{"id":52057,"date":"2021-10-07T12:25:18","date_gmt":"2021-10-07T10:25:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=52057"},"modified":"2021-10-07T12:26:13","modified_gmt":"2021-10-07T10:26:13","slug":"japan-ima-plan-za-sve-veci-broj-staraca-u-drustvu-a-gdje-je-hrvatska","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/10\/japan-ima-plan-za-sve-veci-broj-staraca-u-drustvu-a-gdje-je-hrvatska\/","title":{"rendered":"Japan ima plan za sve ve\u0107i broj staraca u dru\u0161tvu. A gdje je Hrvatska?"},"content":{"rendered":"\n<p>Svaka osoba trebala bi imati priliku \u017eivjeti zdrav i dug \u017eivot. Razvijanje kvalitetnih socioekonomskih uvjeta i prijateljske okoline u kojoj je starenje prilika, a ne teret za dru\u0161tvo, misao je vodilja <strong>&#8220;Dekade zdravog starenja 2020-2030<\/strong>&#8221; progla\u0161ene na lanjskoj skup\u0161tini Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). <\/p>\n\n\n\n<p>U sjeni prve godine pandemije korone dr\u017eave su bile pozvane u desetogodi\u0161njem periodu na poduzimanje zajedni\u010dkih akcija za unapre\u0111enje \u017eivota starijih osoba, njihovih obitelji i zajednica u kojima \u017eive. Uz ostalo, podr\u017eati ekonomska ulaganja i bolje razumijevanje zdravog starenja, organizirati dugotrajnu zdravstvenu i socijalnu za\u0161titu prema specifi\u010dnim potrebama osoba tre\u0107e \u017eivotne dobi, osigurati ljudske resurse za provo\u0111enje integrirane skrbi za starije osobe, na globalno povezivanje kroz izgradnju platforme za inovacije, te planirati akcije koje kreiraju nove politike za du\u017ei \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Zemlja izlaze\u0107eg sunca kao svjetski putokaz<\/h3>\n\n\n\n<p>Kako rije\u010di provesti u djela, osobito se trude u Japanu. U zemlji s jednom od najbogatijih, najnaprednijih i po mnogo\u010demu specifi\u010dnih kultura prosje\u010dan \u017eivotni vijek je oko 84 godine. Ako je suditi prema posljednjim istra\u017eivanjima, upravo bi ta azijska dr\u017eava mogla poslu\u017eiti za primjer ostatku svijeta u suo\u010davanju s izazovima starenja te tehnolo\u0161kog i dru\u0161tvenog napretka. Niz zanimljivosti o starenju u Japanu iznijela je <strong>dr.sc. Iza Kaved\u017eija<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta u Cambridgeu na gerontolo\u0161koj tribini u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija \u0160tampar organiziranoj povodom proteklog obilje\u017eavanja Me\u0111unarodnog dana starijih osoba.<strong>&nbsp;<\/strong>Kaved\u017eija je, naime, u nekoliko navrata na terenu istra\u017eivala demografska kretanja i etnografska obilje\u017eja ove mnogim Zapadnjacima intrigantne kulture,<\/p><div id=\"mojev-2147623573\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Do\u017eivjeti stotu u Japanu se \u010dini lak\u0161e<\/h3>\n\n\n\n<p>Na pragu dekade zdravog starenja demografska statistika Japana je 2020. potvrdila otprije poznati trend. Naime, prosje\u010dni o\u010dekivani \u017eivotni vijek naglo je porastao nakon Drugog svjetskog rata, a do danas su po tom kriteriju u samom svjetskom vrhu. Tako je 2019. on iznosio 87,5 godina za \u017eene i 81,4 godine za mu\u0161karce, \u010dime je Japan postavio novi svjetski rekord za oba spola. Istovremeno, uvjerljivo dr\u017ee i svjetski rekord i po broju stogodi\u0161njaka s \u010dak 86.510 gra\u0111ana u toj dobnoj skupini prema posljednjim podacima.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kavedzija-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-52113\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kavedzija-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kavedzija-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kavedzija-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kavedzija-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kavedzija-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kavedzija-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kavedzija-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kavedzija-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kavedzija-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kavedzija-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kavedzija-1080x648.jpg 1080w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kavedzija.