{"id":49994,"date":"2021-08-06T10:05:48","date_gmt":"2021-08-06T08:05:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=49994"},"modified":"2021-08-06T10:09:36","modified_gmt":"2021-08-06T08:09:36","slug":"vazno-je-prepoznati-duhovne-potrebe-starijih-osoba-posebno-u-zdravstvenoj-i-socijalnoj-skrbi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/08\/vazno-je-prepoznati-duhovne-potrebe-starijih-osoba-posebno-u-zdravstvenoj-i-socijalnoj-skrbi\/","title":{"rendered":"‘Va\u017eno je prepoznati duhovne potrebe starijih osoba, posebno u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi’"},"content":{"rendered":"\n

Kako to da su starije osobe koje, primjerice, nepokretne le\u017ee u bolesni\u010dkim krevetima zadovoljne, a istovremeno ima i onih staraca koji su stalno namrgo\u0111eni i \u010dangrizavi? Sve oko njih propada, mijenja se, gubi, ali neki stariji ljudi ipak odr\u017eavaju tu neku svje\u017einu, duh koji ih dr\u017ei, govori nam predstojnica Katedre socijalne gerontologije na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, profesorica Ana \u0160tambuk<\/strong>, autorica znanstvenog \u010dlanka “Starost i starenje u zrcalu duhovnosti”.<\/p>\n\n\n\n

Kroz 25 godina rada na spomenutoj Katedri, poja\u0161njava nam okolnosti svojeg znanstvenog usmjerenja, u predavanjima studentima o starenju i starijim osobama na kolegiju Socijalna gerontologija, ne\u0161to je, ka\u017ee u cijeloj pri\u010di nedostajalo.<\/p>\n\n\n\n

“Tako sam se po\u010dela baviti istra\u017eivanjem duhovnosti, \u010detvrte \u010dovjekove dimenzije, pored fizi\u010dke, psihi\u010dke i socijalne. Prema ruskom filozofu Nikolaju Berdjajevu, du\u0161evni \u017eivot pro\u017eima \u010ditav \u017eivot tijela, kao \u0161to i tjelesni \u017eivot djeluje na \u017eivot du\u0161e. Stoga ne mo\u017eemo odvajati jedno od drugog.<\/p>\n\n\n\n

Definicija duhovnosti ima razli\u010ditih, ovisno u kojem se dru\u0161tvenom ili humanisti\u010dkom podru\u010dju definira, ali kao najrasprostranjenija, najprihva\u0107enija i najutjecajnija definicija uzima se ona ameri\u010dkog psihijatra Harolda G. Koeniga, koja ka\u017ee da je duhovnost osobna, da ju se ne mo\u017ee nametnuti. Duhovnost bi tako bila, poja\u0161njava na\u0161a sugovornica, osobna potraga za razumijevanjem odgovora na pitanja o \u017eivotu, o smislu, o odnosu s transcendentnim, koji mo\u017ee (ali i ne mora) dovesti do ili proiza\u0107i iz razvoja vjerskih rituala ili formacije zajednice.<\/p>\n\n\n\n

“Bitno je za duhovnost re\u0107i da ona mo\u017ee biti popra\u0107ena i izra\u017eena u religiji, ali ona zapravo nadilazi religioznost kao takvu. Mi smo po svojoj biti duhovna bi\u0107a, ali mo\u017eemo na razli\u010dite na\u010dine pokazati svoju duhovnost, a naj\u010de\u0161\u0107e se pokazuje kroz razli\u010dite religiozne rituale i prakse. Sociolog John H. Evans ka\u017ee da je ona dio nas, ali nas istovremeno i nadilazi i mi tome te\u017eimo. Zato je u svojoj biti kompleksna.”<\/p>\n\n\n\n

Utjecaj duhovnosti na uspje\u0161no starenje<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

