{"id":52211,"date":"2021-10-12T13:45:36","date_gmt":"2021-10-12T11:45:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=52211"},"modified":"2021-10-12T13:45:36","modified_gmt":"2021-10-12T11:45:36","slug":"nestic-za-znacajnije-povecanje-mirovina-trebat-ce-poduzeti-ambicioznije-reforme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/10\/nestic-za-znacajnije-povecanje-mirovina-trebat-ce-poduzeti-ambicioznije-reforme\/","title":{"rendered":"Nesti\u0107: Za zna\u010dajnije pove\u0107anje mirovina trebat \u0107e poduzeti ambicioznije reforme"},"content":{"rendered":"\n<p>Hrvatska je nedavno dobila prva nepovratna europska sredstva, ne\u0161to vi\u0161e od 6 milijardi kuna, za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) 2021.-2026. godine kojim je u idu\u0107ih 5 godina planirana provedba 77 reformi te 146 projekta. Reformske zahvate, prema Planu \u010deka i mirovinski sustav za kojeg se u spomenutom dokumentu navodi da ga optere\u0107uju relativno kratak mirovinski sta\u017e, nepovoljan omjer osiguranika i umirovljenika te indeksacija mirovina. <\/p>\n\n\n\n<p>Idu\u0107e godine Vlada RH planira analizu stanja mirovinskog sustava i razmatranje mogu\u0107nosti kako bi se, stoji u dokumentu, pove\u0107ala adekvatnost mirovina i odr\u017eivosti sustava. Osim pove\u0107anja adekvatnosti mirovina u NPOO je najavljeno i redefiniranje obiteljskih mirovina, pove\u0107anje najni\u017ee mirovine, pove\u0107anje mirovina iz drugog stupa te produljenje radnog vijeka.<\/p>\n\n\n\n<p>Pove\u0107anje adekvatnosti mirovina, ili jednostavnije re\u010deno, pove\u0107anje mirovina ve\u0107 je neko vrijeme glavni cilj svih promjena u hrvatskom mirovinskom sustavu, isti\u010de <strong>Danijel Nesti\u0107<\/strong>, doktor znanosti i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, na zagreba\u010dkom Ekonomskom institute. Najavljene mjere pove\u0107anja obiteljskih i najni\u017eih mirovine, \u0161irenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i zadr\u017eati svoju mirovinu te liberalnija politika ulaganja mirovinskih fondova, smatra provedivima i fiskalno odr\u017eivima.<\/p><div id=\"mojev-1968477421\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Predlo\u017eena pove\u0107anja mirovina zna\u010de dodatni tro\u0161ak za Dr\u017eavni prora\u010dun<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Ne obe\u0107ava se ne\u0161to \u0161to se ne mo\u017ee ispuniti ili \u0161to bi moglo biti suo\u010deno s ve\u0107im otporima javnosti, ali isto tako tu nedostaju ambicije za sna\u017enija i dugoro\u010dnija rje\u0161enja. Iako su sve navedene mjere korisne i mogu doprinijeti odre\u0111enom pove\u0107anju mirovina, bit \u0107e potrebne odlu\u010dnije reforme \u017eeli li se na odr\u017eiv na\u010din osigurati rast mirovina.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Kako pove\u0107ati mirovine koje u prosjeku iznose tek 36 posto prosje\u010dne pla\u0107e, pitanje je svih pitanja za kojeg nema \u010darobnog \u0161tapi\u0107a kojim bi se taj problem rije\u0161io u kratkom vremenu, isti\u010de Nesti\u0107 te navodi kako prihodi o mirovinskih doprinosa nisu dostatni za isplatu mirovina zbog \u010dega se u zna\u010dajnoj mjeri, gotovo 30 posto, uzima iz Dr\u017eavnog prora\u010duna.<\/p>\n\n\n\n<p>Predlo\u017eena rje\u0161enja, poput pove\u0107anja obiteljske i najni\u017ee mirovine, nagla\u0161ava, zna\u010dit \u0107e dodatnu obavezu za prora\u010dun. &#8220;Najjednostavnija je opcija, bez ozbiljnih promjena, naprosto zagrabiti jo\u0161 dublje u prora\u010dun i pove\u0107ati mirovine. No, to nije rje\u0161enje. Na taj se na\u010din u prora\u010dunu smanjuju sredstva za druge namjene, porezi ostaju visoki, a potencijalno se naru\u0161ava i fiskalna stabilnost.