{"id":50748,"date":"2021-09-01T10:00:34","date_gmt":"2021-09-01T08:00:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=50748"},"modified":"2021-09-01T10:00:51","modified_gmt":"2021-09-01T08:00:51","slug":"agresija-i-starenje-postoji-li-medusobna-veza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/09\/agresija-i-starenje-postoji-li-medusobna-veza\/","title":{"rendered":"Agresija i starenje: Postoji li me\u0111usobna veza?"},"content":{"rendered":"\n<p>Agresija se ve\u0107inom definira kao \u0161tetna emocionalna reakcija tj. pona\u0161anje kojem je nerijetko u osnovi namjera nano\u0161enja fizi\u010dke ili psihi\u010dke \u0161tete odnosno povrede drugoj osobi. Bila ona aktivna ili pasivna, direktna ili indirektna, osnovni izvor agresivnog poriva je unutra\u0161nje tjelesno i psihi\u010dko stanje. Okida\u010d mogu biti frustriraju\u0107e situacije kada je jedan od oblika reagiranja, a mogu\u0107a je i kao posljedica osje\u0107aja fizi\u010dke ili verbalne prijetnje ili potencijalnog napada.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>U nekom boljem svijetu dru\u0161tvo i pojedinci \u017eivjeli bi, radili i stvarali u me\u0111usobnoj harmoniji, razumijevanju i toleranciji. Utopija je to koja se za sun\u010danog, kasnoljetnog dana lako da zamisliti u miru bri\u017eno njegovanog parka bolnice Vrap\u010de. No, ljudska priroda je ba\u0161 kao i suvremeno dru\u0161tvo, u realnosti ipak druga\u010dija. Agresija je u toj evolucijskoj pri\u010di duboko ukorijenjena. <\/p>\n\n\n\n<p>Svjedo\u010dimo to svakodnevno u vijestima pa do razine pojedina\u010dnih iskustava. Zapo\u010dinje tako na\u0161 razgovor pro\u010delnik Zavoda prof.prim.dr.sc. <strong>Ninoslav Mimica<\/strong>. Izme\u0111u jutarnje vizite i planiranih bolni\u010dkih obaveza, dugogodi\u0161nji redovni profesor zagreba\u010dkog Medicinskog fakulteta, spremno nam izlazi u susret. Odmah stavljaju\u0107i problematiku agresije i starije dobi u \u0161iri dru\u0161tveno-povijesni kontekst.<\/p><div id=\"mojev-2006345247\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kao vrsta do danas ba\u0161 nismo evoluirali po pitanju agresije<\/h3>\n\n\n\n<p>Agresija je priro\u0111ena ljudskoj vrsti. Civilizacijske norme nastoje je kanalizirati i dovesti u prihvatljiv okvir, koji je \u010desto puta usmjeravanje prema drugom, po\u017eeljnom i prihvatljivom smjeru, tuma\u010di profesor Mimica. Primjerice, netko tko je izrazito agresivan mo\u017ee se baviti nekim izrazito agresivnim sportom i na taj na\u010din biti uspje\u0161an i time zara\u0111ivati. A zapravo je veliki agresivac. Ili se pojedinac tijekom \u017eivota mo\u017ee baviti nekim izrazito opasnim aktivnostima i situacijama jer ga to isto ispunjava. Sa starenjem te ko\u010dnice mogu popu\u0161tati i onda takvo pona\u0161anje mo\u017ee izbijati prema van. Zato okolina ponekad mo\u017ee imati osje\u0107aj da su ti pojedinci agresivniji, iako to za njih nije ni\u0161ta novo, obja\u0161njava profesor.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Agresija i starija \u017eivotna dob mogu, a i ne moraju biti povezane. Agresivnost je kroz povijest uvijek bila prisutna u dru\u0161tvu. Interesantno je da smo sada u 21. stolje\u0107u, i kako vidimo iz puno primjera u medijima, a da se kao ljudska vrsta svih tih stolje\u0107a od agresije zapravo nismo puno odmakli. Razlika je jedino da je ona nekad bila s hladnim oru\u017ejem, a u moderno doba s vatrenim, atomskim i drugim kanalima. Dakle, nije se iskorijenila. Premda bi u idealnom svijetu netko mogao pomisliti da ju \u010dovjek kao jedno misaono bi\u0107e mo\u017ee prevazi\u0107i. I da agresija, od doba divljeg \u010dovjeka i logi\u010dne borbe za teritorij, hranu i pre\u017eivljavanje, pada s civilizacijskim dosegom. A to se zapravo ne doga\u0111a&#8221;, isti\u010de profesor.