\u010cini se, smatra profesorica \u0160tambuk, kako je 21. stolje\u0107e ono u kojem \u0107e se otkrivati zna\u010daj \u010dovjekove duhovnosti. Posljednjih tridesetak godina pro\u0161log stolje\u0107a znatno je porastao broj znanstvenih istra\u017eivanja i radova o utjecaju duhovnosti na razli\u010dite aspekte ljudskog \u017eivota; podru\u010dje rada, zdravlja, dobrobiti, uspje\u0161nog starenja. Zbog razli\u010ditih pristupa, duhovnosti se jo\u0161 uvijek promatra uglavnom kroz razli\u010dite religioznosti, a ne kao ne\u0161to \u0161to religioznost nadilazi.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Ana \u0160tambuk (foto: privatna arhiva)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Iz duhovnosti i ljudskog duha proizlaze \u010dovjekove duhovne potrebe, a one su, navodi nam profesorica na Katedri socijalne gerontologije, potreba za slobodom, za ljubavi, zahvalnost, vjera, nada, prihva\u0107enost, zajedni\u0161tvo, pra\u0161tanje\u2026

Zahvalnost je, ka\u017ee, izrazito lijepa duhovna potreba. Mo\u017eete prepoznati ljude koji mo\u017eda i nisu osvijestili svoju duhovnost na teorijskoj (filozofskoj) razini, ali su izrazito zahvalni za sve \u0161to im ka\u017eete ili napravite, za sve \u0161to ih okru\u017euje, za \u017eivot sam. Danas se, npr. u inozemnoj literaturi puno pi\u0161e o pra\u0161tanju kao va\u017enoj komponenti duhovnog i psihi\u010dkog zdravlja.<\/p>\n\n\n\n

“Ljudi koji ne znaju pra\u0161tati ili ne mogu oprostiti samima sebi, bli\u017enjima ili ljudima koji su ih povrijedili, zastali su, ne mogu rasti. Zapeli su u svom duhovnom razvoju. \u010cesto obilaze razne stru\u010dnjake i tra\u017ee pomo\u0107, no ako stru\u010dnjaci nisu educirani kako prepoznati duhovne bolesti, onda \u0107e osoba ostati bez lijeka! Zamislite kako bi bilo da osoba koja ima visoki tlak do\u0111e lije\u010dniku koji ne zna da treba dati lijek za njegovo lije\u010denje.”<\/p>\n\n\n\n

Va\u017eni su to elementi koji su, nagla\u0161ava na\u0161a sugovornica, itekako povezani s uspje\u0161nim starenjem i ne samo starenjem nego i uspje\u0161nim \u017eivotom.<\/p>\n\n\n\n

Pojam uspje\u0161nog starenja po\u010dinje se spominjati osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, ali u njegovoj je definiciji bila isklju\u010dena prisutnost bolesti, a nije bilo niti spomena duhovnosti. U kasnijim su istra\u017eivanjima autori i znanstvenici koji su se bavili konceptom uspje\u0161nog starenja uvidjeli da dotada\u0161nje poimanje onog \u0161to bi bilo uspje\u0161no starenje nije potpuno.<\/p>\n\n\n\n

“Zaklju\u010dili su da uspje\u0161no starenje uklju\u010duje i bolest i nemo\u0107, ali i da je izuzetno va\u017eno na koji na\u010din kompenzirati taj svoj psiholo\u0161ki, fizi\u010dki ili socijalni nedostatak, a da tu izrazito poma\u017ee duhovnost.”<\/p>\n\n\n\n

Duhovnost se vi\u0161e mo\u017ee povezati sa staro\u0161\u0107u i iskazati starenjem. Profesorica \u0160tambuk spominje znanstvene teorije prema kojima je pove\u0107anje duhovnih ciljeva i \u017eelje za na\u0161om introspekcijom, preispitivanjem i pogledom unatrag, odraz na\u0161eg duhovnog sazrijevanja.<\/p>\n\n\n\n

Duhovnost nije odraz nemo\u0107i<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

“Do svojih \u010detrdesetih i pedesetih godina \u017eivota \u010dovjek je usmjeren na materijalno prikupljanje stvari za nekakav siguran \u017eivot. Fokus je usmjeren na posao, stan, osnivanje obitelji. Kad se sve to napravi, pita se – \u0161to sad? Prvi puta se susre\u0107e s pitanjem smisla svojeg \u017eivota. Kasnije, kada vidite da gubite ljepotu, snagu, da dolaze bolesti, nemate vi\u0161e utjecaja i mo\u0107i, sa 65 godina starosti mnoge to zatekne. Poznato je da se pove\u0107ava stopa suicida kod osoba starijih od 65 godina. Ona je, prema nekim autorima, pet puta ve\u0107a u odnosu na sve druge dobne skupine.”<\/p>\n\n\n\n