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Dr\u017eavni prora\u010dun, poja\u0161njavam nam dalje znanstveni savjetnik sa zagreba\u010dkog Ekonomskom instituta, treba pomo\u0107i oko isplata mirovina za socijalno ugro\u017eene kategorije, ali za sve druge namjene mirovinski sustav mora samostalno osigurati isplatu mirovina.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Odr\u017eivog mirovinskog sustav nema bez pove\u0107anja zaposlenosti i du\u017eeg rada<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Za odr\u017eivo pove\u0107anje mirovina sigurno je jedino da \u0107e se morati pove\u0107ati radni sta\u017e prije odlaska u mirovinu. Naprosto \u0107e se morati raditi du\u017ee. U sljede\u0107ih 50 godina o\u010dekivani \u017eivotni vijek osoba pove\u0107at \u0107e se za 6 do 7 godina. Dakle, mirovinski sustav morat \u0107e osigurati isplatu mirovina koja \u0107e trajati du\u017ee. Ne zaboravimo da \u0107e zbog nepovoljnih demografskih trendova biti sve manje stanovni\u0161tva u radnoj dobi, a sve vi\u0161e starijih osoba u mirovini.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Potrebna sredstva za isplate mirovine u budu\u0107nosti, isti\u010de Nesti\u0107, mogu se namaknuti ve\u0107im brojem zaposlenih koji \u0107e du\u017ee raditi i time du\u017ee upla\u0107ivati doprinose, a ne treba odbaciti niti mogu\u0107nost, dodaje, pove\u0107anje stope mirovinskog doprinosa. Poja\u0161njava kako je Hrvatska sa svojim izdvajanjem od 20 posto bruto pla\u0107e za prvi i drugi mirovinski stup ispod prosjeka Europske unije. Ipak smatra da je sustav koji kombinira me\u0111ugeneracijsku solidarnost sa osobnim mirovinskim ra\u010dunima iz drugog i tre\u0107eg stupa u osnovi dobar sustav kojeg treba dalje razvijati. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ono \u0161to je zapravo najva\u017enije; sve ono \u0161to \u0107e voditi prema br\u017eem gospodarskom rastu i pove\u0107anju zaposlenosti vodit \u0107e ujedno i prema ve\u0107im mirovinama.&#8221; Pove\u0107anje zaposlenosti mo\u017ee se posti\u0107i du\u017eim ostankom u svijetu rada. Upravo se u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti do 2026. godine planira promijeniti zakonska odredba o automatskom prestanku radnog odnosa sa 65 godina starosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Nesti\u0107 vjeruje kako \u0107e ta izmjena zna\u010dajno pove\u0107ati broj zaposlenih starijih radnika, a u kona\u010dnici zbog du\u017eeg radnog sta\u017ea dovesti i do pove\u0107anja mirovina.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Mo\u017eda ovdje vrijedi spomenuti da se planiranim pove\u0107anjem zakonske dobi za prestanak ugovora o radu ne mijenjaju uvjeti za mirovinu. U mirovinu bi se moglo i\u0107i prema dosada\u0161njim propisima, ali bi se onima koji to \u017eele omogu\u0107ilo da ostanu u radnom odnosu i nakon navr\u0161enih 65 godina. Za sada nema informacija na koliko bi se pove\u0107ala ta zakonska dob, spominjalo se 67 godina uz prijelazno razdoblje.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-44992\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>No, osim zadr\u017eavanja u svijetu rada onih s navr\u0161enih 65 godina starosti, va\u017eno je i pove\u0107anje stope zaposlenosti osoba \u017eivotne dobi izme\u0111u 55 i 65 godina starosti\u00a0kako bi se utjecalo na fiskalnu odr\u017eivost mirovinskog sustava. Prema Eurostatu, stopa zaposlenosti te dobne skupine u Hrvatskoj je na dnu Europske unije. U 2020. U Hrvatskoj je ona bila 45,5, a u EU 59,6 posto.