ne misli&#8221; Kre\u0161e Golika.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Nova antologija Jutra poezije obuhva\u0107a razdoblje od 2010. do 2020. godine, a tako\u0111er su je zajedno uredili \u017deljko Buklija\u0161 i Nikica Krajina, kao i prvu, koja obuhva\u0107a razdoblje od osnivanja do 2010. godine.&nbsp;<\/p><div id=\"mojev-4017768206\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Vitalnost i budu\u0107nost Jutra poezije povod je za razgovor sa <strong>\u017deljkom Buklija\u0161em<\/strong>, pjesnikom koji se prihvatio i menad\u017eerskog posla vo\u0111enja udruge.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Deset proteklih godina Jutra poezije ukori\u010deno je u novu antologiju koju ste, kako i prethodnu, uredili u timu s Nikicom Krajinom. Po \u010demu se razlikuje aktualno izdanje Antologije Jutra poezije 2020., od izdanja iz 2010. godine?&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ideja da se napravi jedna antologija vezana za nastupe pjesnika na tribini potekla je od Sa\u0161e Mer\u0161injaka. Sa\u0161a je htio da se na jednom mjestu vidi kakva su sve imena nastupala na tribini i kakav je objektivno ona imala zna\u010daj, bez obzira s koje visine elita gleda na to. On je, na \u017ealost, za \u017eivota nije uspio realizirati pa je novi voditelj tribine Robert Roklicer zamolio Nikicu Krajinu da to napravi. Nikica nije htio bez mene pa smo je zajedno uredili.<\/p>\n\n\n\n<p>Antologija Jutra poezije iz 2010. obuhvatila je razdoblje odr\u017eavanja tribine od 45 godina. Knjiga je podijeljena na poglavlja koja predstavljaju osniva\u010de i voditelje tribine kroz to vrijeme. Uza svakog voditelja postojao je krug stalnih u\u010desnika tribine i pjesnika koji su gostovali povremeno kao kad bacite kamen\u010di\u0107 u vodu i onda se oko mjesta gdje je pao stvaraju koncentri\u010dni krugovi.<\/p>\n\n\n\n<p>S druge strane, Antologija 2010. \u2013 2020. zami\u0161ljena je kao prilog proslavi 55. godi\u0161njice kontinuiteta tribine i kao po\u010dast Robertu Rokliceru koji je uspio odr\u017eati i voditi Jutro \u010ditavu deceniju s novim idejama i novom bibliotekom. U ovu knjigu uklju\u010deni su skoro svi pjesnici i pjesnikinje koji su nastupili na tribini, bilo kao gosti bilo kao stalni sudionici i zato je ona obimnija od prve.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Jutro je svje\u017ee do\u010dekalo pola stolje\u0107a pokretanjem vlastite biblioteke u kojoj su dosad objavljena tri izdanja \u2013 <em>&#8220;Honesty International&#8221;<\/em> Vida Jeraja, &#8220;Pjesme koje ti pripadaju&#8221; Josipe Mareni\u0107 i <em>&#8220;La Embriaguesa&#8221;<\/em> \u017darka Jovanovskog. Imaju li zajedni\u010dki nazivnik prvi autori u novoj biblioteci?&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nova je era tribine i nova biblioteka pod nazivom &#8220;Jutro poezije&#8221;, ali moram napomenuti da ovo s bibliotekom nije ni\u0161ta novo. Sa\u0161a Mer\u0161injak je pokrenuo &#8220;Knji\u017enicu Jutro poezije&#8221; u kojoj su objavljene knjige dobitnika nagrade za prvu knjigu &#8220;Ru\u017eica Ore\u0161kovi\u0107&#8221; i knjige dobitnika nagrade &#8220;Josip Sever&#8221;. Ta knji\u017enica ima dvadeset vrlo vrijednih izdanja i pjesni\u010dkih imena. Roklicer je nakon Sa\u0161ine smrti pokrenuo novu biblioteku nazvanu &#8220;Lude gljive&#8221; po zbirci pri\u010da Sa\u0161e Mer\u0161injaka. I ova je rezultirala vrlo vrijednim knjigama i imenima.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon Roklicerove tragi\u010dne smrti na\u0161a du\u017enost bila je, ne samo da odr\u017eimo kvalitetu i kontinuitet tribine nego i da nastavimo s izdavanjem knjiga. Osnovali smo biblioteku pod nazivom &#8220;Jutro poezije&#8221; u kojoj je prva knjiga bila knjiga iz ostav\u0161tine tragi\u010dno preminulog Danijela \u017dupan\u010di\u0107a, zapa\u017eenog pjesnika koji je dolazio na Jutro kad god je mogao.