{"id":52455,"date":"2021-10-17T19:14:32","date_gmt":"2021-10-17T17:14:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=52455"},"modified":"2021-10-17T21:04:12","modified_gmt":"2021-10-17T19:04:12","slug":"jesmo-li-depresivni-za-srecu-ima-i-vaznijih-stvari-od-iznosa-mirovine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/10\/jesmo-li-depresivni-za-srecu-ima-i-vaznijih-stvari-od-iznosa-mirovine\/","title":{"rendered":"Jesmo li depresivni? &#8216;Za sre\u0107u ima i va\u017enijih stvari od iznosa mirovine&#8217;"},"content":{"rendered":"\n<p>Statisti\u010dki ured Europske unije Eurostat nedavno je objavio podatke o u\u010destalosti depresije kod stanovnika EU za 2019. godinu. Rezultati su zanimljivi, pogotovo nama u Hrvatskoj, jer se upravo na\u0161a zemlja na\u0161la vrlo visoko po broju depresivnih osoba. <\/p>\n\n\n\n<p>Najdepresivniji su na\u0161i susjedi Slovenci kojih je depresivno 15,1 posto. Slijedi Portugal s 12,2 posto depresivnih, zatim \u0160vedska s 11,7 posto, a \u010detvrto mjesto Hrvati dijele s Nijemcima te bilje\u017ee 11,6 posto depresivnih. Pomalo iznena\u0111uju\u0107e, me\u0111u najmanje depresivnim nacijama na\u0161li su se Rumunji, Bugari, Malte\u017eani i Grci.<\/p>\n\n\n\n<p>Odmah valja napomenuti da se podaci odnose na istra\u017eivanje provedeno 2019. godine &#8211; dakle prije pandemije &#8211; pa tek treba vidjeti kako \u0107e stvari izgledati nakon korone. A upravo zbog pandemija COVID-19, u najve\u0107em su riziku od depresije osobe starije \u017eivotne dobi. Osim \u0161to se pokazalo da je virus doista najopasniji za starije osobe, zbog \u010dega je ta populacija imala najvi\u0161e razloga biti zabrinuta za svoje zdravlje, zatvaranja i izolacija najvi\u0161e je pogodila tu dobnu skupinu jer su izostala uobi\u010dajena dru\u017eenja s obitelji, unucima i prijateljima. Mnogima je to posebno te\u0161ko palo jer su svjesni da vi\u0161e nemaju previ\u0161e vremena pa je svaki trenutak proveden s djecom i unucima vrlo dragocjen.<\/p><div id=\"mojev-4126590692\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>No osim koronavirusa, starije mu\u010de bolesti i male penzije pa pojava depresije me\u0111u osobama te dobne skupine i ne treba previ\u0161e \u010duditi. Me\u0111utim, kako nam ka\u017ee profesorica <strong>Ljiljana Kaliterna Lipov\u010dan<\/strong>, psihologinja s Instituta dru\u0161tvenih istra\u017eivanja &#8220;Ivo Pilar&#8221;, stvari treba staviti u pravi kontekst.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Prou\u010dila sam metodologiju Eurostatovog istra\u017eivanja i radi se o anketnom ispitivanju. To nisu statisti\u010dki podaci o registriranim bolesnicima koji se lije\u010de od depresije, nego su to ljudi koji su odgovarali na pitanje: &#8216;Jeste li u proteklih godinu dana imali neki od ovih simptoma?&#8217; I onda su navedene razli\u010dite tegobe: od visokog tlaka i problema sa srcem. Jedno od pitanja je bilo i &#8216;Jeste li u protekloj godini bili depresivni?&#8217; Prema tim podacima doista spadamo me\u0111u depresivnije narode. To\u010dnije, \u010detvrti smo na listi. Ono \u0161to me iznenadilo je to da su ispred nas Njema\u010dka i \u0160vedska, a iza nas Danska, Luksemburg i Finska &#8211; zna\u010di zemlje koje su godinama najsretnije na svijetu. Stoga ovi rezultati malo iznena\u0111uju&#8221;, ka\u017ee profesorica.<\/p>\n\n\n\n<p>Kaliterna dodaje da, iako je ljudima postavljeno pitanje u kojemu je sadr\u017eana rije\u010d &#8220;depresija&#8221;, upitno je koliko ljudi doista razumiju o \u010demu se radi. Naime, depresija je vi\u0161e od obi\u010dne tuge. Ako se tuga pojavi bez nekog o\u010ditog razloga ili je nerazmjerna svom uzroku, ako nikako ne prestaje ili se uvijek ponovno vra\u0107a, ako imamo pote\u0161ko\u0107a u dru\u017eenju, radu, spavanju i, ukratko, vi\u0161e se ne mo\u017eemo veseliti \u017eivotu, onda to vi\u0161e nije tek obi\u010dno i prolazno neraspolo\u017eenje, nego depresija.