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Plan modifikacija obiteljskih mirovina dobar<\/h3>\n\n\n\n<p>Kao jedna od najavljenih izmjena u mirovinskom sustavu navodi se izmjena obiteljskih mirovina koju prima oko 233. 000 korisnika. Prema najavama iz Vlade mogle porasti 13 posto, \u0161to sada\u0161njoj prosje\u010dnoj obiteljskoj mirovini od pribli\u017eno 2300 kuna dodaje oko 300 kuna.<\/p>\n\n\n\n<p>Te su mirovine osjetno manje od prosjeka, a trebale bi osigurati da nakon smrti osiguranika ili umirovljenika najbli\u017ea obitelj ne osjeti drasti\u010dni pad standarda, isti\u010de Nesti\u0107, me\u0111utim dodaje, kako tu nije lako prona\u0107i pravu mjeru nadoknade primanja za obitelj, a da to bude u skladu s fiskalnim mogu\u0107nostima.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Prema najavama, vjerojatno \u0107e se i\u0107i na pove\u0107anje samog iznosa te mirovine sa sada\u0161njih 70 posto mirovine koju je primao umrli korisnik mirovine. Isto tako \u0107e se vjerojatno omogu\u0107iti da u odre\u0111enim slu\u010dajevima udovac\/udovica uz svoju osobnu mirovinu prima i dio mirovine preminulog partnera, pri \u010demu \u0107e se tu mogu\u0107e tra\u017eiti zadovoljavanje uvjeta odre\u0111enog mirovinskog cenzusa. Najavljuje se i omogu\u0107avanje rada uz zadr\u017eavanje obiteljske mirovine. U osnovi, plan modifikacija obiteljskih mirovina je dobar.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Upitna pravednost kod pove\u0107anja najni\u017eih mirovina<\/h3>\n\n\n\n<p>Za razliku od pove\u0107anja obiteljskih mirovina, kod pove\u0107anja najni\u017eih mirovina koje se najavljuju u NPOO, smatra Nesti\u0107, treba biti vrlo oprezan. Trebalo bi, navodi, uzeti u obzir dohodovni cenzus za ku\u0107anstvo, odnosno, pove\u0107ati mirovinu samo onima s objektivno najlo\u0161ijom materijalnom situacijom.<\/p>\n\n\n\n<p>Pri tome poja\u0161njava da je sada\u0161nji sustav najni\u017ee mirovine vezan uz radni sta\u017e. Tako najni\u017ea mirovina koju netko mo\u017ee primiti trenutno iznosi 71,13 kuna po godini sta\u017ea za redovnu starosnu mirovinu. Najni\u017eu mirovinu prima oko 270 tisu\u0107a umirovljenika. To su umirovljenici, dodaje, \u010dija je i pla\u0107a bila ispodprosje\u010dna.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Na\u0161e procjene govore da \u0107e uz sada\u0161nja pravila istu najni\u017eu mirovinu ostvariti svi oni \u010dija je prosje\u010dna cjelo\u017eivotna bruto pla\u0107a bila manja od 79 posto prosje\u010dne hrvatske bruto pla\u0107e. U sada\u0161njim okolnostima to su svi oni s bruto pla\u0107om manjom od 7.500 kuna. Ovisno o oporezivanju, to su pla\u0107e do 5.500 kuna, a u nekim slu\u010dajevima i one do 6.000 kuna neto pla\u0107e. Dakle, svi oni s ni\u017eom pla\u0107om imat \u0107e potpuno istu mirovinu. I sad se postavlja pitanje je li to u redu. Nije li ipak pravednije da oni koji su imali ne\u0161to ve\u0107e pla\u0107e, radili slo\u017eenije i odgovornije poslove, ipak na kraju imaju i ve\u0107u mirovinu? A pitanje je i kako takav sustav utje\u010de na poticaje za la\u017enom prijavom na minimalnu pla\u0107u.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Poja\u0161njava dalje Nesti\u0107 da \u0107e tako istu mirovinu imati osoba koja radi za minimalnu pla\u0107u od 3.400 kuna neto i osoba koja prima redovnu pla\u0107u do 5.500 kuna. Sustav najni\u017ee mirovine u Hrvatskoj zahtjeva redefiniranje i to bi trebala biti jedna od budu\u0107ih reformi, smatra na\u0161 sugovornik.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Jednostavno podizanje iznosa najni\u017ee mirovine, a spominje se rast od 3 posto do 2025. godine, doista \u0107e ih pone\u0161to pove\u0107ati i pove\u0107ati broj onih koji dobivaju istu mirovinu. Me\u0111utim, upitna je pravednost i mogu\u0107i negativan utjecaj na pla\u0107anje doprinosa na stvarni iznos pla\u0107e.