{"id":51462,"date":"2021-09-22T15:10:25","date_gmt":"2021-09-22T13:10:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=51462"},"modified":"2021-09-22T15:35:05","modified_gmt":"2021-09-22T13:35:05","slug":"tata-ne-zna-tko-sam-kako-nastaje-i-moze-li-se-lijeciti-alzheimerova-bolest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/09\/tata-ne-zna-tko-sam-kako-nastaje-i-moze-li-se-lijeciti-alzheimerova-bolest\/","title":{"rendered":"&#8216;Tata nekad ne zna tko sam!&#8217; Kako nastaje i mo\u017ee li se lije\u010diti Alzheimerova bolest?"},"content":{"rendered":"\n<p>Tko nije do\u017eivio, ne mo\u017ee zamisliti kako izgleda svakodnevica oboljelih od Alzheimera i \u010dlanova njihovih obitelji. Njihova svjedo\u010danstva uglavnom zvu\u010de sli\u010dno ili isto. Starija osoba u jednom se periodu \u017eivota &#8220;jednostavno po\u010dela polako gubiti&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p> Nakon postavljene dijagnoze, velik dio skrbi &#8211; od brige o uzimanju lijekova, do higijene i prehrane, i dalje ostaje na obitelji pacijenta. \u0160to je obitelj brojnija, po mogu\u0107nosti i u zajedni\u010dkom ku\u0107anstvu, to se i one druge, redovne \u017eivotne obaveze poput odlaska na posao ili u \u0161kolu, ne\u0161to lak\u0161e uspijevaju uskladiti i obaviti.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>S naglaskom na &#8220;ne\u0161to lak\u0161e&#8221;, govori nam jedna \u010ditateljica iz Zagreba (podaci poznati redakciji). Za 80-ogodi\u0161njeg oca, koji je prije godinu i pol obolio od Alzheimera, naizmjence brinu ona i sestra. Obje rade, imaju svoje obitelji. Za pomo\u0107 njegovateljice trenutno nemaju financijskih mogu\u0107nosti. Stoga im ostaje da se snalaze kako najbolje umiju u koordiniranju vremena kada otac nije u programu jednog od dnevnih boravaka pod stru\u010dnim nadzorom koji djeluju u sklopu gradskih domova umirovljenika. <\/p><div id=\"mojev-2732033905\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">S Alzheimerom nije lako ni oboljelima, niti njihovim obiteljima<\/h3>\n\n\n\n<p>Ponekad je i povratak ku\u0107i te\u0161ko iskustvo. &#8220;Jednom prilikom je potrajalo da tatu uop\u0107e uspijem dobiti u auto. Zamijenio me za sestru iz dnevnog boravka i nikako nije htio u\u0107i. Da on zna da to nisam stvarno ja i da jednostavno ne \u017eeli nikud. Na kraju se njegovateljica spustila do parkirali\u0161ta. Pomogla je da ga smirim i objasnim da idemo doma, k&#8217;o svaki radni dan nakon posla. Uglavnom, taj dan je sve malo potrajalo&#8221;, prepri\u010dava jednu od do\u017eivljenih dnevnih situacija. <\/p>\n\n\n\n<p>Ako se dogodi da nakon zajedni\u010dkog objeda izostane \u0161etnja, no\u0107 je sve samo ne vrijeme odmora. &#8220;Nekad se oko 2 sata tata probudi pa ispituje za svoje roditelje koji su odavno pokojni. Ili ih zove u polusnu, pri\u010da s njima ili s drugima kojih isto nema vi\u0161e. Tako zna ponekad i sat vremena, dok ga sestra smiruje. A ti onda ustani u 6 ujutro i odradi sve \u0161to treba na poslu pa popodne i nave\u010der ispo\u010detka. Nikome nije lako, ni njemu, niti nama&#8221;, zaklju\u010duje na\u0161a sugovornica.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Osim empatije, razvijanje kvalitetne i dostupne mre\u017ee usluga za oboljele osobe, u njihovoj ku\u0107i te u sklopu zdravstvenog i socijalnog sustava, obveza je i odgovornost dru\u0161tva u cjelini, istaknuto je i prilikom ju\u010dera\u0161njeg obilje\u017eavanja Me\u0111unarodnog dana Alzheimerove bolesti u Klinici za psihijatriju Vrap\u010de.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160areni rukavi\u0107i kao simboli\u010dna podr\u0161ka oboljelima<\/h3>\n\n\n\n<p>U krugu bolnice u dru\u0161tvu skupine korisnika Udruge i Centra OZANA otkrivene su velike vunene instalacije, simpati\u010dni rukavi\u0107i, s motivima godi\u0161njih doba i puno detalja. Umjetni\u010dke instalacije ujedno su simbol akcije <strong>Isprepletimo ruke <\/strong>u kojoj korisnici spomenute Udruge i Centra, te svi zainteresirani i okupljeni oko njihovog \u0160trikeraj caf\u00e9a, izra\u0111uju pletene i kuki\u010dane rukavi\u0107e sa \u0161arolikim ukrasima za osobe s Alzheimerovom bole\u0161\u0107u i drugim demencijama u Hrvatskoj. <\/p>\n\n\n\n<p>Takvi rukavi\u0107i mogu kod oboljelih umanjiti stres, opustiti ih, okupirati i umiriti, ali isto tako i stimulirati njihovu motoriku i spoznaju. Do sada je podijeljeno vi\u0161e od 30 rukavi\u0107a, a akcija se nastavlja i dalje, sve dok za nju bude postojao interes i potreba, poru\u010duju iz OZANE.