{"id":498,"date":"2014-04-07T08:37:22","date_gmt":"2014-04-07T06:37:22","guid":{"rendered":"http:\/\/mojevrijeme.hr\/?p=498"},"modified":"2014-04-07T08:50:14","modified_gmt":"2014-04-07T06:50:14","slug":"zivimo-kratko-nezdravo-se-hranimo-pijemo-i-pusimo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2014\/04\/zivimo-kratko-nezdravo-se-hranimo-pijemo-i-pusimo\/","title":{"rendered":"\u017divimo kratko, nezdravo se hranimo, pijemo i pu\u0161imo"},"content":{"rendered":"<p><span style=\"line-height: 1.5em;\">Iako Hrvati pola\u017eu pravo na takozvanu mediteransku prehranu, \u010dini se da radije biraju hranu koja im \u0161kodi zdravlju. Nezdravim navikama dodaju pu\u0161enje i alkohol pa i ne \u010dudi da \u017eive kra\u0107e od prosjeka Europske unije, pi\u0161e <\/span><a style=\"line-height: 1.5em;\" title=\"Deutsche Welle\" href=\"http:\/\/www.dw.de\/zdravlje-u-hrvatskoj-cigarete-alkohol-i-sve-nezdravija-hrana\/a-17546989\" target=\"_blank\">Deutsche Welle<\/a><span style=\"line-height: 1.5em;\">.<\/span><\/p>\n<p>Kakvo je zdravlje hrvatskih gra\u0111ana mo\u017eda najbolje znaju u Slu\u017ebi za javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo \u201eDr. Andrija \u0160tampar\u201c. Voditeljica slu\u017ebe docentica <strong>Danijela \u0160timac<\/strong> obja\u0161njava nam da Zavod svake godine izdaje ljetopis s objedinjenim podacima iz kojih se mo\u017ee o\u010ditati ocjena zdravlja nacije. \u201eHrvatska je mo\u017eda jedna od vode\u0107ih europskih zemalja koja ima razvijen zdravstveno-statisti\u010dki sustav u kojem se prikupljaju podaci na svim razinama zdravstvene za\u0161tite\u201c, pri\u010da dr. \u0160timac za <a title=\"Deutsche Welle\" href=\"http:\/\/www.dw.de\/zdravlje-u-hrvatskoj-cigarete-alkohol-i-sve-nezdravija-hrana\/a-17546989\" target=\"_blank\">Deutsche Welle<\/a>. Ti se podaci svake godine dostavljaju i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Upravo to omogu\u0107uje usporedbu podataka s ostalim zemljama Europe. Pri tome je jedan od najva\u017enijih pokazatelja onaj o o\u010dekivanom \u017eivotnom vijeku.<\/p>\n<h3>Zagrep\u010dani \u017eive du\u017ee<\/h3>\n<p>\u201eO\u010dekivano trajanje \u017eivota pri ro\u0111enju ovisi o zdravstvenom stanju i nekim socijalnim i zdravstvenim rizicima \u010ditave nacije. Hrvati tako mogu o\u010dekivati \u017eivotni vijek od 77,26 godina. Za gra\u0111ane Zagreba je to 78,8 godina. To je pokazatelj ve\u0107e kvalitete u glavnom gradu u usporedbi s ostatkom zemlje\u201c, govori na\u0161a sugovornica. Usporedba s ostalim \u010dlanica Europske unije pokazuje da Hrvatska nije na vrhu. U Austriji je o\u010dekivani \u017eivotni vijek 81 godina, no u Ma\u0111arskoj je, primjerice, situacija lo\u0161ija. Uzmemo li u obzir da je prosjek u EU 80 godina, a razlika se pomno\u017ei s brojem stanovnika Hrvatske, dolazimo do zabrinjavaju\u0107eg podatka o godinama izgubljenog \u017eivota. Promatraju li se i europske zemlje koje nisu u Uniji, Hrvatska tada ima bolji rezultat od prosjeka.<\/p><div id=\"mojev-1615958206\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<p>U ovom trenutku u Hrvatskoj su najve\u0107i javnozdravstveni problemi kardiovaskularne bolesti. Brojke pokazuju da je Hrvatska i u ovom segmentu lo\u0161ija od prosjeka EU, no stanje se polako popravlja, doznajemo u Zavodu. \u201eZabrinjavaju\u0107e je da je kod nas ve\u0107a stopa smrtnosti za populaciju do 65 godina. Me\u0111u 10 vode\u0107ih uzroka smrti kod nas ih je pet iz skupine kardiovaskularnih bolesti. Ako gledamo cjelokupne uzroke smrtnosti, nakon kardiovaskularnih slijede maligne bolesti.\u201c<\/p>\n<h3>Nemar za vlastito zdravlje<\/h3>\n<p>Iako u Hrvatskoj postoje kvalitetni nacionalni preventivni programi, gra\u0111ani su vrlo nemarni po pitanju svojeg zdravlja. Na besplatne preglede za rano otkrivanje raka dojke odazove se manje od polovice \u017eena, dok je odaziv na otkrivanje raka debelog crijeva tek dvadesetak posto. \u201eUnato\u010d ovim programima smrtnost od raka dojke u Hrvatskoj je visoka i dalje raste. Rak dojke je \u010detvrti uro\u010dnik smrti kada se promatraju samo \u017eene\u201c, pri\u010da nam docentica \u0160timac.<\/p>\n<p>U cijeloj populaciji, rak plu\u0107a je ubojica broj 1 me\u0111u malignim bolestima. Bez obzira na taj podatak, Hrvati rano po\u010dinju pu\u0161iti i \u010dine to gdje god mogu. Usprkos restriktivnim zakonima, maloljetnici bez problema kupuju cigarete. Val nezadovoljstva koji je pogodio naciju nakon uvo\u0111enja djelomi\u010dne zabrane pu\u0161enja u kafi\u0107ima daleko je nadma\u0161io iskaze socijalnog bunta uzrokovanog padom standarda. \u201eProcjenjuje se da se udio pu\u0161a\u010da u stanovni\u0161tvu kre\u0107e do 30 posto\u201c, tvrdi docentica \u0160timac za koju je problem provedba zakona koji brani prodaju duhana maloljetnicima i regulira pu\u0161enje u javnim prostorima.