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Potrebna liberalizacija ulaga\u010dke politike mirovinskih fondova<\/h3>\n\n\n\n<p>Osim obiteljskih i najni\u017eih mirovina, prema NPOO trebalo bi se pove\u0107ati i mirovine iz drugog mirovinskog stupa. U dokumentu se navodi kako se planira sna\u017enije uklju\u010divanje mirovinskih fondova u infrastrukturne projekte te ve\u0107a ulaganja u poduze\u0107a u vlasni\u0161tvu Hrvatske \u010dime bi se stvorio potencijal za ostvarivanje vi\u0161ih stopa prinosa za \u010dlanove fonda, a time i ve\u0107ih mirovina za budu\u0107e generacije umirovljenika<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Mislim da je doista do\u0161lo vrijeme za liberalizaciju ulaga\u010dke politike mirovinskih fondova. Nalazimo se u razdoblju niskih kamatnih stopa gdje standardna ulaganja u obveznice i dionice nose relativno niske prinose&#8221;, nagla\u0161ava Nesti\u0107. Smatra da ulaganja u doma\u0107e infrastrukturne projekte, ako su dobro osmi\u0161ljena i ako osiguravaju sigurne i predvidive prinose, mirovinskim fondovima mogu biti zanimljiva. &#8220;Time se ujedno omogu\u0107ava da fondovi vi\u0161e ula\u017eu u doma\u0107e gospodarstvo i u vremenu kad Hrvatska bude dio eurozone.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Fondovi su u novije vrijeme ipak osjetno smanjili svoju izlo\u017eenost prema dr\u017eavnim obveznicama jer mogu zaraditi na drugim vrstama imovine, isti\u010de na\u0161 sugovornik sa zagreba\u010dkog Ekonomskog instituta koji dosada\u0161nje poslovanje mirovinskih fondova ocjenjuje solidnim.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Vrijedi razmisliti i o pove\u0107anju stope izdvajanja za drugi stup, no ne na na\u010din da se smanji izdvajanje za prvi stup \u0161to bi bio osjetan fiskalni tro\u0161ak. S obzirom na pandemiju i potrebu ja\u010danja fiskalne pozicije dr\u017eave, mislim da nam to trenutno nije prioritet.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Za\u0161to ve\u0107ina novih umirovljenika odabire mirovinu iz prvog stupa<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Pomalo iznena\u0111uje podatak kako za sada oko 60 posto onih koji su iz pla\u0107a izdvajali za oba mirovinska stupa, a odlaze u starosnu mirovinu, izabiru povratak u prvi stup i isplatu mirovine samo iz njega, dok im se u\u0161te\u0111ena sredstva prebacuju u Dr\u017eavni prora\u010dun. Na temelju izra\u010duna novoumirovljeni su procijenili da im je takva mirovina povoljnija od kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Neki \u0107e na temelju takve situacije zaklju\u010diti da drugi stup ne funkcionira dobro. No, to nije to\u010dno. Razlozi za navedeni izbor ve\u0107ine novih umirovljenika zapravo su izvan samog drugog stupa i uspje\u0161nosti njegova funkcioniranja.&#8221; Nesti\u0107 pri tome navodi 3 razloga zbog kojih se ve\u0107ina novoumirovljenih odlu\u010duje za mirovinu iz 1. stupa.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pusacica-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-45364\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pusacica-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pusacica-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pusacica-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pusacica-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pusacica-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pusacica-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pusacica-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pusacica-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pusacica-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pusacica-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pusacica.