{"id":5087,"date":"2015-07-12T12:52:00","date_gmt":"2015-07-12T10:52:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=5087"},"modified":"2015-07-14T19:08:14","modified_gmt":"2015-07-14T17:08:14","slug":"dijabetes-mitovi-i-cinjenice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2015\/07\/dijabetes-mitovi-i-cinjenice\/","title":{"rendered":"Dijabetes: Mitovi i \u010dinjenice"},"content":{"rendered":"

\u0160e\u0107erna bolest? Taj pojam je svima poznat. Oni koje poga\u0111a moraju dnevno uzimati inzulin i smiju jesti samo dijabeti\u010dku hranu. Ili? Vrijeme je da stanemo na kraj predrasudama. Deutsche Welle <\/a><\/strong>donosi provjerene \u010dinjenice.<\/p>\n

 <\/p>\n

1. Dijabetes? To je ona bezopasna \u0161e\u0107erna bolest.<\/h3>\n

To\u010dno i neto\u010dno. Istina je da je dijabetes poznat kao \u0161e\u0107erna bolest. Naziv proizlazi iz \u010dinjenice da nelije\u010deni dijabeti\u010dari urinom izlu\u010duju \u0161e\u0107er pa njihov urin ima slatkast miris. Metaboli\u010dke bolesti mogu se lije\u010diti \u2013 ipak, one nisu bezopasne. Posljedice dijabetesa mogu biti povi\u0161eni krvni tlak, sr\u010dani ili mo\u017edani udar, kao i o\u0161te\u0107enje bubrega ili vida. Svakih \u0161est sekundi netko umre od posljedica ove bolesti. Me\u0111unarodni savez dijabeti\u010dara objavio je da je 2014. diljem svijeta gotovo pet milijuna ljudi preminulo od posljedica dijabetesa. A Svjetska zdravstvena organizacija predvi\u0111a kako \u0107e dijabetes do 2030. biti sedmi vode\u0107i uzrok smrti.<\/p>\n

 <\/p>\n

2. Dijabetes dobije onaj tko jede previ\u0161e \u0161e\u0107era \u2013 ili?<\/h3>\n

Ne doslovno. Za po\u010detak moramo razlikovati razli\u010dite tipove dijabetesa. Kod tipa 1 tijelo zbog geneti\u010dkog poreme\u0107aja ne proizvodi dovoljno inzulina, kod tipa 2 inzulin se ne prera\u0111uje pravilno. Pored toga, postoje jo\u0161 neki rje\u0111i oblici, poput trudni\u010dkog dijabetesa. Tip 2 je \u201este\u010deni oblik\u201c kojeg ima 90 posto svih dijabeti\u010dara: diabetes mellitus. Ova bolest se \u010desto pojavljuje zbog nedostatka kretanja i prekomjerne te\u017eine koja je posljedica masne ishrane pune ugljikohidrata i \u0161e\u0107era. Kombinacija svih tih faktora zna\u010di da \u0161e\u0107er nije jedini uzrok dijabetesa, ni kod tipa 2. Kod autoimunog dijabetesa tipa 1, \u0161e\u0107er ne igra nikakvu ulogu.<\/p>\n

 <\/p>\n

3. Samo ljudi prekomjerne te\u017eine mogu dobiti dijabetes.<\/h3>\n

Neto\u010dno. Iako je rizik od obolijevanja od dijabetesa tipa 2 kod osoba s prekomjernom te\u017einom dvostruko ve\u0107i nego kod osoba normalne te\u017eine. Kod osobito pretilih osoba, rizik je tri puta ve\u0107i. Me\u0111utim, metabolizam vi\u0161e od \u010detvrtine pretilih ljudi je zdrav. To zna\u010di da i drugi \u010dimbenici uzrokuju dijabetes. Npr. naslje\u0111e ili \u017eivotna dob. No, to nije istra\u017eeno u potpunosti. Pro\u0161le godine znanstvenici su otkrili da i odre\u0111eni enzimi igraju va\u017enu ulogu: osobe s manjkom enzima hem oksigenaze-1 usprkos pretilosti ne dobivaju dijabetes. Ukratko: \u0161to je neka osoba pretilija, to je ve\u0107a mogu\u0107nost da \u0107e dobiti dijabetes tipa 2. Ipak, i mr\u0161avi i oni prosje\u010dne tjelesne te\u017eine tako\u0111er mogu oboljeti.<\/p>\n