<\/p>\n\n\n\n<p>U Klinici Vrap\u010de, ujedno nacionalnom referentom centru za Alzheimer, je pletenje i kuki\u010danje spomenutih ukrasa sastavni dio psihoterapije. &#8220;Rukavi\u0107i su jedna nefarmakolo\u0161ka metoda smirivanja bolesnika koje ovdje radimo. Zna\u010di, jednostavno pleteni, ali individualno napravljeni. Zaokupljaju svojom ljepotom, osje\u0107ajem meko\u0107e, taktilnim do\u017eivljajima vune. I na taj na\u010din ih smiruju, pa te osobe posredno trebaju uzimati i manje lijekova da bi bile smirene i opu\u0161tene&#8221;, ka\u017ee prof. dr. <strong>Ninoslav Mimica<\/strong>, pro\u010delnik Zavoda za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Demenciju dnevno osje\u0107a oko 350 tisu\u0107a osoba u Hrvatskoj<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;U svijetu danas \u010dak 55 milijuna ljudi boluje od demencije. Najve\u0107i dio njih, oko 70 posto, upravo od Alzheimerove bolesti. Tako je i u Hrvatskoj. Procjenjujemo da je taj postotak jednak, na ukupno oko 100 tisu\u0107a oboljelih. Me\u0111utim, s tim osobama \u017eive i njihovi \u010dlanovi obitelji koji svakodnevno pro\u017eivljavaju ono \u0161to demencija sa sobom nosi. Tu procjenjujemo da ukupno 350 tisu\u0107a ljudi u Hrvatskoj na dnevnoj bazi osjeti demenciju&#8221;, upozorava dr. <strong>Mimica<\/strong> nagla\u0161avaju\u0107i potrebu izrade Nacionalne strategije borbe protiv spomenute bolesti i drugih demencija.&nbsp; <\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/dr-mimica-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-51506\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/dr-mimica-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/dr-mimica-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/dr-mimica-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/dr-mimica-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/dr-mimica-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/dr-mimica-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/dr-mimica-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/dr-mimica-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/dr-mimica-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/dr-mimica-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/dr-mimica-1080x648.jpg 1080w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/dr-mimica.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Ninoslav Mimica (foto: Centar OZANA)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Alzheimerova bolest naj\u010de\u0161\u0107i je uzrok demencije koja podrazumijeva razli\u010dita stanja. Osim nje, tu su jo\u0161 vaskularna demencija, frontotemporalna demencija, demencija uzrokovana odre\u0111enim toksi\u010dnim faktorima poput alkohola primjerice, kao i demencija uslijed drugih, te\u0161kih oboljenja poput Parkinsonove bolesti, AIDS-a i drugih. U odnosu na Alzheimerovu bolest to su ipak rje\u0111i uzroci koji mogu dovesti do demencije.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Misterij nastanka Alzheimera<\/h3>\n\n\n\n<p>Kako zapravo nastaje Alzheimerova bolest, pravi odgovor zapravo jo\u0161 se ne zna, iako je mnogo toga ostalog vezano uz nju poznato, isti\u010de prof. Mimica. &#8220;Primarno je to bolest mozga u kojem je vidljivo nakupljanje odre\u0111enih patolo\u0161kih tvari. To su recimo proteini, u ve\u0107oj mjeri je to amiloid ili tau protein. Pojednostavljeno, on se prirodno ina\u010de nakuplja u organizmu, dok se u bolesti iz njega nedovoljno \u010disti. Ve\u0107a koli\u010dina tada dovodi do ometanja mo\u017edanih funkcija. Protein se kroz razli\u010dita snimanja mo\u017ee vidjeti jo\u0161 za \u017eivota oboljelih, kao i <em>postmortem<\/em> na obdukciji.