{"id":51867,"date":"2021-10-01T13:05:48","date_gmt":"2021-10-01T11:05:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=51867"},"modified":"2021-10-01T14:03:38","modified_gmt":"2021-10-01T12:03:38","slug":"petrovic-zbog-presutnih-minusa-ocekuje-se-novi-val-ovrha-nad-mirovinama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/10\/petrovic-zbog-presutnih-minusa-ocekuje-se-novi-val-ovrha-nad-mirovinama\/","title":{"rendered":"Petrovi\u0107: Zbog pre\u0161utnih minusa o\u010dekuje se novi val ovrha nad mirovinama"},"content":{"rendered":"\n

“Umirovljenici nas zovu svakodnevno i pitaju \u0161to se zbiva. Ne razumiju za\u0161to moraju vratiti novce, \u0161to \u0107e vra\u0107ati, koliko \u0107e vra\u0107ati. Ne razumiju da \u0107e morati dobiti novi kredit.” Prenosi nam tako Jasna A. Petrovi\u0107<\/strong> upite starijih osoba koje u posljednje vrijeme zaprimaju u Sindikatu umirovljenika Hrvatske (SUH). <\/p>\n\n\n\n

Vr\u0161iteljica du\u017enosti predsjednice SUH-a, ujedno i predsjednica Nacionalnog vije\u0107a za umirovljenike i starije osobe, procjenjuje kako je u pro\u0161loj godini 20 posto umirovljenika koristilo pre\u0161utne minuse koje su im odobrile poslovne banke. Smatra da bi u ovoj godini taj broj umirovljenika mogao biti i ve\u0107i jer su ih banke odobravale u ve\u0107oj mjeri. <\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d je o iznosima prekora\u010denja koji su prosjeku u razini dvostrukog iznosa mirovine, poja\u0161njava nam \u010delnica Sindikata i dodaje da je prosje\u010dna mirovina u Hrvatskoj 2.600 kuna. Vjerojatno je kako je ve\u0107ina starijih osoba iskoristila mogu\u0107nost kori\u0161tenja pre\u0161utnog prekora\u010denja, prije svega zbog toga jer nisu bili informirani niti upozoreni o \u010demu je to\u010dno rije\u010d.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je pre\u0161utni minus ?<\/h3>\n\n\n\n

Prema istra\u017eivanju prakse banaka koje je provela Hrvatska narodna banka (HNB) pokazalo se da 70 posto gra\u0111ana s otvorenim teku\u0107im ra\u010dunima s redovitim priljevom, odnosno uplatom pla\u0107e ili mirovine, ima odobreno prekora\u010denje. Banke pritom nude dopu\u0161tena i pre\u0161utna prekora\u010denja, a vi\u0161e od 95 posto svih prekora\u010denja \u010dine upravo ona pre\u0161utna. Ona su u prosjeku 30 posto skuplja od dopu\u0161tenih, prema analizi HNB-a. Gra\u0111ani uglavnom niti ne znaju da koriste skuplji oblik “kreditiranja” po teku\u0107em ra\u010dunu. Najavljivalo se da bi pre\u0161utno prekora\u010denje ubudu\u0107e trebalo biti ograni\u010deno na 1.500 kuna.<\/p>\n\n\n\n

Odobravanje pre\u0161utnog prekora\u010denja uslijedilo je nakon dono\u0161enja Odluke o efektivnoj kamatnoj stopi krajem 2017. godine i trebalo je biti iznimna mogu\u0107nost. Me\u0111utim, ono je u potpunosti s tr\u017ei\u0161ta izbacilo dozvoljene minuse po teku\u0107em ra\u010dunu.<\/p>\n\n\n\n

