{"id":51164,"date":"2021-09-16T21:08:20","date_gmt":"2021-09-16T19:08:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=51164"},"modified":"2021-09-16T21:08:32","modified_gmt":"2021-09-16T19:08:32","slug":"psihicki-poremecaji-u-starosti-pacijenti-zbog-stigme-odgadaju-posjet-lijecniku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/09\/psihicki-poremecaji-u-starosti-pacijenti-zbog-stigme-odgadaju-posjet-lijecniku\/","title":{"rendered":"Psihi\u010dki poreme\u0107aji u starosti: Pacijenti zbog stigme odga\u0111aju posjet lije\u010dniku"},"content":{"rendered":"\n

“Na\u0161i su pacijenti istovremeno i sli\u010dni i razli\u010diti jer su njihove tegobe – iako imaju mnoge sli\u010dne karakteristike – ipak specifi\u010dne”, ka\u017ee nam dr. med. Paola Prese\u010dki<\/strong>, psihijatrica iz Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan koju smo posjetili kako bismo porazgovarali o naj\u010de\u0161\u0107im psihi\u010dkim i mentalnim pote\u0161ko\u0107ama kod osoba starije \u017eivotne dobi.<\/p>\n\n\n\n

Naime, svjetska populacija nikad nije bila starija, a statistike pokazuju kako \u010dak jedna petina odraslih osoba starijih od 55 godina pati od nekog psihi\u010dkog poreme\u0107aja.<\/p>\n\n\n\n

“Depresija je naj\u010de\u0161\u0107i psihi\u010dki poreme\u0107aj u starijoj dobi, slijede anksiozni poreme\u0107aji, \u0161tetna upotreba alkohola te psihi\u010dki i pona\u0161ajni simptomi demencije. U\u010destalost blage depresije iznosi 13-27 posto, a u\u010destalost te\u0161ke depresije je 1-2 posto. \u017deljela bih naglasiti da se depresija u starijoj \u017eivotnoj dobi ipak razlikuje od one u mla\u0111oj jer depresija u starijoj dobi \u010desto ostane neprepoznata, a razlog tome je \u0161to starije osobe \u010desto umanjuju psihi\u010dke simptome u odnosu na tjelesne simptome”, ka\u017ee Prese\u010dki.<\/p>\n\n\n\n

Preklapanje fizi\u010dkih i psihi\u010dkih simptoma<\/h3>\n\n\n\n

Starije osobe \u010desto imaju jednu ili vi\u0161e kroni\u010dnih nezaraznih bolesti pa se tako psihi\u010dki i tjelesni simptomi kod starijih osoba s depresijom mogu me\u0111usobno i preklapati.<\/p>\n\n\n\n

“Tako se uz osje\u0107aj tuge, bezvoljnosti, gubitka motivacije i inicijative mogu javiti i tjelesni simptomi kao \u0161to su umor, nedostatak apetita, pretjerani apetit, bolovi, vrtoglavica i sli\u010dno. To sve mogu istovremeno biti simptomi neke tjelesne bolesti, ali i depresivnosti”, ka\u017ee doktorica.<\/p>\n\n\n\n

Lije\u010denje depresije kod starijih osoba je vrlo bitno jer se tako pobolj\u0161ava njihovo tjelesno stanje kao \u0161to se i lije\u010denjem kroni\u010dnih tjelesnih bolesti pobolj\u0161ava psihi\u010dno stanje.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
dr. Paola Prese\u010dki (foto: Silvija Novak)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

“Mo\u017eemo re\u0107i da su psihi\u010dko i tjelesno stanje nerazdvojivi, a psihi\u010dke funkcije i tjelesni poreme\u0107aji, osobito kod starijih osoba, me\u0111usobno su povezani. Stariji bolesnici kod kojih je depresija lije\u010dena, bolje vode brigu o sebi, o svojim potrebama, uzimanju lijekova i op\u0107enito o zdravlju, mirniji su i suradljiviji u procesu lije\u010denja”, ka\u017ee doktorica.<\/p>\n\n\n\n

Korona i pove\u0107anje broja osoba sa smetnjama<\/h3>\n\n\n\n

Osim ugroze za tjelesno zdravlje, pandemija COVID-19 ostavila je traga i na psihi\u010dkom zdravlju nacije, pogotovo njenih starijih \u010dlanova.<\/p>\n\n\n\n

