Kako bi nam dru\u0161tvo izgledalo da nema dru\u0161tvenih mre\u017ea i jesu li one doprinijele njegovom razvoju? Pitanje je to koje s pravom sve glasnije postavljamo i u kontekstu za\u0161tite demokracije i u kontekstu pandemijskog informiranja.<\/p>\n\n\n\n
Facebook je, prije nekoliko dana, nikad izravnije optu\u017een da u korist vlastitog profita promovira teme na kojima \u0107e se dru\u0161tvo podijeliti, polarizirati i sukobiti, ra\u010dunaju\u0107i na ljudsku prirodu koja ja\u010de, \u010de\u0161\u0107e i du\u017ee reagira na negativnosti. Optu\u017euje ga se i da nedovoljno dobro i opse\u017eno blokira \u0161tetni fake news<\/em>, \u010demu velikim dijelom zahvaljujemo i nikad ja\u010du antivaksersku frontu te sve prisutniju skepsu prema znanosti.<\/p>\n\n\n\n “Na telefonu se mo\u017ee vidjeti samo 100 sadr\u017eaja. Ali Facebook ima tisu\u0107e opcija koje bi vam mogao pokazati. Jedan od na\u010dina kako Facebook danas bira te sadr\u017eaje je optimiranje za sadr\u017eaje u kojima korisnici \u017eele sudjelovati. Oni se onda du\u017ee njime bave. Njeno vlastito istra\u017eivanje pokazuje da je puno jednostavnije izazvati bijes kod ljudi, nego ih inspirirati za neku drugu emociju”, kazala je zvi\u017eda\u010dica Frances Haugen koja je o svjedo\u010dila pred ameri\u010dkom Kongresu.<\/p>\n\n\n\n Prema istra\u017eivanju Agencije za elektroni\u010dke medije iz 2019. godine, samo 8 posto ispitanika u Hrvatskoj imalo je priliku u\u010diti o vje\u0161tinama kriti\u010dkog sagledavanja medijskih sadr\u017eaja. Ispitanici mla\u0111e dobi i vi\u0161eg obrazovanja u ve\u0107oj mjeri od prosjeka naveli su kako su u\u010dili kriti\u010dki sagledavati medijske sadr\u017eaje.<\/p>\n\n\n\n Proteklih godina objavljeno je i nekoliko istra\u017eivanja koja pokazuju da su \u0161irenju dezinformacijama na dru\u0161tvenim mre\u017eama sklonije starije generacije. Naime, znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Princeton analizirali su la\u017ene vijesti koje su kolale tijekom ameri\u010dke predsjedni\u010dke kampanje 2016. Rezultati su pokazali da \u0107e takve vijesti najvjerojatnije podijeliti osobe starije od 65 koje se identificiraju kao konzervativci. \u0160tovi\u0161e, za tu je skupinu ljudi \u010dak sedam puta vjerojatnije da \u0107e podijeliti neku la\u017enu vijest neko osobe u dobnoj skupini izme\u0111u 18 i 29 godina. Da bi se prepoznala, prije svega treba znati \u0161to je to la\u017ena ili zavaravaju\u0107a vijest.<\/p>\n\n\n\n Golu la\u017enu vijest lako je prepoznati. Ona \u010desto dolazi iz izvora koji glumi ozbiljan medij, koji nudi zavaravaju\u0107e fotografije i naslove. Upravo ovaj tip izvora koji nudi najbanalnije la\u017ei gotovo u potpunosti se oslanja na dru\u0161tvene mre\u017ee koje su mu jedini na\u010din da do\u0111e do publike.<\/p>\n\n\n\n Ovaj tip dezinformiranja je bitno perfidniji, budu\u0107i da je u njegov temelj ugra\u0111ena i ispravna informacija. Ukratko, u tom \u0107ete sadr\u017eaju dobiti dio istinitih informacija, kako biste ‘spustili oklop’, da bi vam se potom servirale zlonamjerne dezinformacije. Primjerice, u takvim se sadr\u017eajima navode znanstveno potvr\u0111ene informacije da se cijepljene osobe u manjoj mjeri mogu zaraziti koronavirusom, da bi se u nastavku lo\u0161om interpretacijom znanosti i citiranjem la\u017enih znanstvene autoriteta ustvrdilo da je \u2013 cijepljenje beskorisno.<\/p>\n\n\n\n Ova forma dezinformiranja je najprisutnija i vidimo je kada se izvje\u0161tavanje o stvarnom doga\u0111aju izmanipulira toliko da mo\u017ee stati u okvire ne\u010dije politi\u010dke ili aktivisti\u010dke agende. Ovaj tip dezinformiranja isklju\u010duje pravilo “slu\u0161anja obje strane”. No treba imati na umu da to pravilo ima svoja ograni\u010denja, zbog \u010dega nije apsolutno primjenjivo, te da upravo kroz njega interesne skupine poku\u0161avaju javnosti dostaviti \u0161tetne dezinformacije. <\/p>\n\n\n\n U nastavku donosimo nekoliko savjeta koji vam mogu pomo\u0107i u odvajanju vijesti od dezinformacija. <\/p>\n\n\n\n La\u017ene vijesti \u010desto puta imaju bombasti\u010dne naslove, prepune uskli\u010dnika, pisane velikim slovima. Ako se informacija koju nudi naslov \u010dini nevjerojatnom, onda vjerojatno i nije istinita. Uz to, nikada ne biste trebali dijeliti sadr\u017eaj kojemu ste samo pro\u010ditali naslov. Isto se odnosi i na komentiranje.