Dopu\u0161teno vs. pre\u0161utno prekora\u010denje<\/h3>\n\n\n\n

Razlika je drasti\u010dna. Kod dopu\u0161tenog prekora\u010denja predvi\u0111ena je puna za\u0161tita potro\u0161a\u010da koja uklju\u010duje utvr\u0111ivanje kreditne sposobnosti, cjelovito informiranje potro\u0161a\u010da o proizvodu, postupnu otplatu u 12 rata te ograni\u010denje efektivne kamatne stope.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, pre\u0161utno prekora\u010denje je ono pri kojem banka potro\u0161a\u010du stavlja na raspolaganje sredstva koja nadma\u0161uju trenuta\u010dno stanje teku\u0107eg ra\u010duna potro\u0161a\u010da, a takav je aran\u017eman reguliran tek ugovorom o teku\u0107em ra\u010dunu. U tom se slu\u010daju primjenjuju odredbe Zakona o platnom prometu, a ne Zakona o potro\u0161a\u010dkom kreditiranju. Tu banka ima samo obavezu potro\u0161a\u010du pru\u017eiti informacije o kamatnoj stopi i naknadama, a nije potrebna procjena kreditne sposobnosti niti je obvezna odredba o otplati duga u 12 rata u slu\u010daju smanjenja ili ukidanja prekora\u010denja. U ovom slu\u010daju je najva\u017enija \u010dinjenica da banke nemaju obavezu primjene ograni\u010dene kamatne stope.<\/p>\n\n\n\n

Kamate koje va\u017ee za “redovne minuse” tako iznose do 7 posto, za ove pre\u0161utne penju se na na 10 -11, a kod nekih banaka i do 14 posto.<\/p>\n\n\n\n

“\u0160okantno je to da je odobravanjem pre\u0161utnog minusa prije tri godine, ustvari ukinut redovni, dozvoljeni minus. Kada gledate bankarstvo vidite samo pre\u0161utni minus, ovog jeftinijeg minusa vi\u0161e gotovo i nema”, poja\u0161njava nam Petrovi\u0107 i dodaje kako je o\u010dito za\u0161to se bankama isplati nametati ve\u0107u kamatnu stopu.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017ee se o\u010dekivati novi val ovrha<\/h3>\n\n\n\n

Ono \u0161to zabrinjava, nagla\u0161ava, je bojazan da bi reguliranje ovog pitanja, o kojem pregovaraju Ministarstvo financija, HNB i banke, moglo prouzro\u010diti novi val ovrha nad mirovinama. “To je jako veliki broj umirovljenika. Koliko \u0107e biti novih ovrha umirovljenika sada je u rukama banaka.”<\/p>\n\n\n\n

Podsje\u0107a kako je u lipnju 2019. godine bilo 20.100 ovr\u0161enih umirovljenika. U lipnju pro\u0161le godine bilo ih je tek 2.000 jer je zbog pandemije COVID-a na snazi bio moratorij na ovrhe. Ove je godine u lipnju sada broj ovr\u0161enih umirovljenika pre\u0161ao 22.000. Pove\u0107anje je posljedica ukidanja moratorija.<\/p>\n\n\n\n

“Bojimo se da su i ti ljudi koristili te pre\u0161utne minuse. Posljedice ukidanja ili smanjenja minusa vidjet \u0107e se na kraju ove i po\u010detkom idu\u0107e godine. Stra\u0161no je o\u010dekivati koliko \u0107e biti budu\u0107ih ovrha, bit \u0107e ih sigurno.”<\/p>\n\n\n\n

Bilo koje rje\u0161enje koja sada poku\u0161avaju ispregovarati Vlada, HNB i poslovne banke za umirovljenike kojima je odobren veliki iznos pre\u0161utnog minusa, isti\u010de Petrovi\u0107, ne\u0107e biti dovoljno dobro.<\/p>\n\n\n\n

Odgovornost Ministarstva financija i HNB-a<\/h3>\n\n\n\n

Poznato je kako je kod starije populacije informati\u010dka i financijska pismenost na niskoj razini i ne mo\u017ee se o\u010dekivati da poznaju i razumiju usluge i proizvode koje im banke nude; od razli\u010ditih kreditnih kartica do pre\u0161utnih minusa.<\/p>\n\n\n\n

Tu vidim pogre\u0161ku i odgovornost dr\u017eave, Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke koja se time, poru\u010duje \u010delnica Sindikata umirovljenika, uop\u0107e ne bavi, a trebao bi im biti cilj da lo\u0161e obavije\u0161tene i neinformirane starije ljude upute.<\/p>\n\n\n\n