&#8221;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Obitelji s nadom gledaju prema Americi<\/h3>\n\n\n\n<p>Za Alzheimerovu bolest danas postoje lijekovi koji se razvijaju s ciljem svojevrsnog \u010di\u0161\u0107enja mozga od nakupina amiloida. I tu se pola\u017ee odre\u0111ena nada da bi to bio put prema izlje\u010denju, isti\u010de vode\u0107i hrvatski stru\u010dnjak u podru\u010dju psihogerijatrije.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Jedan takav lijek, prvi u svijetu registriran je u Sjedinjenim Dr\u017eavama ove godine. Me\u0111utim, jo\u0161 uvijek se ne znaju njegove dugoro\u010dne posljedice. Odnosno, koliko \u0107e pomo\u0107i ljudima koji ve\u0107 imaju nakupljeni amilin, koliko \u0107e pomo\u0107i da se on ne stvara itd. To \u0107e se sad pratiti, istra\u017eivanja to tek trebaju pokazati. Zasad je potvr\u0111eno da uspje\u0161no smanjuje plakove u mozgu. A ho\u0107e li to imati dramati\u010dne, pozitivne posljedice &#8211; evo, ljudi vjeruju da mo\u017eda ho\u0107e. Trenutno to jo\u0161 ne znamo&#8221;, ka\u017ee prof. Mimica.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Dana\u0161nja terapija samo dr\u017ei bolest pod kontrolom<\/h3>\n\n\n\n<p>U Hrvatskoj trenutno postoje tri lijeka koji se propisuju. Osobi poma\u017eu da \u0161to du\u017ee ostane samostalna, a progresija bolesti usporena. Postoje\u0107a, simptomatska terapija, donekle usporava prirodni tijek bolesti pod uvjetom da se rano primjeni. Za oboljelu osobu to zna\u010di godinu, dvije, tri du\u017ei ostanak u ranoj fazi Alzheimera, a tek zatim prijelaz u srednju i te\u0161ku fazu bolesti. Imat \u0107e kvalitetniji \u017eivot u odnosu na kasniju fazu kada vi\u0161e zaboravlja, smetena je i mo\u017ee biti dezorijentirana.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Tipi\u010dna bolest tre\u0107e \u017eivotne dobi&nbsp;<\/h3>\n\n\n\n<p>U postoje\u0107em terapijskom okviru bolest napreduje, ali ju se nastoji dr\u017eati pod kontrolom. Za oboljele je to pozitivno s obzirom da se ve\u0107ina razbolijeva u kasnoj \u017eivotnoj dobi. Netko, primjerice, u dobi od 80 godina.&nbsp;&#8220;Ako dobijete dvije, tri godine odgode, to je jako velika pomo\u0107. To nije toliko zna\u010dajno kod osobe koja se, recimo, razboli u pedesetima&#8221;, nagla\u0161ava prof. Mimica.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/isprepletimo-ruke-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-51508\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/isprepletimo-ruke-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/isprepletimo-ruke-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/isprepletimo-ruke-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/isprepletimo-ruke-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/isprepletimo-ruke-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/isprepletimo-ruke-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/isprepletimo-ruke-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/isprepletimo-ruke-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/isprepletimo-ruke-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/isprepletimo-ruke-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/isprepletimo-ruke-1080x648.jpg 1080w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/isprepletimo-ruke.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Vuneni rukavi\u0107i za Svjetski dan Alzheimerove bolesti (foto: Centar OZANA)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanja pokazuju da je Alzheimer tipi\u010dna bolest tre\u0107e \u017eivotne dobi pa je tako sa starenjem ve\u0107i i rizik od obolijevanja. Statisti\u010dki gledano, ispod 50 godina taj je rizik gotovo nula. Situacija se mijenja nakon 65. godine kada je ozbiljniji, a zatim rizik po\u010dinje sve vi\u0161e rasti prema 80. kada je najve\u0107i. Omjer je jo\u0161 ve\u0107i u populaciji stogodi\u0161njaka, no tih ljudi je s druge strane malo. Tako primjerice, kod najstarije populacije od 95 godina na vi\u0161e rizik oboljevanja je 50 posto. No s druge strane, ako \u017eelimo biti optimisti\u010dni, ka\u017ee profesor, mo\u017ee se re\u0107i i da pola onih najstarijih ne\u0107e imati nikakve znakove demencije.