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Iza Kaved\u017eija (foto: Vlatka Koren)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>U prvi radni posjet Japanu Iza Kaved\u017eija stigla je jo\u0161 2008. godine, a do danas je tamo provela tri istra\u017eivanja. U me\u0111uvremenu, 2015. godine udio starijih osoba u dobi iznad 65 u Japanu prema\u0161io je 25 posto. Prema nekim projekcijama tamo\u0161nje vlade, o\u010dekuje se da bi taj udio do 2060. godine mogao dosti\u0107i \u010dak 40 posto ukupne populacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao posljedica dugovje\u010dnosti u kombinaciji s vrlo niskom stopom nataliteta, Japan je ve\u0107 neko vrijeme u globalnim okvirima klasificiran kao <strong>super stara <em>(superaged)<\/em> populacija. <\/strong>Takva demografska struktura ima \u010ditav niz posljedica za tamo\u0161nje dru\u0161tvo, ekonomiju, mirovinski sustav, zdravstvo, rodne uloge i njihovu dinamiku i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Velik broj starijih osoba prima mirovinu, ali i usluge skrbi kroz sustav osiguranja za dugoro\u010dnu skrb <em>(long term care insurance)<\/em> koji je jedan od najobuhvatnijih sustava na svijetu. Naravno, vrijedi imati na umu da su starije osobe tako\u0111er i aktivni sudionici u skrbi, ne samo primatelji. Primjerice, razli\u010diti oblici brige za pretke dio su svakodnevnog \u017eivota u Japanu kroz budisti\u010dke i \u0161intoisti\u010dke prakse. Stariji ljudi \u010desto su uklju\u010deni u ove rituale, na taj na\u010din vode\u0107i ra\u010duna o precima kojima su po dobi najbli\u017ei. Preuzimaju\u0107i ove obaveze koje su brojne i katkad komplicirane, odtere\u0107uju ostale \u010dlanove obitelji i na taj na\u010din skrbe za obitelj i njenu dobrobit&#8221;\u2019, istaknula je dr.sc. Kaved\u017eija u predavanju na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Aktivno starenje<\/h3>\n\n\n\n<p>Jedan od izra\u017eenijih nalaza njezina istra\u017eivanja su i brojni drugi na\u010dini na koje su starije osobe u Japanu uklju\u010dene u skrb u zajednici. Tijekom prvog boravka u Osaki, gradu s oko 2,7 milijuna stanovnika, najvi\u0161e ju je, isti\u010de, zanimalo iskustvo starijih koji \u017eive samostalno ili s obitelji. U fokusu je posebno bilo dobro \u017eivljenje i problematiziranje percepcije starenja kao perioda ovisnosti, slabosti i sli\u010dno. <\/p>\n\n\n\n<p>Upravo su promjena razmi\u0161ljanja o godinama i starenju i pokretanje globalne kampanje u tom smjeru dio poziva za Dekadu zdravog starenja koje Svjetska zdravstvena organizacija definira kao proces koji, uz ostalo, omogu\u0107uje blagostanje u starijoj dobi u sredini koja podr\u017eava njihovo samostalno uklju\u010divanje, bez predrasuda i diskriminacije. Osnove za zdravo starenje postavljaju se u mla\u0111oj dobi pozitivnim zdravstvenim pona\u0161anjem.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Aktivno starenje danas je glavna misao vodilja. Brojni suvremeni tekstovi s podru\u010dja antropologije i kulturne gerontologije koji nagla\u0161avaju starenje kao proces u koji su starije osobe aktivno uklju\u010dene postigli su mnogo u promjeni fokusa istra\u017eivanja, naglasila je dr.sc. Kaved\u017eija. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Period starije dobi ne prikazuje se vi\u0161e isklju\u010divo kao razdoblje nemo\u0107nosti ili da se postepeno isklju\u010divanje iz dru\u0161tvenog \u017eivota prikazuje kao neminovan proces. Pojednostavljene teorije starenja kao neminovnog procesa postepenog isklju\u010divanja su svakako problemati\u010dne. No, idealizirano izjedna\u010davanje uspje\u0161nog starenja s onim aktivnim, donosi niz druga\u010dijih pote\u0161ko\u0107a&#8221;, citirala je Michaela Borskog, jednog od autora koji upozoravaju na doprinos antropologije i gerontologije stvaranju slike starenja kao nu\u017eno aktivnog i pozitivnog procesa. <\/p>\n\n\n\n<p>S druge strane, upozorila je, danas utjecajni politi\u010dki, ekonomski i istra\u017eiva\u010dki programi nastoje nametnuti suprotan, ali vjerojatno podjednako restriktivan i ujedna\u010den model pozitivnog funkcioniranja i dobrobiti u starijoj dobi. Svaka rigidna konstrukcija starijih osoba koja ih prikazuje kao homogenu grupu je, napominje, problemati\u010dna jer se time zapostavlja raznolikost prilika s kojima se ta populacija suo\u010dava &#8211; njihove osobne povijesti, ali i kulturni kontekst.