{"id":50307,"date":"2021-08-19T13:58:22","date_gmt":"2021-08-19T11:58:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=50307"},"modified":"2021-08-19T13:58:59","modified_gmt":"2021-08-19T11:58:59","slug":"veliki-promasaji-u-ulaganjima-uzrokovali-su-milijarde-kuna-stete-buducim-umirovljenicima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/08\/veliki-promasaji-u-ulaganjima-uzrokovali-su-milijarde-kuna-stete-buducim-umirovljenicima\/","title":{"rendered":"Veliki proma\u0161aji u ulaganjima uzrokovali su milijarde kuna \u0161tete budu\u0107im umirovljenicima"},"content":{"rendered":"\n

“Jako sam nezadovoljna izra\u010dunima iznosa svoje mirovine i onog dijela iz prvog mirovinskog stupa, ali i dijela iz drugog mirovinskog stupa”, ka\u017ee nam Lj. S<\/strong>. (podaci poznati redakciji). Rije\u010d je o 63-godi\u0161njoj gospo\u0111i koja je u travnju ove godine oti\u0161la u starosnu mirovinu, a sta\u017e je odradila u jednom poduze\u0107u u vlasni\u0161tvu Grada Zagreba. Obzirom da je, za hrvatske pojmove, imala solidnu pla\u0107u, ka\u017ee, s iznosom mirovine se ne mo\u017ee pomiriti.<\/p>\n\n\n\n

“Iz Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranja dobila sam rje\u0161enje o iznosu mirovine iz 1. stupa u iznosu od 3.600 kuna. Dodatno su mi dva mirovinska osiguravaju\u0107a dru\u0161tva za u\u0161te\u0111evinu iz 2. stupa ponudila 565, odnosno 580 kuna. Iskreno sam o\u010dekivala da \u0107e za ukupnih 250 tisu\u0107a kuna \u0161tednje u 2. stupu, taj dio mirovine biti vi\u0161i.”<\/p>\n\n\n\n

Razo\u010darana, ali istovremeno i iskreno priznaju\u0107i da o uplatama doprinosa u 2. mirovinski stup tijekom 18 godina nije puno vodila ra\u010duna, ka\u017ee da ponude mirovinskih dru\u0161tava na kraju nije prihvatila. Govori nam da je u REGOSU (Sredi\u0161nji registar osiguranika) prilikom opredjeljivanja o vrsti mirovine na kraju dala izjavu da \u017eeli ostvariti mirovinu samo iz prvog stupa.<\/p>\n\n\n\n

Naime, od sije\u010dnja 2019. omogu\u0107eno je svim osiguranicima koji su osigurani u oba mirovinska stupa da u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu izaberu \u017eele li ostvariti mirovinu samo iz I. stupa, generacijske solidarnosti ili iz oba obvezna mirovinska stupa, uklju\u010duju\u0107i i individualnu kapitaliziranu \u0161tednju.<\/p>\n\n\n\n

Na\u0161a sugovornica poja\u0161njavaju\u0107i razloge svoje odluke, ka\u017ee da bi joj mirovina koja bi uklju\u010divala i isplatu \u0161tednje bila tek 150 kuna vi\u0161a. “Ovako \u0107e mi se prilikom uskla\u0111ivanja mirovina (s rastom pla\u0107a i inflacijom, op.a.) ono obra\u010dunavati na 4.200 kuna, a ne samo na 3.600. Tako mi se dugoro\u010dno vi\u0161e isplati.”<\/p>\n\n\n\n

S obzirom na to da joj je sada mirovina, ka\u017ee g\u0111a LJ.S., tre\u0107ina njezinih prihoda koje je imala dok je radila, \u017ealila se na rje\u0161enja kojima joj je visina mirovina utvr\u0111ena.<\/p>\n\n\n\n

Analize \u0107e dati odgovor na sva pitanja obveznika uplate mirovinskog doprinosa <\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Jesu li u\u0161te\u0111evine iz drugog mirovinskog stupa za vi\u0161e od 2 milijuna \u010dlanova obaveznih mirovinskih fondova, mo\u017eda mogle biti ve\u0107e i jeli se novac osiguranika dobro ulagao, pokazat \u0107e analize koje provodi Udruga \u010dlanova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova. <\/p>\n\n\n\n

“Ukratko, analiziramo sve. Naime, dovoljno je vremena pro\u0161lo kako bi se mogli pogledati svi aspekti i efekti mirovinske reforme i dobro je da takvu analizu radi upravo na\u0161a udruga koja nije optere\u0107ena povije\u0161\u0107u, internim odlukama ili odnosima, a mirovinski sustav promatra kroz pove\u0107alo budu\u0107ih korisnika”, ka\u017ee Marko Rakar<\/strong>, jedan od osniva\u010da Udruge, financijski forenzi\u010dar i tajnik hrvatskog ogranka me\u0111unarodnog Udru\u017eenja certificiranih istra\u017eitelja prijevara.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Marko Rakar (foto: Mario Poje)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Ovoj udruzi osnovanoj u srpnju zada\u0107a je pove\u0107ati svijest gra\u0111ana o postojanju individualne mirovinske \u0161tednje, kapitalizaciji te \u0161tednje i ulozi mirovinskih fondova. Glavni cilj joj je propitkivanje adekvatnog upravljanja novcem gra\u0111ana. Okuplja ekonomiste, pravnike, profesore, financijske analiti\u010dare, poduzetnike, studente, komunikacijske stru\u010dnjake, ljude iz raznih podru\u010dja rada i djelovanja. Tako pored mirovinskih fondova, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga kao tijela koje nadzire njihov rad, kao zainteresirana strana djeluje i inicijativa gra\u0111ana. <\/p>\n\n\n\n