 <\/p>\n

4. Dijabetes je \u201ebolest blagostanja\u201c.<\/h3>\n

Potpuno neto\u010dno. Broj oboljelih od dijabetesa pove\u0107ava se diljem svijeta, osobito od tipa 1. Razlozi za to jo\u0161 nisu poznati. U 2014. godini Me\u0111unarodni savez dijabeti\u010dara brojao je 387 milijuna dijabeti\u010dara diljem svijeta. 80 posto njih \u017eivi u zemljama u razvoju i zemljama na pragu industrijalizacije. U Savezu pretpostavljaju da \u0107e u sljede\u0107ih 20 godina u afri\u010dkim zemljama od dijabetesa oboljeti 24 milijuna Afrikanaca. Broj neprijavljenih dijabeti\u010dara je visok: u Subsaharskoj Africi bi ih trebalo biti oko 90 posto, a u Jugoisto\u010dnoj Aziji oko polovice dijabeti\u010dara ni ne zna za svoju bolest.<\/p>\n

 <\/p>\n

5. Dijabetes poga\u0111a samo starije ljude.<\/h3>\n

Neto\u010dno. Iako je dijabetes mellitus \u010de\u0161\u0107i kod starijih ljudi, ipak i dijabetes tipa 1 i dijabetes tipa 2 poga\u0111aju sve dobne skupine. Vi\u0161e od 30.000 djece i mladih do 19 godina ima dijabetes tipa 1, a godi\u0161nje za najmanje 2.000 poraste broj oboljele djece do 14 godina. A sve je vi\u0161e mladih koji dobivaju dijabetes tipa 2. Broj oboljelih od dijabetesa tipa 2 u posljednjih se deset godina upeterostru\u010dio.<\/p>\n

 <\/p>\n

6. U Njema\u010dkoj dijabetes poga\u0111a sve \u2013 bez obzira jesu li bogati ili siroma\u0161ni.<\/h3>\n

To je to\u010dno. Albert Pllack iz Njema\u010dkog saveza dijabeti\u010dara obja\u0161njava da je predrasuda o \u201epretilim i glupim\u201c dijabeti\u010darima jednostavno neispravna. No studije pokazuju da odre\u0111eni rizi\u010dni faktori mogu utjecati na pojavu dijabetesa tipa 2 kod djece. Na primjer uvjeti u kojima dijete odrasta, kao \u0161to je stabilna emocionalna povezanost. Istra\u017eivanja Instituta Robert Koch tako\u0111er pokazuju da kod pretile djece postoji ve\u0107i rizik za oboljenje nego kod njihovih mr\u0161avijih vr\u0161njaka. Problem je \u010desto u obitelji u kojoj dijete odrasta, odnosno u niskom socijalnom statusu. Ali to nema veze samo s dohotkom, nego i s obrazovanjem. Na primjer, konkretno znanje o mineralima ili biljnim vlaknima u prehrani. Do sada gotovo da i nema studija o utjecaju obrazovanja i dohotka na pojavu dijabetesa tipa 1, pa se zato postoje\u0107i rezultati istra\u017eivanja ne mogu lako tuma\u010diti.<\/p>\n

 <\/p>\n

7. Dijabeti\u010dari moraju svaki dan uzimati inzulin.<\/h3>\n

To\u010dno i neto\u010dno. Dijabeti\u010dari tipa 1 u svakom slu\u010daju moraju uzimati inzulin, budu\u0107i da tijelo nije sposobno samo producirati hormon inzulina. Za tip 2 to barem na po\u010detku nije tako. Tijelo i dalje mo\u017ee nadoknaditi nedostatak inzulina, proizvodnjom velikih koli\u010dina hormona. Tek nakon mnogo godina gu\u0161tera\u010da se iscrpi i proizvodi sve manje i manje. U jednom trenutku proizvodnja inzulina mo\u017ee u potpunosti prestati. Tada i dijabeti\u010dari tipa 2 moraju po\u010deti terapiju inzulinom.<\/p>\n