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/ninoslav-mimica-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-50762\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/ninoslav-mimica-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/ninoslav-mimica-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/ninoslav-mimica-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/ninoslav-mimica-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/ninoslav-mimica-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/ninoslav-mimica-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/ninoslav-mimica-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/ninoslav-mimica-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/ninoslav-mimica-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/ninoslav-mimica-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/ninoslav-mimica-1080x648.jpg 1080w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/ninoslav-mimica.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Ninoslav Mimica (foto: Vlatka Koren)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Tako danas nema zemlje koja je li\u0161ena agresije. S druge strane, starijih osoba nije bilo u toliko ve\u0107em broju kao danas. \u017divotni vijek se poznato je triput produljio u zadnjih stotinjak godina. S tim zna\u010dajnim brojkama &#8220;65 plus&#8221; populacije stru\u010dnjaci danas i uo\u010davaju tu problematiku agresije me\u0111u starijima. Ne da toga nije bilo i prije, ve\u0107 je zna\u010dajan skok same populacije, napominje prof. Mimica. Razlika je u tome da su nekad 90-godi\u0161njaci bili iznimni, a danas su stvarnost pa mnogi u svom okru\u017eenju znaju barem jednu osobu te dobi. Agresija je, pak, umnogome uvjetovana prethodnim \u017eivotom, napominje vode\u0107i specijalist psihijatrije.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">S godinama &#8211; ista ili izra\u017eenija<\/h3>\n\n\n\n<p>\u017divot se u tre\u0107oj dobi nastavlja sa svim brigama, problemima i naslje\u0111em iz mladosti, pa je tako i s odre\u0111enim poreme\u0107ajima li\u010dnosti. Ako je ranije bila prisutna, agresija se provla\u010di dalje, u istom ili jo\u0161 izra\u017eenijem obliku.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Tako ima ljudi s poreme\u0107ajem li\u010dnosti koji su agresivniji od prosjeka. Neki su ekstremniji, i oni u starosti zavr\u0161avaju kao eklatantni kriminalci, ubojice, nasilnici. Kod ve\u0107ine ostalih, me\u0111utim, agresivni obrasci su malo modificirani. A odre\u0111ene osobine koje su postojale u mladosti, u starijoj \u017eivotnoj dobi se potenciraju. Primjerice, ako je netko bio malo ljubomoran, velika je vjerojatnost da \u0107e ta negativna osobina biti izra\u017eenija s godinama, uslijed odre\u0111enih organskih promjena u mozgu i bolesti koje se de\u0161avaju. Tako\u0111er, ako je netko ranije bio malo \u0161krt, postat \u0107e jo\u0161 vi\u0161e u starijoj dobi&#8221;, poja\u0161njava za ilustraciju.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Obitelji te promjene donekle i razumiju, dodaje profesor. No, danas je problem \u0161to su sve rje\u0111e tri generacije u zajedni\u010dkom ku\u0107anstvu koje uku\u0107ana zaista poznaju, pa onda toleriraju mane i nepodop\u0161tine. \u010cesto starije osobe ostaju same ili budu smje\u0161tene u domove. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Tamo onda iskrsavaju neki problemi, da je osoba verbalno ili koliko mo\u017ee fizi\u010dki agresivna. Da baca neke stvari, \u010dak i ako je nepokretna. Ili recimo da udara \u0161tapom i nekim drugim pomagalom pa je osoblje za\u010du\u0111eno. Zato su razumijevanje i edukacija klju\u010d svega. Osoblje domova mora biti pripravno na takve mogu\u0107e situacije.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Bolesti kao uzrok<\/h3>\n\n\n\n<p>U rijetkim slu\u010dajevima agresiju u starijoj dobi mo\u017ee uzrokovati i tumor koji dovodi do promjena pona\u0161anja. Vjerojatnija mogu\u0107nost ipak su neke druge bolesti mozga pa svaka osoba koja je agresivna treba biti i pregledana, isti\u010de primarijus Mimica. Od jednostavnijih pretraga to je CT koji \u0107e ukazati eventualne tumore koji mogu pritiskati mo\u017edanu strukturu. Ili na odre\u0111enu atrofiju, pri \u010demu se smanjuje broj stanica koje odumiru pa to tako\u0111er dovodi do lo\u0161ije funkcije mozga.