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/ljiljana-kaliterna-lipovcan-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-32504\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/ljiljana-kaliterna-lipovcan-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/ljiljana-kaliterna-lipovcan-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/ljiljana-kaliterna-lipovcan-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/ljiljana-kaliterna-lipovcan-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/ljiljana-kaliterna-lipovcan-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/ljiljana-kaliterna-lipovcan-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/ljiljana-kaliterna-lipovcan-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/ljiljana-kaliterna-lipovcan-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/ljiljana-kaliterna-lipovcan-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/ljiljana-kaliterna-lipovcan-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/ljiljana-kaliterna-lipovcan.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Ljiljana Kaliterna Lipov\u010dan (foto: Silvija Novak)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Depresija je bolest koja uzrokuje ozbiljne pote\u0161ko\u0107e u psihi\u010dkom, ali i fizi\u010dkom \u017eivotu pojedinca. Iako se svi ponekad osje\u0107amo tu\u017eno &#8211; pogotovo ako nam se nedavno dogodila neka tragedija u vidu smrti bliske osobe ili nekog drugog osobnog problema &#8211; na pravu depresiju treba posumnjati kada se osoba osje\u0107a \u017ealosno neprekidno svakog dana u razdoblju od dva tjedna ili du\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Depresija nije povezana isklju\u010divo uz osobe starije dobi<\/h3>\n\n\n\n<p>Pa iako starije osobe imaju razloga biti depresivne, profesorica Kaliterna Lipov\u010dan ka\u017ee da depresija nije ne\u0161to \u0161to se ve\u017ee isklju\u010divo uz tu dobnu skupinu te da osje\u0107aj sre\u0107e, ako zdravlje i visina mirovine to dopuste, s godinama zapravo raste.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Zabluda je da su stariji naj\u010de\u0161\u0107e depresivni. To je bolest koja je prisutna u svakoj dobnoj skupini. Zanimljivo, ispitivanja su pokazala da depresija uop\u0107e nije najra\u0161irenija kod starijih osoba, ve\u0107 kod ljudi izme\u0111u 25 i 40 godina&#8221;, ka\u017ee Kaliterna Lipov\u010dan.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ba\u0161 u toj srednjoj dobi, negdje oko 40. godine, svi smo najzaposleniji, \u017eivimo najnapornije, imamo problema na poslu, tempo \u017eivota nam je ubita\u010dan, tu su krediti, pla\u0107anje ra\u010duna, i jo\u0161 mnogo problema. I zato su ljudi ba\u0161 tada najnesretniji. No kad jednom do\u0111emo u mirovinu, sre\u0107a po\u010dinje rasti. Naravno, ako smo zdravi i ako od mirovine mo\u017eemo normalno \u017eivjeti. Istra\u017eivanja su pokazala da su starije osobe koje \u017eive u razvijenim zemljama u kojima je zdravstvena za\u0161tita dobra i mirovine visoke, najsretnije ba\u0161 u toj dobi.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Profesorica Kaliterna Lipov\u010dan sa svojim je kolegama istra\u017eivala upravo sre\u0107u te su do\u0161li do vrlo zanimljivih rezultata. &#8220;Najve\u0107i prediktor sre\u0107e su dobri me\u0111uljudski odnosi i oni koji \u017eive u skladnim me\u0111uljudskim odnosima, redovito su najsretniji. Zna\u010di, to su oni koji su si dobri sa svojom okolinom, prijateljima, rodbinom, kolegama\u2026 To su ljudi koji imaju zdrave veze, brakove ili partnerstva. Na na\u0161 osje\u0107aj sre\u0107e najvi\u0161e utje\u010de upravo to &#8211; kvalitetan odnos s drugim ljudima. Zatim, na\u0161e zdravlje, i tek onda dolaze neke objektivne okolnosti poput materijalnog stanja&#8221;, ka\u017ee profesorica Kaliterna Lipov\u010dan.<\/p>\n\n\n\n<p>Ba\u0161 zato \u0161to nam je dru\u017eenje s drugim ljudima tako va\u017eno, te\u0161ko smo do\u017eivjeli izolaciju, a ona je naro\u010dito pogodila starije osobe kojima je krug prijatelja i poznanika ionako smanjen &#8211; \u0161to zbog gubitka kontakata s nekada\u0161njim kolegama s posla, \u0161to zbog toga \u0161to su im se djeca odselila daleko, mo\u017eda \u010dak i u drugu zamlju, a \u0161to zbog sve \u010de\u0161\u0107ih smrtnih slu\u010dajeva njima bliskih osoba.