Rakar poja\u0161njava kako \u0107e se analize baviti financijskim aspektima ulaganja, rezultatima, ali i ograni\u010denjima i mogu\u0107nostima koje im zakon daje, kao i javnoj slici i op\u0107oj razini znanja o tome \u0161to budu\u0107i umirovljenici znaju o svojem drugom stupu i kako mogu aktivnije sudjelovati u oplo\u0111ivanju svoje budu\u0107e mirovine.<\/p>\n\n\n\n

“Vjerujem da \u0107emo kroz analize dobiti cjeloviti pogled izvana. Cilj nam je odgovoriti na sva ona pitanja koja si postavlja bilo koji od obveznika uplate mirovinskog doprinosa tj. budu\u0107i umirovljenik, a koja mo\u017eda menad\u017eerima mirovinskih fondova ili regulatoru koji nadzire rad mirovinskih fondova (HANFA), jednostavno ne bi pala na pamet.”<\/p>\n\n\n\n

U ulaganjima bilo velikih proma\u0161aja i \u0161tete u milijardama kuna<\/h3>\n\n\n\n

Rije\u010d je o izrazito osjetljivoj temi o kojoj ne valja donositi nagle ili parcijalne zaklju\u010dke, ka\u017ee Rakar i dodaje da uspjeh mirovinskih fondova treba promatrati u cjelini i u duga\u010dkim rokovima. Osobito zato jer je velikim dijelom, osobito u prvih desetak \u2013 petnaestak godina, njihov prostor ulaganja uvjerljivim dijelom diktirala dr\u017eava, a politika je pre\u010desto mirovinske fondove promatrala kao bankomate.<\/p>\n\n\n\n

Rakar smatra da se i bez analize mo\u017ee zaklju\u010diti kako je u ulaganjima imovine \u010dlanova mirovinskih fondova bilo velikih proma\u0161aja koji su uzrokovali \u0161tete u milijardama kuna budu\u0107im korisnicima mirovina.<\/p>\n\n\n\n

“Mirovinski su fondovi toga svjesni. Mogu se izdvojiti lo\u0161a ulaganja. Treba se sjetiti perioda od prije desetak godina kada su mirovinski fondovi ulo\u017eili zna\u010dajne novce u obveznice i druge instrumente raznih doma\u0107ih kompanija koje su redom zavr\u0161ile u predste\u010daju ili ste\u010daju, a ta su ulaganja pre\u010desto izgledala kao otkupljivanje lo\u0161ih plasmana banaka vlasnika mirovinskih fondova”, navodi Rakar.<\/p>\n\n\n\n

Na pitanje treba li otvarati pitanje odgovornosti fondova za problemati\u010dna ulaganja iz pro\u0161losti i HANFA-e kao regulatora, Rakar isti\u010de da posao Udruge nije tra\u017eiti i upu\u0107ivati na eventualni kriminal. <\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, usmjerava kritike prema tijelu koje nadzire rad mirovinskih fondova. Zabrinjavaju\u0107e je, ka\u017ee, da ni dan danas ne postoji standardizirano, i posljedi\u010dno, usporedivo izvje\u0161tavanje mirovinskih fondova prema svojim \u010dlanovima. Zapanjuju\u0107a je i \u010dinjenica, dodaje, je da u gotovo dvadeset godina nema nijedne zna\u010dajne mjere i kazne HANFA-e prema fondovima ili njihovim zaposlenicima.<\/p>\n\n\n\n

Jeli na\u0161a sugovornica LJ.S. mogla imati ve\u0107u u\u0161te\u0111evinu u 2. mirovinskom stupu da su mirovinski fondovi ulagali druga\u010dije, te\u0161ko je re\u0107i bez analize ulaganja. “Mi kao dr\u017eava nismo imali prethodno iskustvo, ni regulatorno ni operativno u vo\u0111enju fondova ovoga tipa i naravno da je dio vremena utro\u0161en na ustrojstvo i uhodavanje”, ocjenjuje Rakar. Pravila funkcioniranja su velikim dijelom ulaganja mirovinskih fondova usmjeravala u dr\u017eavne obveznice (vrijednosni papir kojim se dr\u017eava zadu\u017euje) pa su im, dodaje, i ovdje bile vezane ruke.<\/p>\n\n\n\n