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Prvi je razlog dodatak na mirovinu od 27 posto, koji je od 2012. godine sastavni dio mirovine. Poja\u0161njava da je on zapravo manji ako izaberete kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa i iznosi 20,27 posto. Tu razliku u stopi dodatka \u0161tednja u drugom stupu te\u0161ko mo\u017ee nadoknaditi \u010dak i uz vrlo visoke prinose.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugi je razlog najni\u017ea mirovina. Za sve one kojima prvi stup nadopla\u0107uje za mirovinu kako bi primili iznos najni\u017ee mirovine povoljnije je vratiti se u prvi stup jer se, dodaje Nesti\u0107, mirovina iz drugog stupa ne mo\u017ee uve\u0107ati ve\u0107 ovisi samo o iznosu uplata.<\/p>\n\n\n\n<p>Tre\u0107i razlog su prijevremene mirovine. U prvom stupu se primjenjuje umanjenje mirovina koje je vrlo blago, znatno bla\u017ee od pravila koja se moraju primjenjivati kod mirovina iz drugog stupa. Zato je velikom broju onih koji se umirovljuju s manje od 65 godina isplati &#8220;vratiti&#8221; u prvi stup.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Tako ve\u0107inu &#8216;povratnika&#8217; u prvi stup \u010dine primatelji najni\u017eih mirovine, zatim prijevremeni umirovljenici te \u010de\u0161\u0107e \u017eene nego mu\u0161karci. Smatram da \u0107e tu morati do\u0107i do nekih promjena kako bi ve\u0107i broj budu\u0107ih umirovljenika osjetio koristi od svoje \u0161tednje u drugom mirovinskom stupu. To bi barem uklju\u010divalo izjedna\u010davanje stope dodatka na mirovinu za sve umirovljenike bez obzirom jesu li izabrali isplatu mirovine samo iz prvog stupa ili kombiniranu isplatu.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Mjere koje su navedene u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, ako se provedu, dovest \u0107e do odre\u0111enog pove\u0107anja mirovina, prije svega za korisnike obiteljskih mirovina, ali i one s najni\u017eim mirovinama. Dodatna mogu\u0107nost rada uz mirovinu dijelu umirovljenika mo\u017ee popraviti materijalnu situaciju, isti\u010de Danijel Nesti\u0107 sa zagreba\u010dkog Ekonomskog instituta.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Me\u0111utim, za zna\u010dajnije pove\u0107anje mirovina koje bi obuhvatilo ve\u0107i broj umirovljenika trebat \u0107e poduzeti ambicioznije reforme&#8221;, zaklju\u010duje. <\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-4054555040\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pove\u0107anja adekvatnosti mirovina, redefiniranje obiteljskih mirovina, pove\u0107anje najni\u017ee mirovine, pove\u0107anje mirovina iz drugog stupa te produljenje radnog vijeka, mjere su u sklopu reforme mirovinskog sustava najavljene u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti<\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":41877,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[1125,1133,18,2339,237],"class_list":["post-52211","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-danijel-nestic","tag-drugi-stup","tag-mirovine","tag-novo-vrijeme","tag-siromastvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52211","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=52211"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52211\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/41877"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=52211"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=52211"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=52211"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}