“Pandemija koronavirusa i potres predstavljaju krizna razdoblja za sve ljude, a pogotovo za osobe starije \u017eivotne dobi. Kod mnogih osoba starije \u017eivotne dobi pandemija i potresi su bili okida\u010d za razvoj depresivnih i anksioznih stanja, strahova, pogor\u0161anja funkcioniranja i razvoj ili pogor\u0161anje demencije. Javnozdravstvene mjere, poput fizi\u010dkog razmaka, a koje su neophodne u suzbijanju pandemije, dovele su do usamljenosti i izoliranosti te izazvale stres i tjeskobu. Tako da svakako zamje\u0107ujemo porast broja osoba starije \u017eivotne dobi koje su se javile na pregled psihijatru, a dosada nisu lije\u010denje”, ka\u017ee doktorica Prese\u010dki.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, ka\u017ee, pove\u0107an je broj osoba starije \u017eivotne dobi koje su se javile na pregled psihijatru, a do sada nisu lije\u010dene.<\/p>\n\n\n\n

“Nailazimo na osobe kod kojih je demencija u doba pandemije i potresa napredovala i koji su razvili psihi\u010dke simptome. Osobe starije \u017eivotne dobi jesu vulnerabilna skupna u dru\u0161tvu, a pogotovo ako su oboljele od demencije. Cijepljenje je zato jako va\u017eno jer nam omogu\u0107ava sprije\u010diti ili umanjiti stresne posljedice te nedostatak obiteljskih, prijateljskih i profesionalnih kontakata koji su izuzetno va\u017eni za psihi\u010dko zdravlje”, ka\u017ee doktorica Prese\u010dki.<\/p>\n\n\n\n

Dijagnoza demencije sama po sebi ne pove\u0107ava rizik za COVID-19 kao ni za druge respiratorne bolesti, ali kako su oboljele osobe uglavnom starije dobi, to donosi rizike.<\/p>\n\n\n\n

“\u017divotna dob iznad 65. godine i komorbidne, kroni\u010dne, nezarazne bolesti poput hipertenzije, hiperlipidemije, bolesti srca i dijabetesa te \u010dinjenica da osobe s demencijom napredovanjem bolesti gube sposobnost samostalne brige o sebi i svojem zdravlju, svrstavaju ove bolesnike u podru\u010dje visokog rizika obolijevanja od COVID-a, ka\u017ee Prese\u010dki.<\/p>\n\n\n\n

“Moramo imati u vidu da o osobama s demencijom brinu njegovatelji, obi\u010dno \u010dlanovi obitelji od kojih jedan \u010dlan obitelji preuzima najve\u0107i dio skrbi za bolesnika na sebe. Osobe s demencijom mogu imati pote\u0161ko\u0107a s razumijevanjem i upam\u0107ivanjem uputa kojima se definiraju epidemiolo\u0161ke mjere ili mjere koje se poduzimaju u slu\u010daju potresa, a \u010desto o njima brinu supru\u017enici koji su tako\u0111er starije \u017eivotne dobi. Pogor\u0161anje psihi\u010dkog stanja kod osoba starije \u017eivotne dobi mo\u017ee biti vi\u0161e izra\u017eeno zbog pote\u0161ko\u0107a u prilagodbi na novonastale okolnosti. Izolacija i ostale epidemiolo\u0161ke mjere predstavljaju stres za bolesnike i njihove njegovatelje koji mogu dovesti do pogor\u0161anja kognitivnog, psihi\u010dkog i funkcionalnog stanja i bolesnika i njegovatelja”, ka\u017ee doktorica.<\/p>\n\n\n\n

Lijekovi da – ali obzirno<\/h3>\n\n\n\n

Depresivni, anksiozni i psihoti\u010dni poreme\u0107aji mogu se tretirati farmakolo\u0161kom metodama lije\u010denja i psihosocijalnim intervencijama, dakle podr\u0161kom, edukacijom, savjetovanjem. Prednost se uvijek daje ovome potonjem.<\/p>\n\n\n\n

“Uzrok demencije su naj\u010de\u0161\u0107e neurodegenerativne bolesti koje su po svojoj prirodi progresivnog tijeka. Demencija ne podrazumijeva samo pogor\u0161anje kognitivnih funkcija, nego mo\u017ee dovesti i do pojave bilo kojeg psihi\u010dkog poreme\u0107aja i disfunkcionalnosti pacijenta. Kod lije\u010denja psihi\u010dkih i bihevioralnih simptoma demencije kao i usporavanja njenog tijeka osim antidementiva upotrebljavamo i psihofarmake, ali uvijek prednost dajemo nefarmakolo\u0161kom metodama lije\u010denja zbog niza nuspojava koje psihofarmaci imaju. Naime, oni izazivaju psihomotornu usporenost, pa zbog toga radije pribjegavamo nefarmakolo\u0161kim metodama lije\u010denja”, ka\u017ee doktorica Prese\u010dki.<\/p>\n\n\n\n