<\/p>\n<p>I alkoholizam je veliki javnozdravstveni problem u Hrvatskoj. \u201eNajve\u0107i broj dana hospitalizacije otpada na mentalne bolesti me\u0111u kojima je alkoholizam na visokom mjestu\u201c, obja\u0161njava nam docentica dodaju\u0107i da je i alkohol, usprkos zakonima, dostupan maloljetnicima. \u201eVeliki problem je, a pri tome nisu iznimka ni ostale europske zemlje, pivo koje formalno ne spada u alkoholne proizvode i pri tome se u velikoj mjeri ogla\u0161ava putem medija. Pivo mo\u017ee izazvati alkoholiziranost koja vodi u te\u017ee posljedice\u201c, ka\u017ee ona.<\/p>\n<h3>Nezdrava hrana sve dostpunija<\/h3>\n<p>Pregledom tiska, televizijskih emisija, dru\u0161tvenih mre\u017ea i pomodnih kulinarskih blogova, reklo bi se da su hrvatski gra\u0111ani izuzetno posve\u0107eni zdravoj prehrani. \u201eKako jesti zdravo i \u017eivjeti du\u017ee\u201c ili \u201eZdravom prehranom do savr\u0161enog zdravlja\u201c samo su neki od primjera s naslovnica u zemlji koja si pripisuje mediteransku prehranu. Uz to, Hrvati se \u010desto vole narugati drugim \u201ekorpulentnijim nacijama\u201c podr\u017eavaju\u0107i stereotipe o sebi kao o zdravom, visokom i markantnom narodu. No sve je manje razloga za to.<\/p>\n<p>Trgovine pekarskim proizvodima do\u017eivljavaju nevi\u0111enu ekspanziju pa nije rijetkost vidjeti da se doslovno jedan do drugoga nadme\u0107u konkurentski pekarski lanci. Iz svega nije te\u0161ko zaklju\u010diti da se sve siroma\u0161niji gra\u0111ani okre\u0107u brzoj, jeftinoj i nezdravoj hrani. Dodamo li tome nedostatak fizi\u010dkih aktivnosti, ne \u010dudi zabrinutost javnozdravstvenih radnika zbog epidemije debljine koja poga\u0111a sve mla\u0111e uzraste. Uz to, ka\u017ee docentica \u0160timac, ranija istra\u017eivanja su potvrdila da gra\u0111ani pretjerano konzumiraju suhomesnate proizvode koji pridonose pobolu od kardiovaskularnih bolesti.<\/p>\n<h3>Vrijeme je za intervenciju<\/h3>\n<p>\u201eSama svijest se mijenja. Ali, misle li ljudi da je pu\u0161enje zdravo? Ne misle. Pu\u0161e li? Pu\u0161e! Ono \u0161to je najte\u017ee promijeniti su navike\u201c, navodi i ka\u017ee da je Hrvatskoj potrebna sveobuhvatna intervencija u kojoj \u0107e sudjelovati svi, uklju\u010duju\u0107i i dr\u017eavu; prvenstveno na na\u010din da zdravlje mora biti prisutno u svim politikama.<\/p>\n<p>\u201eNa primjer, ako je dokazano da pretjerani unos soli, koji je veliki problem u Hrvatskoj, doprinosi razvoju kardiovaskularnih bolesti, o\u010dekujemo da postoje kontrolni mehanizmi, odnosno suradnju prehrambene industrije koja \u0107e revidirati svoje pona\u0161anje. Morate, uz to, poreznom politikom stimulirati proizvodnju zdrave, a destimulirati proizvodnju nezdrave hrane. Dr\u017eava je du\u017ena svakome osigurati dostupnost zdrave hrane\u201c, ka\u017ee voditeljica Slu\u017ebe za javno zdravstvo. I pri tome isti\u010de da zdravlje jest ljudsko pravo, ali ne samo to. Jo\u0161 je najistaknutiji hrvatski zdravstveni prosvjetitelj Andrija \u0160tampar ustvrdio kako je zdravlje od ve\u0107eg ekonomskog nego od humanitarnog zna\u010denja. \u201eJer samo zdrav \u010dovjek je produktivan \u010dovjek\u201c, zaklju\u010duje Danijela \u0160timac.<\/p>\n<div id=\"mojev-982170414\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hrvati se \u010desto vole narugati drugim \u201ekorpulentnijim nacijama\u201c podr\u017eavaju\u0107i stereotipe o sebi kao o zdravom, visokom i markantnom narodu. No sve je manje razloga za to. Trgovine pekarskim proizvodima do\u017eivljavaju nevi\u0111enu ekspanziju pa nije rijetkost vidjeti da se doslovno jedan do drugoga nadme\u0107u konkurentski pekarski lanci.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":499,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[99,43,32,63,80],"class_list":["post-498","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-alkoholizam","tag-karcinom","tag-kardiovaskularne-bolesti","tag-pusenje","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/498","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=498"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/498\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/499"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=498"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=498"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=498"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}