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Zdrav stil \u017eivota &#8211; najbolja prevencija<\/h3>\n\n\n\n<p>Iako je \u017eivotna dob najve\u0107i rizik obolijevanja, a ne radi o genetskoj, ve\u0107 tipi\u010dnoj bolesti modernog doba i sjedila\u010dkih navika, dobro je znati da se jedna tre\u0107ina demencija mo\u017ee sprije\u010diti dugoro\u010dnim odr\u017eavanjem zdravih stilova \u017eivota od srednje dobi. <\/p>\n\n\n\n<p>U praksi to podrazumijeva zdravu prehranu, primjerice mediteransku, i izbjegavanje svega \u0161tetnog za srce i mozak &#8211; masnu hranu i kolesterol, pu\u0161enje. Jedan od koraka u prevenciji je i umjerena fizi\u010dka aktivnost, poput svakodnevne \u0161etnje duge od dva do \u010detiri kilometra. Jednako va\u017ena je i socijalna interakcija i nakon umirovljenja, kao i redoviti <em>brainfitness <\/em>kroz razne mozgalice i druge aktivnosti; od dru\u017eenja, igranja dru\u0161tvenih igara, do plesa i \u010ditanja novina. <em>&nbsp;<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Trenutno je pandemija korone usporila i izradu Nacionalne strategije borbe protiv Alzheimerove bolesti nakon zelenog svjetlo na saborskom Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku. Da \u0107e uskoro sti\u0107i i u Ministarstvo zdravstva, o\u010dekuju i 34 srodne udruge okupljene u neformalnom savezu Hrvatska Alzheimer alijansa. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Na\u0161i stru\u010dnjaci i srodna dru\u0161tva promoviraju potrebnu izradu Nacionalne strategije, \u0161to je zapravo zahtjev Svjetske zdravstvene organizacije jo\u0161 od 2012. da se sve zemlje prema demenciji trebaju pona\u0161ati kao prema javno-zdravstvenom prioritetu. Nadamo se da \u0107e se to u skoroj budu\u0107nosti i dogoditi i da \u0107e se oformiti povjerenstvo za izradu. Nadamo se da \u0107e se to nastaviti \u010dim se situacija malo obuzda. Jer na pandemiju korone gledamo kao na prolaznu, a na pandemiju Alzheimerove bolesti kao na onu koja jo\u0161 vi\u0161e prijeti cijelom svijetu pa se sli\u010dno kao i protiv korone, prema njoj trebamo dugoro\u010dno i strate\u0161ki ponijeti. Dok se lijek ne prona\u0111e, postdijagnosti\u010dka podr\u0161ka oboljelima i njihovim obiteljima je klju\u010dna&#8221;, poru\u010duje prof. Ninoslav Mimica.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-2199738872\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nazivaju je jo\u0161 i bole\u0161\u0107u modernog doba. Diljem svijeta od nje boluje \u010dak 55 milijuna ljudi. S obzirom na o\u010dekivani daljnji porast broja oboljelih, s pravom se mo\u017ee govoriti o pandemiji, upozoravaju stru\u010dnjaci. Izradu prijeko potrebne Nacionalne strategije u me\u0111uvremenu je zaustavljena uslijed druge, pandemije koronavirusa. Dok istovremeno Alzheimer nastavlja potiho poga\u0111ati i obitelji koje uz svoje redovne obveze po\u017ertvovno brinu i o svojim bolesnima. <\/p>\n","protected":false},"author":12,"featured_media":51503,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[138,1204,2339],"class_list":["post-51462","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-alzheimerova-bolest","tag-mentalno-zdravlje","tag-novo-vrijeme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51462","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/12"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=51462"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51462\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/51503"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=51462"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=51462"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=51462"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}