Sustavna podr\u0161ka<\/h3>\n\n\n\n

“Upravo radi navedenog, u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan organiziramo podr\u0161ku osobama s demencijom i njihovim njegovateljima koja se provodi puten Dnevne bolnice za oboljele od demencije. Uloga psihijatra u lije\u010denju pona\u0161ajnih i psihi\u010dkih simptoma demencije s kojima se njegovatelji te\u0161ko nose, neprocjenjiva je u brizi za bolesnika s demencijom”, ka\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

“Naime, u Hrvatskoj se 90 posto osoba s demencijom nalazi kod ku\u0107e, a 60 posto njihovih njegovatelja ima zdravstvene pote\u0161ko\u0107e. Psihosocijalne intervencije i rad s njegovateljima su izrazito va\u017eni jer je briga za njegovatelje osnovna dru\u0161tvena briga za oboljele. Pojednostavljeno re\u010deno, ako ne brinemo o njegovateljima, i oni \u0107e sami vrlo brzo razviti sindrom izgaranja i umjesto jednoga, imat \u0107emo dva bolesnika”, ka\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
foto: Juan Velazquez\/Scopio<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Osim Dnevne bolnice za oboljele od demencije koja radi od 7 do 16 sati, u Klinici pri bolnici Sveti Ivan uspostavljen i popodnevni boravak za oboljele od demencije svakog dana od 16 do 20 sati i subotom od 7 do 15 sati s vezanim uslugama prijevoza u boravak u okviru EU projekta ‘Svi za pam\u0107enje’ koji provodi Grad Zagreb s ciljem \u0161irenja socijalnih usluga u zajednici za pomo\u0107 oboljelima od Alzheimerove bolesti i drugih demencija i njihovim obiteljima.<\/p>\n\n\n\n

Stigmatizacija posebno nagla\u0161ena kod starijih pacijenata<\/h3>\n\n\n\n

Psihi\u010dki bolesnici, na\u017ealost, \u010desto su stigmatizitrani, a to je jo\u0161 izra\u017eenije radi li se o osobama starije \u017eivotne dobi.<\/p>\n\n\n\n

“Stigmatizacija osoba starije \u017eivotne dobi s psihi\u010dkim smetnjama predstavlja razlog \u0161to se te osobe uop\u0107e ne javljaju na lije\u010denje li se javljaju prekasno kad psihi\u010dke tegobe ve\u0107 dugo traju ili su uzele maha te imaju negativan utjecaj na funkcioniranje te osobe i njezine obitelji. Tada je obi\u010dno obitelj primorana potra\u017eiti pomo\u0107. \u010cesto se vidi otpor odlasku psihijatru, pogotovo ako se taj psihijatar nalazi u psihijatrijskoj ustanovi”, ka\u017ee doktorica Prese\u010dki.<\/p>\n\n\n\n

“Od velike su koristi prihijatrijske ambulante koje se mogu na\u0107i diljem grada po domovima zdravlja, no ipak za neku sveobuhvatniju skrb i pomo\u0107 porebno je do\u0107i u neku psihijatrijsku kliniku u sklopu bolnice. Na\u017ealost, demencije, pogotovo Alzheimerova bolest, neurodegenerativni su poreme\u0107aji koji imaju i psihi\u010dke i bihevioralne zna\u010dajke i sa sobom nose postupni gubitak funkcionalnosti bolesnika koji su onda vezani i uz psihijatra, a ne samo neurologa. \u010cesto se doga\u0111a da to na bolesnike djeluje stigmatiziraju\u0107e”, ka\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

Stil \u017eivota mo\u017ee pomo\u0107i<\/h3>\n\n\n\n

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, du\u0161evog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti. No brojne \u017eivotne promjene i okolnosti koje prate stariju \u017eivotnu dob mogu pove\u0107ati rizik za razvoj psihi\u010dkih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