Kada se \u010dovjek na\u0111e pred pitanjima duhovne prirode, tu vam materijalno, isti\u010de profesorica \u0160tambuk, vi\u0161e ne poma\u017ee. Tu morate na\u0107i smisao, nadnaravnu kategoriju, pomiriti se s onime \u0161to je pro\u0161lo, s onim \u0161to vi\u0161e ne mo\u017eemo promijeniti, na\u0107i smisao ovdje i sada, okrenuti se onom transcendentnom.<\/p>\n\n\n\n

Poja\u0161njava kako duhovnost ipak nije samo odraz nemo\u0107i, bolesti ili slabosti koju nosi starenje, jer \u010dovjek mo\u017ee sagledati svoj \u017eivot i biti zadovoljan onim \u0161to je postigao ili napravio pa i u materijalnom smislu. Naime, duhovnost se o\u010dituje kroz svako \u010dovjekovo stvarala\u0161tvo i kreativnost, no pitanje je koliko je \u010dovjek toga svjestan. <\/p>\n\n\n\n

“Ne mislim da posti\u0107i ne\u0161to materijalno zna\u010di ne\u0161to lo\u0161e. Primjerice izgraditi ku\u0107u svojoj djeci je krasno. Ali staviti sve kockice samo na postignu\u0107a u materijalnom, to nije dobro.”<\/p>\n\n\n\n

Nema \u010dovjeka koji u \u017eivotu nije napravio ne\u0161to lo\u0161e ili krivo procijenio, ali u tom trenutku svatko radi najbolje \u0161to zna i umije, pri\u010da nam profesorica. Jako je va\u017eno kriti\u010dki pogledati pro\u0161lost, ali biti okrenut budu\u0107nosti. Va\u017eno je uvidjeti da ako ne mo\u017ee\u0161 vi\u0161e promijeniti kontekst onoga \u0161to se dogodilo, mo\u017ee\u0161 promijeniti svoj stav o tome.<\/p>\n\n\n\n

Spominje i psihijatra Viktora Emila Frankla, osniva\u010da logoterapije koji je pre\u017eivio koncentracijski logor. On je govorio da nema situacije u \u017eivotu koju ne mo\u017eemo izdr\u017eati, ako znamo za\u0161to.<\/p>\n\n\n\n

“Nije bitno \u0161to nam se doga\u0111a, ali je va\u017eno kakav stav imamo prema tome \u0161to nam se doga\u0111a. Neki \u0107e se na promjene prilagoditi, a neki \u0107e uporno tra\u017eiti da ih se vrati na staro.”<\/p>\n\n\n\n

Duhovnost i potrebe za duhovnosti treba integrirati u skrb o starijim osobama<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Duhovne potrebe starijih osoba trebaju biti prepoznate u okru\u017eenju gdje one \u017eive, ba\u0161 kao i one biolo\u0161ke, psiholo\u0161ke i socijalne, isti\u010de \u0160tambuk. Zato smatra va\u017enim educirati stru\u010dnjake razli\u010ditih profila koji rade sa starijim osobama o duhovnoj dimenziji \u010dovjeka i potrebama koje iz nje proizlaze. Prije svega bi se to odnosilo na zdravstvenu i socijalnu skrb.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
foto: Alessandro La Chimia\/Scopio<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Isti\u010de nekoliko razloga za\u0161to se duhovnost i potrebe za duhovnosti treba integrirati u skrb o starijim osobama. Dodaje da Ameri\u010dko psiholo\u0161ko dru\u0161tvo, Ameri\u010dka psihijatrijska organizacija i Svjetsko udru\u017eenje socijalnih radnika govore o va\u017enosti cjelovitog pristupa starijoj osobi koja uklju\u010duje i duhovnost. “Brojna istra\u017eivanja su pokazala se da gdjegod se uklju\u010dila duhovnost, kao resurs koji osna\u017euje ljude, ona je dovela do dobrih rezultata.”<\/p>\n\n\n\n