<\/p>\n\n\n\n<p>Druga knjiga je bila Antologija Jutra poezije 2010. \u2013 2020. Ova tri izdanja koje spominjete napravili smo ove godine u eri kad se tribina nije mogla odr\u017eavati. Njihov zajedni\u010dki nazivnik je Jutro poezije, svi ti pjesnici nastupaju na tribini, netko vi\u0161e netko manje. Druga stvar je da su ti pjesnici posve\u0107eni javnim nastupima i govorenju poezije na javnim mjestima kao \u0161to je kr\u010dma &#8220;Pod starim krovovima&#8221; i to je ono \u0161to je bit tribine tj. da pru\u017ei prostor gdje se mo\u017ee \u010duti pjesnikova pjesma i da bude mjesto gdje se mogu sresti vrhunski umjetnici i amateri. Gdje bi se ina\u010de sreli u \u017eivo? \u010cak su i pjesnikinje koje su pisale pogovore nastupale na Jutru poezije (Monika Herceg i Marija Dejanovi\u0107). Slam poezije i govorenje poezije u \u017eivo nije jedina stvar koja povezuje ove autore s tribinom, a naro\u010dito Jeraja i Jovanovskog. Oni su talenti i kao glazbenici, a \u017dare jo\u0161 i kao slikari osmislio je grafi\u010dki izgled biblioteke.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Na Jutru je svake subote i dalje vrlo \u017eivahno i o\u010dita je radost \u010dlanova zbog novih susreta nakon korone. Je li Jutro iza\u0161lo iz krize u koju je potonulo nakon smrti Roberta Roklicera, dugogodi\u0161njeg voditelja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Zaista je postojala opasnost da Jutro prestane s radom nakon tako velikog gubitka sa smr\u0107u Roberta Roklicera. Iza Robija umrli su i Danijel \u017dupan\u010di\u0107 i Fikret Cacan i Milan Mati\u0107\u2026 Imali smo tradiciju, ali sve ostalo je trebalo pokrenuti ispo\u010detka, osnovati udrugu, osigurati kakvo-takvo financiranje i sve ono \u0161to netko tko dolazi povremeno \u010duti poeziju ili govoriti svoju, zapravo, ne vidi. Imali smo veliku podr\u0161ku ogromne ve\u0107ine pjesnika koji su nekada dolazili u Tingl-Tangl, Dva ferala i gdje god se Jutro odr\u017eavalo. Zna\u010dajne na\u0161e pjesnikinje i pjesnici kao \u0161to su: Sonja Manojlovi\u0107, Branko Male\u0161, Miroslav Kirin, Ana Brnardi\u0107, Miroslav Mi\u0107anovi\u0107, Andrijana Kos Lajtman, Damir Radi\u0107 i mnogi drugi rado i besplatno su nastupili na tribini i podr\u017eali je. Po\u010deli su dolaziti i novi ljudi\u2026 Zapo\u010deli smo i me\u0111unarodnu suradnju, kao na primjer s Ukrajinom. Zahvaljuju\u0107i pjesniku Juriju Lisenku i njegovoj k\u0107erci Dariji imali smo nastupe odli\u010dnih pjesnikinja i pjesnika iz Kijeva i gostovanje na\u0161ih autora u Ukrajini.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Kriza nas je mobilizirala, ali do\u0161la je korona i mnogi planovi su morali biti odgo\u0111eni za bolja vremena.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Jutro se vrlo uspje\u0161no pomla\u0111uje i sve je vi\u0161e mladih autora koji \u010ditaju svoje pjesme na sastancima subotom. Tko su mladi pjesnici koji dolaze na Jutro? \u010cime polustoljetna tribina i dalje privla\u010di mlade?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Od starta smatrao sam da mladi trebaju nastaviti ukoliko sve skupa ima smisla i potrebe. U zadnje dvije godine trudili smo se da dovedemo mlade pjesnike pa su nastupili Monika Herceg, Marija Dejanovi\u0107, Mateja Jur\u010devi\u0107 i Denis \u0106osi\u0107, dobitnici Goranove nagrade za mlade pjesnike, zatim Daria Lisenko iz Kijeva koju smatramo za na\u0161om pjesnikinjom. Uz njih dolaze i njihovi prijatelji i njihovi \u010ditaoci i krug se \u0161iri. Tu su jo\u0161 i Barbara Ba\u017edari\u0107, Marina Katini\u0107, Tin Lemac, Josipa Mareni\u0107, Boris Kvaternik, Josip Ivanovi\u0107, Goran Gatalica, Zvonimir Grozdi\u0107, Sini\u0161a Matasovi\u0107, Vanda Boreli i mnogi drugi, a ni \u017dare ni Vid nisu tako stari. Mislim da je osnovno to \u0161to smo otvoreni. I &#8220;nobelovac&#8221; i potpuni amater imaju priliku i svojih pet minuta, Jutro je mjesto njihova susreta i mjesto na kojem se nastavlja pisati ili prestaje, ali se sigurno dobar \u010ditalac postaje i ljubitelj poezije ostaje. Ovdje ne fali glazbe, dolaze nam glumci, kr\u010dma je prijateljska i neformalna, tu su svi doma. To izgleda jo\u0161 uvijek privla\u010di i mlade i stare.