“\u010cesto se osobe starije \u017eivotne dobi te\u0161ko prilago\u0111avaju novonastalim \u017eivotnim okolnostima poput umirovljenja, smrti slike osobe, smanjenim financijskim primanjima, nedostatku podr\u0161ke, smje\u0161taju u dom umirovljenika, smanjenoj funkcionalnosti i sli\u010dno. Zdravi stil \u017eivota mo\u017eemo izabrati i sigurno da \u0107e on biti izuzetno va\u017ean \u010dimbenik u prevenciji bolesti ili pobolj\u0161avanju simptoma tih bolesti. Fizi\u010dka aktivnost, zdrava prehrana, san i odmor, socijalna interakcija, izbjegavanje stresa, ali i reorganizacija \u017eivotnih navika kada je to potrebno, na\u010dini su kojima si mo\u017eemo pomo\u0107i”, ka\u017ee doktorica.<\/p>\n\n\n\n

Kako prepoznati ozbiljno stanje?<\/h3>\n\n\n\n

No kako znati radi li se kod neke starije osobe tek o privremenoj zaboravnosti, ili o naznaci nekih te\u017eih problema?<\/p>\n\n\n\n

“O obi\u010dnoj zaboravnosti mo\u017eemo govoriti kada osoba ima o\u0161te\u0107eno kratkotrajno ili dugotrajno pam\u0107enje, ali se nakon nekog vremena ipak mo\u017ee prisjetiti sadr\u017eaja i kod koje uslijed navedenog ne dolazi do zna\u010dajne disfunkcionalnosti u svakodnevnim aktivnostima. Ukoliko o\u0161te\u0107enje pam\u0107enja znatno progredira i popra\u0107eno je \u017eivotnom disfunkcionalno\u0161\u0107u, treba posumnjati na razvoj demencije. Najkarakteristi\u010dniji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak kratkotrajnog pam\u0107enja, koje je u po\u010detku bolesti o\u010duvano. Znakovi Alzheimerove bolesti su gubitak pam\u0107enja koji utje\u010de na svakodnevne aktivnosti (zaboravnost za nedavne doga\u0111aje, u\u010destalo ponavljanje istih pitanja), ote\u017eano izvo\u0111enje svakodnevnih aktivnosti (upravljanje financijama), problemi sa izra\u017eavanjem i razumijevanjem, dezorijentacija u vremenu i prostoru, problemi sa rasu\u0111ivanjem i dono\u0161enjem krivih odluka (bolesnici \u010desto mogu negirati svoje pote\u0161ko\u0107e), ote\u017eano planiranje i organiziranje, zametanje stvari, promjene raspolo\u017eenja i pona\u0161anja, promjene osobnosti (gubitak interesa za ono \u0161to ih je ranije veselilo) i gubitak inicijative”, ka\u017ee doktorica Prese\u010dki.<\/p>\n\n\n\n

Primijetimo li kod na\u0161ih bli\u017enjih bilo \u0161to od navedenog, uvijek je prva instanca lije\u010dnik primarne zdravstvene za\u0161tite koji \u0107e oboljelog i uputiti na pravu adresu.<\/p>\n\n\n\n

“Prema njegovoj preporuci odlazi se lije\u010dnicima odre\u0111enih specijalnosti, obi\u010dno psihijatru i neurologu, zatim udrugama koje okupljaju bolesnike i njegovatelje, stru\u010dnjacima za individualne zdravstvene i socijalne potrebe bolesnika i njihovih obitelji. Obitelj oboljelog mo\u017ee osigurati ku\u0107nu njegu ili druge vrste pomo\u0107i, anga\u017eirati socijalnu slu\u017ebu, raspitati se o postoje\u0107im dnevnim boravcima i dnevnim bolnicama, tra\u017eiti podr\u0161ku rodbine i prijatelja, educirati se o bolesti radi usvajanja znanja i vje\u0161tina, a s ciljem anticipacije i smanjenja stresa i o\u010duvanja funkcionalnosti. No prvi je korak oti\u0107i obiteljskom lije\u010dniku”, ka\u017ee doktorica Paola Prese\u010dki.<\/p>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Psihi\u010dnko i tjelesno stanje su nerazdvojivi, a psihi\u010dke funkcije i tjelesni poreme\u0107aji, osobito kod starijih osoba, me\u0111usobno su povezani. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":51198,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[1204,2339,956],"class_list":["post-51164","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-mentalno-zdravlje","tag-novo-vrijeme","tag-psihijatrija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51164","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=51164"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51164\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/51198"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=51164"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=51164"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=51164"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}