{"id":4939,"date":"2015-06-28T12:09:47","date_gmt":"2015-06-28T10:09:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=4939"},"modified":"2015-06-28T12:15:15","modified_gmt":"2015-06-28T10:15:15","slug":"fico-slavi-60-rodendan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2015\/06\/fico-slavi-60-rodendan\/","title":{"rendered":"Ne predaje se: Popularni fi\u0107o slavi 60. ro\u0111endan"},"content":{"rendered":"

Fi\u0107o, fi\u0107ek ili fi\u0107a, najpopularniji auto druge polovice 20. stolje\u0107a u Jugoslaviji i jedan od najistaknutijih simbola dru\u0161tvenog razvoja toga doba, po\u010deo se proizvoditi ravno prije \u0161ezdeset, a \u201eutrnuo\u201c prije trideset godina, pi\u0161e Hina<\/strong>.<\/p>\n

Iako je prvi doma\u0107i \u201eFiat 600\u201c proizveden 18. listopada 1955., a na isti datum se i prestao proizvoditi 1985. godine, nestrpljenje je natjeralo stotine njegovih fanova da redovitom godi\u0161njem okupljanju u Kragujevcu daju dimenziju okrugle obljetnice \u010detiri mjeseca prije nego se za to \u201enapunilo vrijeme\u201c.\u00a0Ondje se okupio veliki broj oldtimera iz svih biv\u0161ih republika, u dvodnevnoj manifestaciji na kojoj su sudjelovale lokalne vlasti i turisti\u010dka zajednica.<\/p>\n

Na nizu internetskih foruma i dru\u0161tvenih mre\u017ea neprekidno se razmjenjuju informacije, dragosti i rezervni dijelovi \u2013 alnaser, razvodnik, felna, piksna, leptir-staklo i drugi \u2013 pa se stje\u010de dojam da fi\u0107o i dalje \u017eivi.<\/p>\n

U tri desetlje\u0107a, biv\u0161a tvornica oru\u017eja u Kragujevcu \u201eizbacila\u201c je 923.487 fi\u0107a u svih devet modela. No, zajedno s mati\u010dnom zemljom Italijom, te s Argentinom, Austrijom i \u0160panjolskom, koje su tako\u0111er kao i Jugoslavija kupile licencu, proizvedeno je tri puta vi\u0161e \u201eFiata 600\u201c, odnosno 2.695.197 primjeraka, preciziraju forumi. U to vrijeme bio je tre\u0107i najprodavaniji auto u Europi, iza bube i Citroena 2CV.<\/p>\n

\"foto:

foto: BigStock<\/p><\/div>\n

Prvi zajedni\u010dki gospodarski projekt kapitalizma i socijalizma<\/h3>\n

Fi\u0107o je uistinu bio masovna pojava i dio \u017eivota milijuna ljudi, ali povjesni\u010dari isti\u010du da ga je, zapravo, cijeli njegov vijek pratila dvostruka sudbina. Kupnja licence od talijanskog Fiata bila je prvi komercijalni ugovor jedne zapadne tvrtke i socijalisti\u010dke zemlje nakon Drugog svjetskog rata. Fi\u0107o je, tako, bio rezultat spoja napredne talijanske tehnologije i jugoslavenskog samoupravnog proizvo\u0111enja \u010diji se jaz nikada nije uspio prevladati. Isti\u010de to povjesni\u010dar Marko Miljkovi\u0107 u hrvatskom znanstvenom \u010dasopisu Narodna umjetnost.<\/p>\n

Kad je fi\u0107o prvi put izlo\u017een na jednom me\u0111unarodnom sajmu, onome u Brnu 1961., posjetitelji su ga otvoreno ismijavali zbog lo\u0161e izrade, iako je bio vozilo koje je pratilo tehnolo\u0161ke trendove Zapadne Europe, dok su se u isto\u010dnoeuropskim zemljama jo\u0161 \u010ditavo desetlje\u0107e proizvodile samo tehnolo\u0161ki zaostale limuzine namijenjene visokim funkcionerima.<\/p>\n

