{"id":51402,"date":"2021-09-21T11:32:52","date_gmt":"2021-09-21T09:32:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=51402"},"modified":"2021-09-21T11:33:26","modified_gmt":"2021-09-21T09:33:26","slug":"dw-neki-hrvati-pritisnuti-ovrhama-i-duznickim-ropstvom-kradu-po-vrtovima-i-jedu-rizu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/09\/dw-neki-hrvati-pritisnuti-ovrhama-i-duznickim-ropstvom-kradu-po-vrtovima-i-jedu-rizu\/","title":{"rendered":"DW: Neki Hrvati pritisnuti ovrhama i du\u017eni\u010dkim ropstvom kradu po vrtovima i jedu ri\u017eu"},"content":{"rendered":"\n

Nedavna odluka Hrvatske narodne banke da regulira pitanje tzv. pre\u0161utnog minusa po teku\u0107im ra\u010dunima, koji banke odobravaju uz skupe, \u010desto dvoznamenkaste kamatne stope, otkrila je da uz pomo\u0107 minusa pre\u017eivljava vi\u0161e od 800.000 hrvatskih gra\u0111ana.\u00a0Mnogi od njih zapali su u du\u017eni\u010dko ropstvo, spiralu iz koje se te\u0161ko i mukotrpno izvu\u0107i, pi\u0161e Deutsche Welle.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Dovoljno je ostati bez posla i postati dio mra\u010dne statistike, iz minusa dospjeti u blokadu. U jednoj petero\u010dlanoj obitelji, koja je \u017eeljela ostati anonimna, otac nije dobio tri pla\u0107e pa je nepla\u0107eni ra\u010dun za vodu od sto kuna u ovr\u0161nom postupku narastao na 1.200 kuna. Nakon toga blokiran mu je ra\u010dun, na kojem je minus u trenutku blokade ve\u0107 dosegnuo tri mjese\u010dne pla\u0107e. Banka ukida dozvoljeni minus, pa dug raste na 16.200 kuna, plus kamate. Nakon pet mjeseci otac dobiva pla\u0107u, ali samo dio putem za\u0161ti\u0107enog ra\u010duna, dok ostatak “jedu” ovrhe. Ova se obitelj uspjela iskoprcati iz du\u017eni\u010dkog ropstva tek nakon pet mu\u010dnih godina, nakon \u0161to je otac na\u0161ao bolji posao, a i majka se zaposlila.<\/p>\n\n\n\n

Krao iz vrtova<\/h3>\n\n\n\n

“Vi\u0161e sre\u0107e”, ako se tako uop\u0107e mo\u017ee re\u0107i, imao je Sa\u0161a Bestuli\u0107<\/strong>, 51-godi\u0161njak iz Pule, koji je \u0161est mjeseci bio bez posla, bez ikakvih primanja.<\/p>\n\n\n\n

“Tra\u017eio sam mjesec dana pomo\u0107 od Centra za socijalnu skrb i uspio dobiti jednokratno 800 kuna. Krao sam iz vrtova i jeo ri\u017eu. Radio sam na crno na gra\u0111evini i jedva uspijevao dobiti novac koji sam tamo zaradio, jer ako poslodavce nitko ne ganja, onda ne pla\u0107aju. Nagomilali su mi se ra\u010duni koje nisam mogao pla\u0107ati. Poduze\u0107e za odvoz sme\u0107a prijetilo je ovrhom. Nepla\u0107eni ra\u010duni dosegnuli su pet tisu\u0107a kuna”, pripovijeda Puljanin. Sre\u0107om, nedavno se zaposlio i sad je na probnom radu.<\/p>\n\n\n\n

“Trebat \u0107e mi barem \u010detiri mjeseca da vratim sve dugove, uglavnom nepla\u0107ene ra\u010dune, te krenem s normalnim \u017eivotom, izme\u0111u ostalog i da registriram auto. Izbjegavao sam posu\u0111ivanje novca od prijatelja. Oni su mi sami uletjeli s pozajmicama od po nekoliko stotina kuna da mogu jesti. I sada pazim koliko tro\u0161im, \u0161to jedem, pijem\u2026” prisje\u0107a se Bestuli\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Blokirani ra\u010duni 10.000 umrlih<\/h3>\n\n\n\n

Usprkos institutu ste\u010daja potro\u0161a\u010da i \u010dinjenici da je Financijska agencija lani, u jeku koronakrize, privremeno stopirala ovrhe, prema njenim posljednjim podacima, \u010dak je 242,6 tisu\u0107a hrvatskih gra\u0111ana blokirano zbog ukupnog duga od 17,9 milijardi kuna, i to najvi\u0161e prema bankama.<\/p>\n\n\n\n

Sarajko Baksa<\/strong>, dopredsjednik udruge Blokirani, za DW obja\u0161njava da su dugogodi\u0161nje pogre\u0161ne politike koje se nisu znale nositi s globalnim financijskim i gospodarskim krizama, u sprezi s iznimno pogubnim Ovr\u0161nim zakonom, u Hrvatskoj stvorile siroma\u0161ne gra\u0111ane.<\/p>\n\n\n\n