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Razli\u010dit do\u017eivljaj starenja na Zapadu i u Japanu<\/h3>\n\n\n\n<p>Dominantni model starenja u zapadnim dru\u0161tvima danas promovira <strong>uspje\u0161no starenje<\/strong> koje antropologinja Sarah Lahm opisuje kroz \u010detiri glavne teme: djelovanje i kontrola pojedinca, nastavak nezavisnosti, nastavak produktivnih aktivnosti te vrijednost nezavisnosti i va\u017enost izbjegavanja ovisnosti o drugima. <\/p>\n\n\n\n<p>Zanimljiva je, isti\u010de Kaved\u017eija, i tendecija da se <strong>sebstvo<\/strong><em> <\/em>(bivanje) prikazuje u izvjesnom kontinuitetu. Vizija je to idealne osobe kao osobnosti koja zapravo ne stari, ne mijenja se u poodmakloj dobi, ve\u0107 je ista kao i prije, samo u starijem tijelu. I tu je ta zna\u010dajna razlika u zapadnom do\u017eivljaju tog \u017eivotnog procesa u odnosu na japansku tradiciju. <\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kiosk-japan-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-52115\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kiosk-japan-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kiosk-japan-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kiosk-japan-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kiosk-japan-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kiosk-japan-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kiosk-japan-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kiosk-japan-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kiosk-japan-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kiosk-japan-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kiosk-japan-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kiosk-japan-1080x648.jpg 1080w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/kiosk-japan.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: abdulla binmassam\/Pixabay <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>&#8220;Za razliku od pojednostavljenog zapadnog modela pojedinca kao individue, autonomne osobe s jasno odre\u0111enim granicama sebstva, u Japanu biti osobom zna\u010di biti u sredi\u0161tu mre\u017ee isprepletenih odnosa. S drugim osobama, ljudima koji su jo\u0161 \u017eivi, ali i s precima i drugim vrstama aktera; u \u0161irem smislu tu mo\u017eemo ubrojiti i tehnologiju. Ideja o bezvremenskoj osobi koja nije izmijenjena starenjem, nepromijenjeno sebstvo u ostarjelom tijelu, nije u skladu sa svakodnevnim promi\u0161ljanjima o tome \u0161to zna\u010di biti osobom u Japanu. U njihovom slu\u010daju mo\u017ee se govoriti o <strong>procesualnom modelu sebstva<\/strong> koje se neprekidno mijenja u odnosu s drugim osobama s kojima se kre\u0107emo kroz \u017eivot&#8221;, tuma\u010di antropologinja Kaved\u017eija.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Samostalni u umre\u017eenoj zajednici<\/h3>\n\n\n\n<p>Svakodnevna etika brige za starije kojoj je svjedo\u010dila u ju\u017enoj Osaki bila je ujedno prilika za uvid o mogu\u0107nostima pru\u017eanja njege izvan medicinskog konteksta, kao odnose pru\u017eanja i primanja skrbi u zajednici. Jedna od glavnih tema etnografskog istra\u017eivanja koje je provela s tamo\u0161njim starijim \u017eiteljima, odnosilo se na nastojanja starijih i osoba u njihovoj okolini da tendencije ka dru\u0161tvenosti i me\u0111uovisnosti usklade sa samostalno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Stariji su mi \u010desto govorili da nikako ne \u017eele jednoga dana biti na teret svojim obiteljima. I to ne samo financijski, ve\u0107 u prakti\u010dnom smislu. Mnogi sugovornici nagla\u0161avali su va\u017enost neovisnosti i samostalnosti, a istovremeno su u svojim sredinama kultivirali razne oblike me\u0111uovisnosti. Upravo im je ona dozvoljavala da na neki na\u010din ostanu jo\u0161 uvijek samostalni. Primjerice, da posje\u0107uju razne aktivnosti i sastanke u lokalnim udrugama, gradskim uredima, vodili su ra\u010duna jedni o drugima i na razne na\u010dine bili uklju\u010deni u skrb jedni o drugima&#8221;, prisjetila se Kaved\u017eija.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Zajednice skrbi koje nisu isklju\u010divo model primatelja i davatelja brige u spomenutoj japanskoj praksi podrazumijevaju razli\u010dite umre\u017eene odnose brige i vrste potpore; od volontera nevladinih udruga, do pomo\u0107i u ku\u0107i, tehnolo\u0161kih pomagala, mjesne i gradske urede za starije, do neformalnih odnosa sa susjedima i poznanicima u zajednici.