“Danas je situacija ne\u0161to druga\u010dija i fondovi su uvo\u0111enjem kategorija fonda i deregulacijom koja se dogodila proteklih godina u puno slobodnijem polo\u017eaju. Pitanje je samo jesu li fondovi iskoristili slobode koje im je regulator pru\u017eio i ako jesu, jesu li ih iskoristili na optimalan na\u010din.”<\/p>\n\n\n\n

Svakako je bilo mogu\u0107e dodatno uve\u0107ati imovinu i pove\u0107ati mirovine, ka\u017ee Rakar. Jednako je tako fer re\u0107i, dodaje, da su se neka od takvih “slobodnijih” ulaganja mogla pokazati lo\u0161ima i \u0161tetnima. “Na\u0161i fondovi, prema iskazanim rezultatima su osrednji, dakle niti osobito dobri, ali niti osobito lo\u0161i u usporedbi sa sli\u010dnim fondovima drugih zemalja.”<\/p>\n\n\n\n

Ulaganja u dr\u017eavne obveznice vi\u0161e nije isplativo<\/h3>\n\n\n\n

U obranu fondova ka\u017ee kako je dugi niz godina, prakti\u010dki ve\u0107inu vremena otkako oni postoje, investicija u dr\u017eavne obveznice bila jedna od najsigurnijih i najisplativijih investicija. S druge strane, obveznice su danas, isti\u010de, sasvim istro\u0161eni financijski instrument koji vi\u0161e ne\u0107e donositi prinose koji su imalo sli\u010dni dosada\u0161njim.<\/p>\n\n\n\n

U dr\u017eavnim obveznicama mirovinski fondovi u ovome trenutku vi\u0161e od 60 posto svoje imovine. Obzirom da su kamatne stope tj. prinosi na njih tijekom posljednjih godina svedeni na nulu ili ponekad \u010dak i manji od nule, sasvim je jasno, poja\u0161njava Rakar, da treba tra\u017eiti nove klase imovine (financijski instrumenti koji imaju sli\u010dna financijska obilje\u017eja i sli\u010dno se pona\u0161aju na tr\u017ei\u0161tu, op.a.)<\/p>\n\n\n\n

“To je veliki izazov za sve nas, osobito zato \u0161to se manad\u017ement fondova ‘uljuljao’ u lagodne i lagane rezultate i prinose koje donose dr\u017eavne obveznice, a koje je daleko te\u017ee reproducirati na otvorenom tr\u017ei\u0161tu kapitala.”<\/p>\n\n\n\n

Stoga je liberalizacija ulaganja, nagla\u0161ava, neizbje\u017ena. U Udruzi \u010dlanova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova o\u010dekuju daljnju liberalizaciju ulaganja u dionice, dioni\u010dke fondove, pojedina\u010dne investicije u razli\u010dite kompanije i industrijske sektore, ali i potencijalna ulaganja u greenfield investicije koje \u0107e stvarati nove vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n

“Pogledajmo samo koji su najprofitabilniji sektori doma\u0107eg businessa<\/em> i koliko takvih kompanija ima u portfeljima mirovinskih fondova. Nije te\u0161ko uo\u010diti raskorak. Primjerice, od nedavno, u Njema\u010dkoj fondovi pod odre\u0111enim uvjetima smiju ulagati i u kriptovalute, dok na\u0161i fondovi tradicionalno ula\u017eu u beton i ciglu, a pod ulaganja u visokotehnolo\u0161ke kompanije nam guraju Hrvatski telekom.”<\/p>\n\n\n\n

Nu\u017ena je suradnja mirovinskih fondova i njezinih \u010dlanova<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Promjene su svakako nu\u017ene, zaklju\u010duje financijski forenzi\u010dar Rakar, a one bi trebale proizi\u0107i iz dijaloga i suradnje.<\/p>\n\n\n\n

S predstavnicima mirovinskih fondova kao i \u010delnicom njihove Udruge dru\u0161tava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravaju\u0107ih dru\u0161tava su, navodi, obavili jedan sastanak koji je bio vrlo informativan i koristan.<\/p>\n\n\n\n

“Obostrano je o\u010dekivanje da \u0107emo sura\u0111ivati i da \u0107emo se \u010desto boriti za iste ciljeve. Tako\u0111er je sasvim jasno da \u0107emo na nekim temama imati druga\u010dija pa \u010dak i opre\u010dna razmi\u0161ljanja i stavove. Po mojem dojmu s tog sastanka, mirovinskim fondovima je sve ovo sasvim jasno te im je i drago da imaju zainteresiranog i kompetentnog sugovornika koji predstavlja njihove \u010dlanove.”<\/p>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Njema\u010dkoj fondovi pod odre\u0111enim uvjetima smiju ulagati i u kriptovalute, dok na\u0161i fondovi tradicionalno ula\u017eu u beton i ciglu, a pod ulaganja u visokotehnolo\u0161ke kompanije se stavlja Hrvatski telekom.<\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":50335,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[1133,1291,18,1002,17,2339],"class_list":["post-50307","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-drugi-stup","tag-marko-rakar","tag-mirovine","tag-mirovinski-fondovi","tag-novac","tag-novo-vrijeme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50307","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50307"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50307\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/50335"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50307"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50307"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50307"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}