 <\/p>\n

8. \u2026i zbilja postaje dramati\u010dno kada inzulina vi\u0161e nema<\/h3>\n

U filmovima poput Con Air ili Panic Room dijabeti\u010dari se znoje i kolabiraju ako injekcije inzulina nema u blizini. Manjak inzulina, ipak, ne uzrokuje toliku dramu. Znojenje s gr\u010devima, kako je to prikazano u filmovima, vi\u0161e je znak hipoglikemije, odnosno manjka glukoze u krvi. To se doga\u0111a kod vi\u0161ka, a ne manjka inzulina, koji onda sni\u017eava razinu \u0161e\u0107era u krvi. Kod hiperglikemije, odnosno povi\u0161ene razine \u0161e\u0107era u krvi, dijabeti\u010dare hvataju \u017ee\u0111, glavobolja, umor, mu\u010dnina te gr\u010devi u \u017eelucu. No, to filmskoj industriji mo\u017eda nije dovoljno dramati\u010dno. Me\u0111utim, dijabeti\u010dka ketoacidoza, te\u017eak poreme\u0107aj u metabolizmu, mo\u017ee biti jako dramati\u010dna. Ona se uglavnom pojavljuje kod dijabeti\u010dara tipa 1, naglo se razvija i mo\u017ee biti opasna po \u017eivot.<\/p>\n

 <\/p>\n

9. Dijabeti\u010dari bi trebali jesti posebne dijabeti\u010dke namirnice.<\/h3>\n

Neto\u010dno. Ni posebne dijabeti\u010dke niti dijetalne namirnice nisu dobre za dijabeti\u010dare. Od kraja 2012. godine namirnice se vi\u0161e ne smiju proizvoditi kao posebne dijabeti\u010dke niti se to smije posebno ozna\u010davati, jer to dovodi u zabludu pacijente: zbog otiska \u201epogodno za dijabeti\u010dare\u201c potro\u0161a\u010di misle da mogu uzimati te proizvode bez posljedica na svoju terapiju. Tako\u0111er, \u010dak i kod dijabeti\u010dkih keksa se mora paziti na koli\u010dinu ugljikohidrata i energetski sadr\u017eaj. Sve u svemu, za dijabeti\u010dare vrijede ista pravila kao i za one koji nemaju dijabetes: \u0161to manje masti, \u0161e\u0107era i soli te puno vo\u0107a i povr\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

10. Dijabetes je neizlje\u010div.<\/h3>\n

To\u010dno. Osobe s dijabetesom tipa 1 ovise o inzulinu tijekom cijeloga \u017eivota. Ipak, kod dijabeti\u010dara tipa 2 je druga\u010dije. Pretilost i premalo kretanja poti\u010du bolest \u2013 odnosno, zdravom prehranom i kretanjem dijabeti\u010dari mogu zaustaviti pogor\u0161anje ili \u010dak pobolj\u0161ati svoje stanje. Me\u0111utim, izlje\u010denje pomo\u0107u lijekova ili operacijom nije mogu\u0107e.<\/p>\n

 <\/p>\n

11. \u017divotinje su za\u0161ti\u0107ene od dijabetesa.<\/h3>\n

Neto\u010dno. \u010cak ni \u017eivotinje nisu imune. Dijabetes naj\u010de\u0161\u0107e poga\u0111a \u017eenke pasa i mu\u017ejake ma\u010dke. Kod pasa, koje osobito \u010desto poga\u0111a tip 1, \u010desto je rije\u010d o genetskoj predispoziciji zbog koje su im stanice gu\u0161tera\u010de koje proizvode inzulin uni\u0161tene. Kod ma\u010daka, koje imaju tendenciju za tip 2, razlozi su naj\u010de\u0161\u0107e pretilost ili lijekovi. Kao i kod ljudi, mora im se davati inzulin i mijenjati na\u010din prehrane. Od 10 do 30 posto ma\u010daka u prvih 12 mjeseci mo\u017ee na taj na\u010din stabilizirati bolest. Dakle, kao i kod ljudi, dovesti ju u “fazu mirovanja”.<\/p>\n

\/autorica:\u00a0Judith Hartl, Deutsche Welle\/<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ni posebne dijabeti\u010dke niti dijetalne namirnice nisu dobre za dijabeti\u010dare. Od kraja 2012. godine namirnice se vi\u0161e ne smiju proizvoditi kao posebne dijabeti\u010dke niti se to smije posebno ozna\u010davati, jer to dovodi u zabludu pacijente.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5089,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[31,391],"class_list":["post-5087","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-dijabetes","tag-pretilost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5087","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5087"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5087\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5089"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5087"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5087"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5087"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}