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Na osje\u0107aj sre\u0107e utje\u010de i to u kakvoj dr\u017eavi \u017eivimo<\/h3>\n\n\n\n<p>I dok na odnos s drugim ljudima jo\u0161 i mo\u017eemo utjecati, profesorica Kaliterna Lipov\u010dan isti\u010de da je za osje\u0107aj sre\u0107e va\u017eno jo\u0161 ne\u0161to na \u0161to je malo te\u017ee utjecati.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Na osje\u0107aj sre\u0107e jako utje\u010de to u kakvoj dr\u017eavi \u017eivimo i to je ne\u0161to \u0161to uvijek volim isticati. Naime, kad se uspore\u0111ujemo s drugima na nekakvoj ljestvici sre\u0107e, nismo ba\u0161 zadovoljni ako se ne na\u0111emo me\u0111u najboljima. No moramo razumjeti da smo ipak uvijek u gornjoj polovici i da se sve europske demokratske zemlje, zapravo, ne mogu smatrati generalno nesretnima, ve\u0107 eventualno tek manje sretnima. Jer daleko je to od nesre\u0107e kakva vlada u siroma\u0161nim afri\u010dkim zemljama ili trenutno u Afganistanu, zemlji koja je, o\u010dekivano, u ovom trenutku najni\u017ee na ljestvici sre\u0107e&#8221;, ka\u017ee Kaliterna Lipov\u010dan. Dodaje i da je kod na\u0161ih umirovljenika, za razliku od, recimo, njema\u010dkih, jedan od izvora nesre\u0107e i nesigurnost u pogledu isplate penzija ili njihove visine \u0161to je opet ne\u0161to za \u0161to je odgovorna dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, ne treba se zavaravati da novac &#8211; odnosno jako visoka mirovina &#8211; automatski donosi sre\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Na sre\u0107u, utje\u010du i objektivne okolnosti u kojima \u017eivimo, ali ne u tolikoj mjeri. Naravno, utje\u010du jako u situaciji kad je netko besku\u0107nik, gladan je ili bolestan &#8211; tada ljudi definitivno ne mogu biti sretni. Ali ako imamo normalne uvjete \u017eivota &#8211; a velika ve\u0107ina hrvatskog stanovni\u0161tva ipak ima kakve-takve \u017eivotne uvjete i nisu gladni, \u017eedni i imaju krov nad glavom &#8211; onda to materijalno vi\u0161e i nije toliko presudno za osje\u0107aj sre\u0107e. Odnosno, bio bi potreban jako veliki financijski skok da nam se osje\u0107aj sre\u0107e bitno povisi. A kad su \u017eivotni uvjeti i potrebe zadovoljeni, kad je mirovina do\u0161la na vrijeme i dovoljna je da podmirimo \u017eivotne tro\u0161kove, onda na sre\u0107u vi\u0161e utje\u010du ove druge stvari&#8221;, ka\u017ee Kaliterna Lipov\u010dan.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Novac ne donosi sre\u0107u, ali njegov nedostatak donosi nesre\u0107u<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Novac doista ne donosi sre\u0107u &#8211; kad ga imamo dovoljno. Ali kad ga nemamo &#8211; onda to donosi nesre\u0107u. Ipak, za sre\u0107u su najva\u017eniji me\u0111uljudski odnosi. Istra\u017eivanja provedena sad tijekom pandemije, pokazuju da su i kroz pandemiju najbolje pro\u0161li oni koji su imali stabilne bra\u010dne, ili op\u0107enito me\u0111uljudske odnose. Takvi su ljudi u pandemiji najmanje stradali. U po\u010decima pandemije, dakle po\u010detkom 2020. godine, do\u0161lo je do naglog pada \u017eivotnog zadovoljstva. No sada se to ipak pomalo vra\u0107a na predpandemijsku razinu. Nije pandemija pro\u0161la, ali su se ljudi priviknuli na uvjete pandemije pa to vi\u0161e nije tako stra\u0161no&#8221;, ka\u017ee Kaliterna Lipov\u010dan.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako ima mnogo zemalja koje financijski ne stoje ba\u0161 najbolje, a \u010diji stanovnici ipak ka\u017eu da su sretni (\u0161to se vjerojatno mo\u017ee povezati s utjecajem njihove kulture, svjetonazora, podneblja, pa i klimatskih uvjeta), no profesorica Kaliterna Lipov\u010dan ka\u017ee da su najsretniji ipak stanovnici najrazvijenijih zemlja.