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;To se doga\u0111a kod demencije. Znamo da te osobe slabije pamte, odnosno zaboravljaju. Me\u0111utim, promjene u pona\u0161anju su sljede\u0107i simptom uznapredovale demencije srednjeg stupnja. Naj\u010de\u0161\u0107e je to Alzheimerova bolest, a osobe zbog toga mogu biti i agresivne. Obitelj ih vidi promijenjenog pona\u0161anja, kao verbalno ili fizi\u010dki agresivne i nemirne. Tu je pomo\u0107 mogu\u0107a kroz pravilno lije\u010denje. Postoje metode i lijekovi koji \u0107e smiriti osobu. Op\u0107enito, treba na\u0107i uzrok agresivnog pona\u0161anja&#8221;, navodi na\u0161 sugovornik pa nastavlja:<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Recimo, osoba s demencijom mo\u017eda ne mo\u017ee re\u0107i da je boli zub, jedino pokazati. Nervozna je naprosto od te kroni\u010dne boli. Ako se ona ukloni, i ta agresija \u0107e nestati. Kod Alzheimera, bolesnika je mogu\u0107e smiriti i bez lijekova. Je li to \u0161etnja na otvorenom s njegovateljem, u sklopu dnevnih programa i prakse koje i mi ovdje radimo, ili neka kreativna aktivnost u dnevnim centrima bolnica i domova. Va\u017eno je zaokupiti joj pa\u017enju. Osoba kanalizira energiju, malo se umori, a time i po no\u0107i bolje spava. Jasno, ako to ne ide, ide se s kombinacijom lijekova za smirenje, raspolo\u017eenje ili nesanicu.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Korona je posredno pove\u0107ala agresiju<\/h3>\n\n\n\n<p>Pandemija korone poremetila je ukupnu dru\u0161tvenu dinamiku, pa tako i aktivnosti dnevnih bolnica i boravaka za oboljele od demencije. U nizu negativnih utjecaja posredno je pove\u0107ala i agresiju kod starijih osoba, upozorava profesor Mimica. <\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"410\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/zli-umirovljenici-740x410.jpg\" alt=\"Penzioneri u tramvaju\" class=\"wp-image-6199\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/zli-umirovljenici.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/zli-umirovljenici-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/zli-umirovljenici-150x83.jpg 150w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: bigStock<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Ljudi su ostali zatvoreni u \u010detiri zida, smanjio se radijus kretanja i dru\u017eenja, svega bitnog za korisno funkcioniranje. Zato i u njihovoj klinici svakodnevno propagiraju cijepljenje da bi se \u017eivot opet mogao vratiti natrag. Ne samo zbog opasnosti od bolesti COVID-19, ve\u0107 te socijalne interakcije koja je sada naru\u0161ena. Fizi\u010dku distancu i dalje treba dr\u017eati, no ne i onu socijalnu koja je, napominje, itekako nu\u017ena.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Postajemo li sa zlatnim godinama i agresivniji?<\/h3>\n\n\n\n<p>To nam se pitanje usput nametnulo zbog dva nedavna, odvojena doga\u0111aja. Prvi je bio uli\u010dni okr\u0161aj dviju starica u Novom Zagrebu. U javnosti je incident ostao na \u0161turom izvje\u0161\u0107u da je 74-godi\u0161njakinja drvenim predmetom te\u0161ko ozlijedila 83-godi\u0161njakinju. Prethodna policijska bilje\u0161ka pod razlog napada spomenula je tek &#8220;ranije nesuglasice&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Primjer drugi je osobno iskustvo gospo\u0111e, \u010diji je navodno pogre\u0161no parkirani automobil bio okida\u010d vreme\u0161nom susjedu. Situacija je ina\u010de tihog, mirnog i pristojnog 80-godi\u0161njaka toliko izbacila iz takta da je doti\u010dnoj sasuo&nbsp; &#8220;impresivan&#8221; verbalni set, od naj\u017ee\u0161\u0107ih psovki do otvorene prijetnje mogu\u0107im uni\u0161tavanjem imovine ako se to bahato parkiranje ponovi. Idu\u0107i dan ni traga agresiji. Iza \u0161okantnog ispada ostao je samo ulju\u0111eni dobrosusjedski pozdrav u prolazu.