{"id":49652,"date":"2021-07-27T11:42:10","date_gmt":"2021-07-27T09:42:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=49652"},"modified":"2021-07-27T11:43:40","modified_gmt":"2021-07-27T09:43:40","slug":"skok-smrtnosti-starijih-prestalo-se-isplacivati-27-000-mirovina-porastao-je-broj-novih-umirovljenika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/07\/skok-smrtnosti-starijih-prestalo-se-isplacivati-27-000-mirovina-porastao-je-broj-novih-umirovljenika\/","title":{"rendered":"Skok smrtnosti starijih: Prestalo se ispla\u0107ivati 27.000 mirovina, porastao je broj novih umirovljenika"},"content":{"rendered":"\n

U prvih \u0161est mjeseci ove godine umrlo je pet tisu\u0107a korisnika hrvatskih mirovina vi\u0161e nego te\u0161ke 2020. godine, a ako se usporedba protegne na mirnije razdoblje otprije pet godina, tada se broj umirovljenika kojima je prestalo pravo na isplatu mirovine zbog smrti korisnika pove\u0107ao za 10 tisu\u0107a, pi\u0161e Ve\u010dernji list<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Iz mirovinskog osiguranja navode da su od sije\u010dnja do kraja lipnja 2021. godine zbog smrti korisnika prestali ispla\u0107ivati 26.989 mirovina. Lani u ovo vrijeme ta je brojka bila znatno ni\u017ea i iznosila je 21.983, \u0161to je zbog korone tako\u0111er predstavljalo veliko pove\u0107anje. Pije pet godina u prvoj polovici godine umrlo je 17 tisu\u0107a umirovljenika.<\/p>\n\n\n\n

Uzroke smrti starije populacije naknadno \u0107e istra\u017eivati epidemiolozi i statisti\u010dari, no pretpostaviti je da starije ljude “ne odnosi” samo korona ve\u0107 i op\u0107e stanje oko zdravstvene skrbi starijih te dramati\u010dne promjene vremena kojima se i mla\u0111i ljudi te\u017ee prilago\u0111avaju. U ove podatke nisu uklju\u010deni korisnici braniteljskih mirovina, djelatnih vojnih osoba i HVO-a, tako da \u0107e kona\u010dne brojke biti jo\u0161 nepovoljnije. Velika smrtnost starije populacije odrazila se i na smanjenje ukupnog broja umirovljenika, kojih je danas 5.650 manje nego pro\u0161le godine, \u0161to je najni\u017ei broj umirovljenika u posljednje tri godine. Broj novih umirovljenika nije se smanjio te ih je oko 1.500 vi\u0161e nego lani.

Ove godine \u017eene mogu u prijevremenu mirovinu s navr\u0161enih 57 godina \u017eivota i 9 mjeseci te 32 godine i 9 mjeseci sta\u017ea. Idu\u0107e godine ta se granica di\u017ee na 58 godina \u017eivota i 33 godine sta\u017ea. \u017denama \u0107e se radni vijek produljivati za tri dodatna mjeseca svake idu\u0107e godine do 2029. kada \u0107e se izjedna\u010diti s mu\u0161karcima te \u0107e svi u starosnu mirovinu sa 65 godina, a prijevremenu 60 godina, ako se u me\u0111uvremenu ta dob ne pove\u0107a.

Hrvatska ima jedan od najnepovoljnijih omjera broja zaposlenih i umirovljenih – jedan prema 1,24. U Njema\u010dkoj i Francuskoj se na primjer taj omjer nedavno spustio ispod dva zaposlena na jednog umirovljenika, \u0161to se poku\u0161ava nadomjestiti produljenjem radnog vijeka i zapo\u0161ljavanjem starijih. Hrvatska je omogu\u0107ila umirovljenicima da se legalno zaposle do \u010detiri sata dnevno uz zadr\u017eavanje mirovine, a prema europskom statisti\u010dkom uredu, dulje od 65 godina kod nas radi oko 5 posto mu\u0161karaca i 2,5 posto \u017eena, pi\u0161e Ve\u010dernji list<\/a>.<\/p>

oglas<\/div>