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>U biblioteci Jutra poezije planiraju se nova izdanja. Kako financijski osiguravate kontinuitet biblioteke? Kako birate autore koje objavljujete? Koliko knjiga godi\u0161nje namjeravate objaviti i koje su zbirke sljede\u0107e u pripremi?&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Sljede\u0107a knjiga je izbor iz poezije na\u0161eg dugogodi\u0161njeg \u010dlana i \u0161iroj javnosti potpuno nepoznatog pjesnika Milana Mati\u0107a koji nedavno umro. Knjigu je priredio Tin Lemac. U ovom slu\u010daju, kao i u ostalim, objavljujemo knjige na\u0161ih \u010dlanova. Te knjige bi te\u0161ko ugledale svjetlo dana, a mislimo da su vrijedne i da daju doprinos na\u0161oj kulturi. Poslije Mati\u0107a, nadam se da \u0107emo tiskati i knjigu \u017delimira Ma\u0111era, pjesnika koji je na Jutru oduvijek. Kao Ma\u0111er nitko ne pi\u0161e i mislim da osim njega samoga nitko to ne bi htio objaviti. U Sa\u0161ino vrijeme objavljivali su se nagra\u0111eni rukopisi za prvu knjigu &#8220;Ru\u017eica Ore\u0161kovi\u0107&#8221; i knjige pjesnika koji su dobili nagradu &#8220;Josip Sever&#8221;. Rado bismo obnovili i dodjeljivali te nagrade i samim tim bi i izbor knjiga za tiskanje bio \u0161iri. Antologiju je djelomi\u010dno financirao Fond za kulturu DHK. Osim na\u0161ih sredstava (mislim na Nikicu i mene) Antologiju je pomogla i jedna na\u0161a velika firma na \u010demu smo veoma zahvalni. Dogodilo se i to da je Ministarstvo kulture i medija otkupilo tu knjigu pa smo novac usmjerili na izdavanje ostalih. Knjigu Danijela \u017dupan\u010di\u0107a financirali su njegovi roditelji.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Mislim da je pet knjiga godi\u0161nje sasvim dovoljno i da bi to vjerno oslikavalo produkciju takozvane <em>off<\/em> scene. Mi od Grada dobijemo iz fonda za kulturni amaterizam taman toliko sredstava da mo\u017eemo platiti bankarske tro\u0161kove i knjigovo\u0111u. Ostalo je na \u010dlanovima koji upla\u0107uju \u010dlanarinu, na donacijama ako ih na\u0111emo i na beskrajnom entuzijazmu ljubitelja poezije i autora koji rade besplatno. Nisam uvjeren da \u0107e se stvari promijeniti u budu\u0107nosti, ali dokle ljudima bude stalo dotle \u0107emo i trajati. <em>(Sandra Pocrni\u0107 Mlakar\/<a href=\"http:\/\/www.casopiskvaka.com.hr\/2021\/06\/zeljko-buklijas-jutro-poezije-trajat-ce.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Kvaka<\/a>)<\/em><\/p>\n<div id=\"mojev-3825367544\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vitalnost i budu\u0107nost Jutra poezije povod je za razgovor sa \u017deljkom Buklija\u0161em, pjesnikom koji se prihvatio i menad\u017eerskog posla vo\u0111enja udruge.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":49181,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[125,101,39,2780],"class_list":["post-49178","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-kultura","tag-poezija","tag-zagreb","tag-zeljko-buklijas"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49178","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49178"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49178\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/49181"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49178"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49178"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49178"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}