<\/p>\n\n\n\n Je li \u010dlanak objavljen na nepoznatoj domeni? Stoji li iza njega portal za kojega nikada ranije niste \u010duli? Ili portal koji samo imenom podsje\u0107a na neki poznati medij?<\/p>\n\n\n\n Ima li medij na kojem je informacija objavljena impresum u kojem mo\u017eete doznati tko iza portala stoji? \u0160to ka\u017ee Google kada u njega ubacite ta imena? Radi li se o profesionalnim novinarima koji iza sebe imaju provjerljivu karijeru?<\/p>\n\n\n\n Mnogi fake news<\/em> portali lo\u0161e su i neprofesionalno dizajnirani. Njihovi naslovi i tekstovi \u010desto su prepuni pravopisnih gre\u0161aka koje se, u pravilu, rijetko doga\u0111aju ozbiljnim medijima i novinarima.<\/p>\n\n\n\n Na primjeru pandemije COVID-19 \u010desto smo svjedo\u010dili manipulacijama fotografijama, pogotovo kada se radilo prosvjedima protiv epidemiolo\u0161kih mjera u drugim zemljama. Poput po\u017eara \u0161irile su se dru\u0161tvenim mre\u017eama spektakularne fotografije navodnih prosvjeda protiv mjera u Australiji. No na njima ljudi nisu bili prikladno odjeveni za tamo\u0161nje temperature, a transparenti koje su dr\u017eali jasno su pokazivali da se radi o prosvjedima Black Lives Matter<\/em>. I to sve u uvjetima kada je svaku fotografiju mogu\u0107e u\u010ditati u Googleovu tra\u017eilicu i provjeriti tko ju je jo\u0161 objavio, kada i u kojem kontekstu.<\/p>\n\n\n\n Facebook svojim korisnicima savjetuje da provjere vremenski slijed informacije. La\u017ene vijesti \u010desto sadr\u017ee krive datume i krivu uzro\u010dno-posljedi\u010dnu vezu me\u0111u doga\u0111ajima.<\/p>\n\n\n\n Provjerite autorove izvore. Provjerite je li informacija tono prenesena. Nedostatak provjerljivih izvora ili pozivanje na neimenovane izvore znak su za uzbunu.<\/p>\n\n\n\n Ako drugi mediji ne izvje\u0161tavaju o predmetnoj pri\u010di, vjerojatno ne\u0161to nije u redu. Ako pak pri\u010du prenosi vi\u0161e izvora, vjerojatno je istinita.<\/p>\n\n\n\n Zbog povr\u0161nog \u010ditanja, satiri\u010dke portale i tekstove lako je zamijeniti za one ozbiljne. Pogotovo ako se informirate isklju\u010divo iz naslova. Provjerite radi li se o izvoru koji parodira stvarnost.<\/p>\n\n\n\n Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija Prema istra\u017eivanju Agencije za elektroni\u010dke medije iz 2019. godine, samo 8 posto ispitanika u Hrvatskoj imalo je priliku u\u010diti o vje\u0161tinama kriti\u010dkog sagledavanja medijskih sadr\u017eaja. Proteklih godina objavljeno je i nekoliko istra\u017eivanja koja pokazuju da su \u0161irenju dezinformacijama na dru\u0161tvenim mre\u017eama sklonije starije generacije.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":44314,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2,2853],"tags":[982,1333],"class_list":["post-52156","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","category-zivim-ucim-rastem","tag-fake-news","tag-medijska-pismenost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52156","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=52156"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52156\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/44314"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=52156"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=52156"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=52156"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Medijska pismenost\u2026 ili nepismenost<\/h3>\n\n\n\n
La\u017ena vijest<\/h3>\n\n\n\n
Zavaravaju\u0107a vijest<\/h3>\n\n\n\n
Pristrana vijest<\/h3>\n\n\n\n
Budite skepti\u010dni prema naslovima<\/h3>\n\n\n\n
Pogledajte poveznicu<\/h3>\n\n\n\n
Provjerite izvor<\/h3>\n\n\n\n
Provjerite formatiranje<\/h3>\n\n\n\n
Provjerite fotografije<\/h3>\n\n\n\n
Provjerite datume<\/h3>\n\n\n\n
Potra\u017eite dodatne dokaze<\/h3>\n\n\n\n
\u0160to ka\u017eu drugi mediji?<\/h3>\n\n\n\n
Radi li se o satiri?<\/h3>\n\n\n\n
u okviru projekta “\u017divim, u\u010dim, rastem \u2013 Aktivno starenje, zdravo starenje”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"