“Pazite, oni su i\u0161li na bankomat i dizali novce dok su mogli i tro\u0161ili koliko im je banka dala mogu\u0107nosti tro\u0161iti. Di\u017ei dok mo\u017ee\u0161. Banke su siroma\u0161ne navukle na pla\u0107anje visokih kamata. Netko \u0107e pitati: za\u0161to nisu vodili evidenciju o mjese\u010dnoj potro\u0161nji? Ljudi starije dobi su i dementni i slabije pamte. Mo\u017ede im se \u010diniti da im je novac na ra\u010dunu ostao iz prethodnog mjeseca ili vjeruju da im je ponovo ispla\u0107en COVID dodatak na mirovine i sli\u010dno. Ljudi naprosto ne znaju!”<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Hrvatska narodna banka (foto: Sandro Bura)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Pitanje je ho\u0107e li banke odobriti 12-mjese\u010dnu obro\u010dnu otplatu pre\u0161utnog minusa jer im to nije obaveza. Neke najavljuju da \u0107e u slu\u010daju odobravanja obro\u010dne otplate i dalje napla\u0107ivati izrazito visoke kamate. “To je opet ‘guljenje’ umirovljenika. U usporedbi s praksama u EU ili u odnosu na dopu\u0161teni minus po teku\u0107em ra\u010dunu, to je previ\u0161e. Ovakvo postupanje banaka mo\u017ee se ocijeniti \u010dak i kao financijska prijevara bez odgovaraju\u0107eg reagiranja Hrvatske narodne banke koja je taj problem gledala 3 godine i nije reagirala.”<\/p>\n\n\n\n

Zbog toga bi, isti\u010de, i Ministarstvo financija i dr\u017eava trebale snositi dio odgovornosti prilikom reguliranja povrata pre\u0161utnog minusa. “Rije\u010d o navla\u010denju siroma\u0161nih ljudi na potro\u0161nju uz zelena\u0161ke kamate.” <\/p>\n\n\n\n

Kako su u tijeku pregovori Ministarstva financija i HNB-a s poslovnim bankama oko modela rje\u0161avanja problema pre\u0161utnih minusa, u Sindikatu umirovljenika najmanje o\u010dekuju dogovor prema kojem \u0107e umirovljenici pre\u0161utni minus vra\u0107ati uz kamatu ne ve\u0107u od 4 posto i na znatno dulji rok obro\u010dne otplate od predvi\u0111enih 12 mjeseci, najmanje kroz dvije godine. <\/p>\n\n\n\n

“Hrvatska dr\u017eava je podlo\u017ena bankarskoj, inozemnoj industriji i ako na ovom pitanju ne\u0107e znati pokazati zube i znati regulirati onda to nije na\u0161a Hrvatska narodna banka”, tvrdi Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Rizik od siroma\u0161tva kod umirovljenika visok<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Ovdje moramo naglasiti i koliko je umirovljenika u riziku od siroma\u0161tva, isti\u010de Petrovi\u0107. Siroma\u0161no je gotovo 34 posto umirovljenika starijih od 65 godina, \u0161to Vladi, dodaje, mo\u017eda nije dovoljno poznato.<\/p>\n\n\n\n

“Mo\u017ee se o\u010dekivati novi val ovrha nad umirovljeni\u010dkim primanjima. Ono \u0161to je je otegotna okolnost jest i \u0161to kod nas nisu regulirane niti agencije koje otkupljuju dugove. I to ide na du\u0161u HNB-u i resornom ministarstvu. Ovdje su ugro\u017eava temeljno pravo na pre\u017eivljavanje, na dostojan \u017eivot, pravo na hranu, na toplinu, na vodu, pravo na elektri\u010dnu energiju. Ovdje bi bazi\u010dna prava mogla bit uskra\u0107ena o\u0161te\u0107enim umirovljenicima.”<\/p>\n\n\n\n

Stariji ljudi, ina\u010de, nisu skloni ulasku u kredite, a ve\u0107ina ih i ne udovoljava uvjetima banaka, obzirom na njihovu dob i uobi\u010dajene rokove otplate. U javnosti se provla\u010di tvrdnja poslovnih banaka kako je odgovornost svakog potro\u0161a\u010da, pa i umirovljenika, znati, informirat se i poznavati koje im to usluge i proizvode banke nude, odnosno upu\u0107uju na financijsku pismenost potro\u0161a\u010da.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
foto: Michal Jarmoluk\/Pixabay <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