Kao drugi razlog navodi \u010dinjenicu da su ljudi starije dobi (dana\u0161nje generacije starijih) religiozniji od svih drugih dobnih skupina, a pripadnici su generacija kada se religioznosti vi\u0161e davala pa\u017enja. “Zbog razli\u010ditih gubitaka u starosti, od radne uloge, bra\u010dnog druga, prijatelja pa do suo\u010davanja s neima\u0161tinom, sa smrtno\u0161\u0107u – sve su to razlozi za\u0161to se duhovnost i duhovne strategije suo\u010davanja s tim problemima koriste kao kvalitetnija pomo\u0107 ljudima.”<\/p>\n\n\n\n

Dosada\u0161nji model skrbi za starije, poja\u0161njava, proizlazi iz modela skrbi za osobe koje su na kraju svojeg \u017eivota. Tek po\u010detkom brige za umiru\u0107e, zapo\u010dinje se primjenjivati ideja o bio-psiho-socijalnom-duhovnom pristupu u skrbi.<\/p>\n\n\n\n

Takav cjeloviti pristup, osim u palijativnoj skrbi, nije prisutan , no u SAD-u postoje ustanove koje primjenjuju integrativnu medicinu u kojoj se vodi briga i o duhovnoj dimenziji \u010dovjeka. Tako\u0111er brojna interdisciplinarna istra\u017eivanja govore da prakticiranja duhovnosti kroz molitvu i druge religiozne prakse doprinose pojedincima u no\u0161enju s razli\u010ditim te\u0161ko\u0107ama \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

“Na \u017ealost, to nije standard u slu\u017ebenoj medicini i socijalnoj skrbi; u domovima za starije ili u domovima za njegu. Tu prije svega treba po\u010deti educirati stru\u010dnjake koji rade s ovom populacijom. Mnogi se sami educiraju kroz dostupnu literaturu, ali slu\u017ebene primjene u sustavu zdravstva i skrbi – nema.”<\/p>\n\n\n\n

Osnova je svega kako poimamo \u010dovjeka, a \u010dovjek jest duhovno bi\u0107e, u tome je jedinstveno i specifi\u010dno, nagla\u0161ava \u0160tambuk: “Ne postoje dvije iste osobe, \u010dak i jednojaj\u010dani blizanci su razli\u010diti. Svaka osoba, pojedina\u010dno, sadr\u017ei svu kompleksnost ljudske naravi. Mi po svojoj ljudskoj prirodi, prema svojim planovima, vizijama, \u017eeljama nadilazimo ono \u0161to jesmo i \u010demu te\u017eimo. Stoga je od izuzetnog zna\u010daja za svako ljudsko bi\u0107e osvje\u0161tavanje duhovnosti, duhovnosti koja vodi slobodi, koja daje nadu, koja tje\u0161i , koja po\u0161tuje i brani \u017eivot unato\u010d i usprkos njegovim izazovima.”<\/p>\n\n\n\n

“Me\u0111utim, o toj autonomiji, o toj neotu\u0111ivosti i jedinstvenosti nas nitko ne u\u010di. Nedostaje nam osnovna filozofska edukacija o va\u017enosti i kompleksnosti osobe kao takve, o njenim metafizi\u010dkim svojstvima, a tek nakon toga edukacija o duhovnom razvoju i rastu\u201c, zaklju\u010duje profesorica na Katedri socijalne gerontologije Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta koja je razgovor o ovoj temi zapo\u010dela citatom iz Malog princa: \u201eOno bitno, ljudskom je oku nevidljivo. Samo se srcem dobro vidi.”<\/p>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

‘Brojna istra\u017eivanja su pokazala da gdjegod se uklju\u010dila duhovnost, kao resurs koji osna\u017euje ljude, ona je dovela do dobrih rezultata.’<\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":50006,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[2807,2808,2339,303,713],"class_list":["post-49994","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-ana-stambuk","tag-duhovnost","tag-novo-vrijeme","tag-religija","tag-vjera"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49994","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49994"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49994\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/50006"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49994"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49994"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49994"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}