Neprivla\u010dna ciglasto-crvena boja bila je neujedna\u010deno nanesena, pa ni vi\u0161ekratna poliranja na sajmu nisu pomogla, a desni far je bio tako lo\u0161e montiran da se izme\u0111u njega i stakla mogao staviti prst, prenosi Miljkovi\u0107 dio deprimiraju\u0107eg izvje\u0161\u0107a jugoslavenskog delegata sa sajma u Brnu.<\/p>\n

Posljedica je to velikog jaza izme\u0111u op\u0107e razine tehni\u010dkog znanja u tada dominantno poljoprivrednom dru\u0161tvu i potreba koje je suvremena tehnologija tra\u017eila. Kad je Crvena zastava sustigla tehnologiju, krajem toga desetlje\u0107a, originalni model Fiata 600 je zastario i u Italiji se ve\u0107 prestao proizvoditi.<\/p>\n

To vjerno oslikava probleme cjelokupne tada\u0161nje jugoslavenske industrije, jer je na tom ugovoru automobilska industrija, kao jedna od najsuvremenijih i najve\u0107ih industrijskih grana, bila naslonjena na brojne druge industrije poput strojarske, metalurgije, kemijske, tekstilne i drugih, zaklju\u010duje Miljkovi\u0107.<\/p>\n

Dru\u0161tvena metafora<\/h3>\n

Fi\u0107o je imao motor male snage, a jednako je malo tro\u0161io goriva. Imao je najpovoljniju cijenu i lako se odr\u017eavao. Prostor u kabini je bio sku\u010den pa su se oni na stra\u017enjem sjedi\u0161tu morali pogrbiti, zbog malog prtlja\u017enika imati torbu u krilu i gotovo se redovito nadvikivati s bukom.<\/p>\n

Premda na njemu gotovo nikada nije sve funkcioniralo, ostao je u sje\u0107anju kao onaj koji nikada nije izdao. Koristile su ga brojne slu\u017ebe poput hitne pomo\u0107i, policije, vojske i druge. Mnogi su imali s njim neposredno voza\u010dko iskustvo kao sa svojim prvim automobilom ili preko auto-\u0161kole.<\/p>\n

Toliko je prirastao svima da je postao predmet nostalgije te rje\u010dita metafora umjetni\u010dkih radova ali i \u201enarodne\u201c memorije. U samostalnoj je Hrvatskoj zacijelo jedna od najisticanijih javnih slika ona crvenog osje\u010dkog fi\u0107e, koji se 1991. ne\u0161tedimice isprije\u010dio JNA tenku, kao David Golijatu. Spomenik koji je nedavno dobio upravo ga i prikazuje kao onoga koji gazi i pobje\u0111uje tenkove.<\/p>\n

Upravo je u zagreba\u010dkom Muzeju suvremene umjetnosti u tijeku izlo\u017eba beogradskog umjetnika Mr\u0111ana Baji\u0107a na kojoj je fi\u0107o simbol \u0161to radni\u010dku klasu odvodi s povijesne scene, ili kako je Darko Rundek godinu dana prije fi\u0107ine smrti napisao: \u201eRadni\u010dka klasa odlazi u raj\u201c. Taj se isti Rundek u drugoj pjesmi, koja govori o pripremama za odlazak na odmor na more, \u017eali da \u201ena kraju sva\u0161ta fali, jer na\u0161 fi\u0107o je premali!\u201c. A je li to to\u010dno, mo\u017ee svatko zaklju\u010diti kad pro\u010dita pjesnikov podsjetnik \u0161to je sve namjeravao ponijeti na put: drveni ugljen, ro\u0161tilj, tri lige\u0161tula, suncobran, peraje, maske, nao\u010dale za sunce, karte, tenisice, termosicu, Tarzana, Karla Maya, \u0161lauf, badminton, japanke, loptu, \u0161unku, \u0161peka, fotoaparat i – veliki kanister s vinom!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Neprivla\u010dna ciglasto-crvena boja bila je neujedna\u010deno nanesena, pa ni vi\u0161ekratna poliranja na sajmu nisu pomogla, a desni far je bio tako lo\u0161e montiran da se izme\u0111u njega i stakla mogao staviti prst. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4941,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[425,634,328],"class_list":["post-4939","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-automobil","tag-fico","tag-retro"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4939","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4939"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4939\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4941"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4939"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4939"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4939"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}