“Takav bezobrazluk i okrutnost u stavovima \u0161okira. Kad je netko gladan, siroma\u0161an i ugro\u017een, onda naprosto spa\u0161ava svoj \u017eivot, kori\u0161tenjem raspolo\u017eivog novca, kako ne bi morao kopati po kontejnerima u potrazi za bocama jer im cijele mirovine odlaze na re\u017eije i lijekove”, navodi na\u0161a sugovornica.<\/p>\n\n\n\n

Da se probleme koje zna\u010dajno ugro\u017eavaju i poga\u0111aju stariju populaciju, ne uzimaju kao va\u017ene, govori \u010dinjenica ignoriranja problema ugovora o dosmrtnom o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju, kriti\u010dna je \u010delnica SUH-a. “Dr\u017eava naprosto to ne \u017eeli regulirati. Na to upozoravamo ve\u0107 petnaestak godina. Godi\u0161nje se takvim ugovorima prevari vi\u0161e od 7 tisu\u0107a starijih osoba. Neprihvatljiv je odgovor i stav onih koji bi to trebali bolje regulirati da su si umirovljenici sami krivi jer su takve ugovore potpisali za \u0161to imaju poslovnu sposobnost.”<\/p>\n\n\n\n

Informati\u010dka i financijska pismenost nu\u017ena<\/h3>\n\n\n\n

Odgovornost za nedovoljnu informiranost starijih osoba i nepostojanje informativnih kampanja kojima bi se umirovljenike upozorilo na financijske posljedice, pada, nagla\u0161ava, na dr\u017eavu i resorna ministarstva.<\/p>\n\n\n\n

“Umirovljenike u prvom redu treba informirati ‘velikim slovima’ u obrascima, ugovorima i obavijestima koje potpisuju uz kori\u0161tenje ‘normalnog’ razumljivog rje\u010dnika.” Tko je i gdje velikim slovima napisao \u0161to je to pre\u0161utni kredit, a \u0161to odobreni minus po teku\u0107em ra\u010dunu, pita se na\u0161a sugovornica. <\/p>\n\n\n\n

Bilo bi dobro, isti\u010de, kada bi se s umirovljeni\u010dkim udrugama u centrima za socijalnu skrb i jedinicama lokalne samouprave gdje se starije osobe kre\u0107u, omogu\u0107ilo pru\u017eanje osnovnih informacija o financijskoj pismenosti. Starijim ljudima se ne mo\u017ee imputirati krivica kada su u startu prevareni, isti\u010de.<\/p>\n\n\n\n

Vr\u0161iteljica du\u017enosti predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrovi\u0107 o\u010dekuje da \u0107e se u pronala\u017eenju rje\u0161enja pre\u0161utnih minusa za\u0161tititi one najslabije. Otplate pre\u0161utnih minusa u roku od 12 mjeseci uz visoke kamate, za umirovljenike, ka\u017ee, naprosto nisu odr\u017eive. Ukoliko te ne bude tako, problem pre\u0161utnih minusa, najavljuje, bit \u0107e tema na prvoj sljede\u0107oj sjednici Nacionalnog vije\u0107a za umirovljenike i starije osobe. <\/p>\n\n\n\n

“Svakako \u0107emo otvoriti i temu financijskog opismenjavanja starijih osoba jer je to, dodaje, du\u017enost vlasti, ali i onih koji nude financijske usluge i proizvode. Stariji ljudi ne idu na cestu i ne prosvjeduju, preostaje nam samo dijalog i stalno ponavljanje argumenata”, zaklju\u010duje Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Poznato je kako je kod starije populacije informati\u010dka i financijska pismenost na niskoj razini i ne mo\u017ee se o\u010dekivati da poznaju i razumiju usluge i proizvode koje im banke nude; od razli\u010ditih kreditnih kartica do pre\u0161utnih minusa. <\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":30429,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[847,2606,684,2339,167,237],"class_list":["post-51867","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-banke","tag-financijska-pismenost","tag-jasna-petrovic","tag-novo-vrijeme","tag-sindikat-umirovljenika","tag-siromastvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51867","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=51867"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51867\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/30429"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=51867"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=51867"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=51867"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}