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Sti\u017ee Dru\u0161tvo 5.0<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Zanimljivo je da japanska vlada upravo promovira novi program &#8216;Dru\u0161tvo verzija 5.0&#8217; koji bi trebao integrirati i pametne tehnologije, umjetnu inteligenciju s razli\u010ditim oblicima dru\u0161tva s ciljem oblikovanja nove verzije koja bi bila humana i u svom sredi\u0161tu imala pojedinca, ali i \u010ditav niz drugih oblika potpore. Na tom su podru\u010dju ve\u0107 prisutne brojne inovacije. Poput robota Paro koji se koristi u mnogim institucijama za starije i domovima umirovljenika. Nalikuje pli\u0161anoj \u017eivotinji, a koristi se u njezi i radu s osobama s razli\u010ditim oblicima demencije. Tu su i druga pomagala koja olak\u0161avaju posao njegovatelja&#8221;, navela je antropologinja jedan od primjera socijalne japanske prakse.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Mirovina tek sa 70 godina?<\/h3>\n\n\n\n<p>Niske stope nataliteta i sve starije stanovni\u0161tvo poseban su izazov za Japan. Tamo\u0161nja vlada proljetos je najavila izradu zakona o pomicanju dobne granice odlaska u mirovinu na 70 godina. No odnosit \u0107e se samo na dr\u017eavne slu\u017ebenike, ne i na radnike u privatnom sektoru. &#8220;Dob za umirovljenje treba podi\u0107i kako bi se ispunili sve slo\u017eeniji administrativni zadaci&#8221;, rekao je u travnju premijer Suga u raspravi na parlamentarnom povjerenstvu. Mirovine su se dosad ispla\u0107ivale nakon navr\u0161enih 65 godina.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>U istra\u017eivanju o pla\u0107enom radu i volontiranju starijih osoba koje je dr.sc.Iza Kaved\u017eija provela 2019. pokazalo se da mnoge tvrtke cijene stariju radnu snagu kao odgovornu, iskusnu i produktivnu. &#8220;Jedan od novijih podataka iz izvje\u0161\u0107a japanske vlade pokazuje da je velik broj starijih gra\u0111ana zainteresiran za nastavak rada iz razli\u010ditih razloga. Nekima to omogu\u0107uje aktivno uklju\u010divanje u dru\u0161tveni \u017eivot, dok je nekima dulji rad neophodan zbog financijskih okolnosti&#8221;, poja\u0161njava antropologinja.<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Briga o precima va\u017ean je dio japanske kulture<\/h3>\n\n\n\n<p>Japanci ve\u0107inom prakticiraju budizam koji je u 6. stolje\u0107u stigao iz Kine, ali i lokalni religijski pravac \u0161intoizam u kojem slave vi\u0161e bogova, bez svetih knjiga i molitvenih pravila. Na ulazu u svaki Shinto hram su crvena vrata kao simbol puta pro\u010di\u0161\u0107enja. Nakon dva naklona i dva pljeska rukama dozivaju bogove i na kraju za\u017eele \u017eelju. Ve\u0107inom su pozitivne misli vezane za pojedinca, obitelj i pretke, a u suvremeno doba sve \u010de\u0161\u0107e su u posveti i gadgeti kao za\u0161tita od mogu\u0107e \u0161tete i poslovni uspjesi.<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-2950136946\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Starenje populacije u 21. stolje\u0107u postaje javnozdravstveni prioritet. Zdrave i funkcionalno sposobne osobe starije dobi mogu biti korisni \u010dlanovi zajednice i potencijal za prijenos umije\u0107a, vje\u0161tina i radnog iskustva na mla\u0111e generacije. U suo\u010davanju s nizom izazova po zdravstveni, socijalni i mirovinski sustav, Japan mo\u017ee biti uzor ostatku svijeta, moglo se \u010duti prilikom nedavnog obilje\u017eavanja Svjetskog dana starijih osoba u Zagrebu.<\/p>\n","protected":false},"author":12,"featured_media":52109,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[2706,64,693,2339,80],"class_list":["post-52057","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-dob-za-umirovljenje","tag-dugovjecnost","tag-japan","tag-novo-vrijeme","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52057","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/12"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=52057"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52057\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/52109"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=52057"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=52057"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=52057"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}