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Najsretniji narodi na svijetu ipak su sjevernjaci, dakle \u017eitelji najure\u0111enijih dr\u017eava. Jer osim visokog standarda, za osje\u0107aj sre\u0107e nekog naroda izuzetno je va\u017eno to koliko svoju dr\u017eavu smatraju ure\u0111enom. A sjevernjaci doista imaju jako dobro ure\u0111enu socijalnu skrb, mirovinsko osiguranje i op\u0107enito uvjete \u017eivota. Kod njih je povjerenje u dr\u017eavne institucije na jako visokoj razini. A kod nas je povjerenje u dr\u017eavu izuzetno nisko. Zadnji smo u Europi prema povjerenju u dr\u017eavne institucije. To je tako\u0111er vrlo va\u017eno. Nisu sjevernjaci samo bogati &#8211; a jesu! &#8211; ve\u0107 imaju jako dobre i transparentne dr\u017eavne institucije pa stanovnici imaju osje\u0107aj blagostanja i sre\u0107e, \u010dega nama fali. Jedan preduvjet za sre\u0107u je dobro ure\u0111ena dr\u017eava. Ne mora to biti sjajno i ne mora dr\u017eava nama davati novac, ali moramo imati povjerenja da \u0107e nas dr\u017eava spasiti ako nam se ne\u0161to dogodi&#8221;, ka\u017ee Kaliterna Lipov\u010dan.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Mislim da je klju\u010dno povjerenje u pravosu\u0111e jer je osje\u0107aj pravde ljudima silno va\u017ean. I kad nam je te\u0161ko, nije nam toliko te\u0161ko ako mislimo da nad nama nije po\u010dinjena nepravda. Ako satima \u010dekamo na red u bolnici, to i nije toliko stra\u0161no kao kad do\u0111e preko veze. To nas \u010dini nesretnima i nemo\u0107nima&#8221;, ka\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Sre\u0107a se ne mo\u017ee uvje\u017ebati<\/h3>\n\n\n\n<p>No u situacijama u kojima ne mo\u017eemo utjecati na vanjske okolnosti, mo\u017eemo li ipak utjecati na na\u0161 osje\u0107aj sre\u0107e? Drugim rije\u010dima, mo\u017eemo li uvje\u017ebati biti sretni? Profesorica Kaliterna Lipov\u010dan ka\u017ee da, na\u017ealost, ne.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ne, sre\u0107a se ne mo\u017ee uvje\u017ebati. To je posve kriva pretpostavka i sve one knjige o samopomo\u0107i koje nude savjete tipa &#8216;nasmije\u0161ite se ujutro pa \u0107ete se bolje osje\u0107ati&#8217; mogu biti i kontraproduktivni jer sre\u0107u ne treba glumiti. To \u010dak mo\u017ee biti i \u0161tetno i ne\u0107e na nas dobro djelovati. Ali mo\u017eemo se uvje\u017ebati da svaku stvar pogledamo na objektivan na\u010din ili, ako je mogu\u0107e, s pozitivne strane te da u svakoj situaciji poku\u0161amo na\u0107i ne\u0161to pozitivno.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Na\u0161a istra\u017eivanja pokazuju da se ljudima u odre\u0111enom vremenskom periodu dogodi puno vi\u0161e pozitivnih nego negativnih stvari, no mi smo skloni toma da zapamtimo i ve\u0107u va\u017enost pridamo onim negativnima. Kao da dobre stvari uzimamo zdravo za gotovo i ne primje\u0107ujemo ih. To je biolo\u0161ki opravdano jer smo se oduvijek primje\u0107ivanjem lo\u0161ih stvari, branili od opasnosti. Ali danas u dru\u0161tvu u kakvom \u017eivimo, nemamo takve \u017eivotne opasnosti &#8211; a svejedno bolje i \u010de\u0161\u0107e uo\u010davamo negativnosti oko nas. Na primjer, dobro zapamtimo ako tramvaj \u010dekamo pola sata, a kad tramvaj do\u0111e 10 puta na vrijeme, tome ne pridajemo va\u017enost. U tom smislu mo\u017eemo ne\u0161to napraviti i uvidjeti da stvari doista i nisu tako lo\u0161e&#8221;, ka\u017ee profesorica Ljiljana Kaliterna Lipov\u010dan.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-1499633789\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Depresija nije &#8216;rezervirana&#8217; samo za starije. Naime, unato\u010d bolestima i malim mirovinama, ljudi su najsretniji kad su u dobrim odnosima sa svojom okolinom. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":52477,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[149,2876,1204,2339,35],"class_list":["post-52455","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-depresija","tag-ljiljana-kaliterna-lipovcan","tag-mentalno-zdravlje","tag-novo-vrijeme","tag-sreca"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52455","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=52455"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52455\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/52477"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=52455"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=52455"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=52455"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}