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Kako objasniti takvo pona\u0161anje, kao agresivnu epizodu ili crte poreme\u0107aja li\u010dnosti? Pro\u010delnik Zavoda za psihogerijatriju bolnice Vrap\u010de Ninoslav Mimica daje sljede\u0107e poja\u0161njenje: &#8220;Postoje razli\u010diti temperamenti i crte li\u010dnosti. Netko je flegmatik, drugi pak nervozan ili agresivan. Na razli\u010ditu provokaciju ljudi \u0107e razli\u010dito reagirati, jel? Zna\u010di, ako je netko bio eksplozivan u mladosti, u starosti se to ne\u0107e promijeniti. Samo mo\u017ee biti isto ili jo\u0161 gore. S druge strane, ako je netko flegmati\u010dan, taj \u0107e vjerojatno i kasnije tako reagirati. Naravno, ako ga tijekom starenja neka bolest ne usmjeri druga\u010dije.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Smisao i cilj nu\u017eni za smirenije i kvalitetnije starenje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi, kao i u svemu u \u017eivotu, treba na\u0107i smisao i cilj. Mla\u0111im ljudima je taj cilj nekako zadan, dok u starijoj dobi to nije uvijek slu\u010daj. &#8220;Biti roditelj, uspje\u0161an na poslu, biti bogat, putovati i sli\u010dno. To su uglavnom ciljevi mladih. Kad ste stariji i odete u mirovinu, onda ti ciljevi nisu toliko definirani. Ne\u0161to je ve\u0107 odra\u0111eno, a drugo je sve nepoznato. Pri tome vas nitko ne vodi. Nema u\u010diteljice i roditelja i prepu\u0161teni ste sami sebi. Istovremeno, imate svo vrijeme svijeta. E, sad to treba znati ispuniti. Na\u0107i neki mogu\u0107 i dosti\u017ean cilj, na\u010din da se kvalitetno provodi to slobodno vrijeme i planira \u0161to raditi sutra, prekosutra.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;S druge strane su, recimo, oni umirovljenici koji ka\u017eu da ni\u0161ta ne stignu jer imaju toliko obaveza. Dan im je jednostavno prekratak za sve \u0161to rade ili namjeravaju napraviti. Ti ljudi su dobro jer su prona\u0161li svoj smisao. Onda imaju i za \u0161to \u017eivjeti, ispunjeni su i smireni. A naravno, kad je njima bolje, isto bude i njihovoj familiji. Manje je problema i trzavica, op\u0107enito vi\u0161e \u017eivotnog zadovoljstva&#8221;, zaklju\u010duje profesor Mimica.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-148582032\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Biti \u010desto na rubu, kratkog fitilja i naprasnih, agresivnih reakcija. \u010cini se da je u u\u017eurbanoj svakodnevici takvo pona\u0161anje sve prisutnije i vidljivije u dru\u0161tvu. Kako stoje stvari kad je rije\u010d o tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi? Govori li se o agresivnim izuzecima ili starenje ipak neizbje\u017eno nosi i odre\u0111ene erozije u pona\u0161anju osobe? Odgovore na neka od niza pitanja potra\u017eili smo u Klinici za psihijatriju Vrap\u010de. Njihov Zavod za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju vode\u0107a je adresa u Hrvatskoj za ovu osjetljivu i u pandemijskim okolnostima osobito aktualnu problematiku.<\/p>\n","protected":false},"author":12,"featured_media":50761,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[2830,1204,500,2339],"class_list":["post-50748","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-agresivnost","tag-mentalno-zdravlje","tag-nasilje","tag-novo-vrijeme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50748","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/12"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50748"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50748\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/50761"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50748"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50748"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50748"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}