“\u010cinjenica da je 70 posto blokiranih gra\u0111ana bez posla sugerira da \u0107e oni te\u0161ko ili gotovo nikako platiti dugove zbog kojih su im ra\u010duni blokirani. Blokirani su ostali i ra\u010duni oko 10.000 gra\u0111ana koji su umrli. Njihov dug postat \u0107e obveza nasljednika. Preliminarna provjera hrvatskih du\u017enika pokazala je i to da je u blokadi i vi\u0161e od 17 tisu\u0107a gra\u0111ana starijih od 65, pa su gotovo nikakve \u0161anse da oni ponovnim aktiviranjem na poslu zarade dodatni novac koji bi ih izvukao iz blokade”, ka\u017ee Baksa. Navodi da je blokada \u010dak 290.000 ljudi bila dugotrajna, \u0161to je dovelo do enormnog rasta duga, koji je pove\u0107an i do stotinu puta i time postao nenaplativ jer i prodajom imovine du\u017enika \u2013 dug ostaje.<\/p>\n\n\n\n

“Rast i razvoj Hrvatske je blokiran, i to ve\u0107 20 godina. Kriza je kao posljedicu donijela pad BDP-a i svih sastavnica potro\u0161nje, a dugovi su rasli, \u0161to je dovelo i do blokade ekonomskog sustava u cijelosti. Bilo je to nevi\u0111eno kamatarenje od osam milijuna kuna rasta duga dnevno, 240 milijuna kuna mjese\u010dno, poticanje ekonomske, pravne i socijalne nejednakosti, besku\u0107ni\u0161tva te trenda apsolutnog siroma\u0161tva”, ka\u017ee Baksa. Smatra da je blokiranima potrebno pru\u017eiti mogu\u0107nost da svojim radom zarade dovoljno financijskih sredstava koja \u0107e biti dovoljna za \u017eivot u plusu. Rje\u0161enje je, smatra, u zapo\u0161ljavanju i razvoju primarnog gospodarstva.<\/p>\n\n\n\n

U du\u017eni\u010dkom ropstvu zbog “\u0161vicarca”<\/h3>\n\n\n\n

Mnogi hrvatski gra\u0111ani svojedobno su upali u du\u017eni\u010dko ropstvo kredita s valutnom klauzulom u \u0161vicarskim francima, nakon \u0161to su u po\u010detku povoljne kreditne rate po\u010dele strelovito rasti. Sli\u010dno se doga\u0111alo i u drugim dr\u017eavama isto\u010dne Europe. Problem je narastao do neslu\u0107enih razmjera pa je na koncu intervenirala dr\u017eava, a krediti su masovno konvertirani u zajmove s valutnom klauzulom u eurima.<\/p>\n\n\n\n

Goran Aleksi\u0107<\/strong>, koordinator ekonomsko-pravnog tima udruge Franak, za DW navodi da je takvih kredita bilo \u010dak 125.000, od \u010dega 75.000 stambenih.<\/p>\n\n\n\n

“Mi nemamo podatke o tome koliko je gra\u0111ana bilo u stvarnom du\u017eni\u010dkom ropstvu na na\u010din da su morali biti u pre\u0161utnim minusima radi otplate kredita, niti koliko ih je to\u010dno zbog \u0161vicarca bilo ili jo\u0161 uvijek jest blokirano. Ukupno je kredite konvertiralo 55.000 potro\u0161a\u010da te ih je 5.000 ostalo u kreditima u \u0161vicarcima bez konverzije, a prije konverzije otpla\u0107eno je 65.000 kredita”, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n

Na temelju kolektivne presude na sudovima je dosad podignuto 35.000 tu\u017ebi protiv banaka, obja\u0161njava. Ukupno je doneseno 1.000 pravomo\u0107nih presuda na temelju kojih su potro\u0161a\u010di dobili prepla\u0107eni novac, a 10.000 presuda je prvostupanjskih koje \u010dekaju potvrdu pravomo\u0107nosti, navodi Aleksi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u010cak je 20.000 tu\u017ebi u prekidu zbog postupka na Sudu EU-a, gdje se utvr\u0111uje pravo na obe\u0161te\u0107enje potro\u0161a\u010da nakon konverzije \u0161vicarca u euro. U postupku je 4.000 tu\u017ebi, zasad bez presude. Prema Aleksi\u0107evim rije\u010dima, svi potro\u0161a\u010di koji su otplatili kredite ili ih jo\u0161 uvijek otpla\u0107uju kao kredite u \u0161vicarskom franku imaju pravo tu\u017eiti i dobiti prepla\u0107eni novac. S druge strane, potro\u0161a\u010di s konvertiranim kreditima moraju pri\u010dekati spomenutu odluku Suda EU-a radi vlastite pravne sigurnosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Hrvatskoj uz pomo\u0107 minusa \u017eivi vi\u0161e od 800.000 ljudi, a u blokadi ih je vi\u0161e od 200 tisu\u0107a. Posljedica je to politika koje se nisu znale nositi s globalnim financijskim krizama u sprezi s pogubnim Ovr\u0161nim zakonom.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":42440,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[1112,237],"class_list":["post-51402","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-ovrhe","tag-siromastvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51402","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=51402"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51402\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/42440"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=51402"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=51402"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=51402"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}