Hrvatska je zemlja s ni\u017eom procijepljeno\u0161\u0107u<\/h3>\n\n\n\n
Hrvatska se, prema istra\u017eivanju “Spremnost na cijepljenje u Europi: Tko su necijepljeni?” koje je provedeno tijekom ljeta, na\u017ealost, isti\u010de voditelj SHARE Projekta za Hrvatsku, nalazila bli\u017ee zemljama s najni\u017eom procijepljeno\u0161\u0107u tj. s oko dvije tre\u0107ine starijih od 50 godina koji su se cijepili. Za usporedbu, u svih 28 europskih zemalja u prosjeku cijepljeno nije bilo oko 18 posto svih ispitanika.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, poja\u0161njava profesor sa zagreba\u010dkog Ekonomskog fakulteta Smoli\u0107, postojale su velike razlike me\u0111u zemljama. “Malta, Danska i \u0160panjolska prednja\u010de s vi\u0161e od 95 posto cijepljenih me\u0111u stanovni\u0161tvom 50+, a Rumunjska i Bugarska imale su tek oko 28 posto, odnosno 21 posto cijepljenih. Od necijepljenih ispitanika, tre\u0107ina njih su jo\u0161 uvijek neodlu\u010dni, dok je 45 posto izjavilo da se ne \u017eeli cijepiti.” U Rumunjskoj i Bugarskoj, zemljama s najni\u017eom ukupnom procijepljeno\u0161\u0107u, navodi na\u0161 sugovornik, oko 40 posto je bilo neodlu\u010dno oko cijepljenja, dok ih je 54 posto, odnosno 45 posto izjavilo da se uop\u0107e ne \u017eeli cijepiti.<\/p>\n\n\n\n “\u010cak i ako bi se znatan broj neodlu\u010dnih mogao potaknuti na cijepljenje, veliki broj onih koji odbijaju cijepljenje ote\u017eat \u0107e postizanje ‘imuniteta krda’ putem cijepljenja. Isto vrijedi i za druge zemlje u kojima je udio onih ispitanika, osoba starijih od 50 godina, koji odbijaju cijepljenje u nekoj zemlji prili\u010dno visok. Takav je slu\u010daj i u Latviji i Litvi u kojima takvih 40 posto ispitanika.”<\/p>\n\n\n\n Ekonomska situacija i status ispitanika, odnosno \u017eivot u financijski depriviranim ku\u0107anstvima, prema podacima, bitan su \u010dimbenik odbijanja cjepiva ili barem neodlu\u010dnosti. “Osobe s ni\u017eim mjese\u010dnim dohotkom \u010de\u0161\u0107e se nisu \u017eeljele cijepiti ili su bili neodlu\u010dni za to, dok je bilo suprotno za osobe s ve\u0107im mjese\u010dnim dohocima.”<\/p>\n\n\n\n Ovakav nalaz, isti\u010de Smoli\u0107, potkrijepljen je subjektivnim ocjenama ispitanika o tome koliko im je te\u0161ko “spojiti kraj s krajem” s mjese\u010dnim dohotkom. Gotovo je tre\u0107ina osoba koje su izjavile da spajaju kraj s krajem “uz velike pote\u0161ko\u0107e” bilo neodlu\u010dno ili je odbilo cijepljenje. Ispitanika koji nisu bili spremni cijepiti se, a bili su u povoljnijoj ekonomskoj situaciji, odnosno mogli su “lako spojiti kraj s krajem” bilo je samo 7,8%.<\/p>\n\n\n\n Koliko su osobe starije od 50 godine bile spremne cijepiti se, ovisilo je, pokazalo je istra\u017eivanje, i o njihovom obrazovnom statusu. “Posebno je me\u0111u onima s osnovnim obrazovanjem bilo je oko 15 posto neodlu\u010dnih ili onih koji odbijaju cijepljenje, u skupini sa sekundarnim obrazovanjem bilo ih je oko 16 posto, a najmanje oko 9 posto me\u0111u osobama s tercijarnim obrazovanjem. Osobe s vi\u0161im obrazovanjem znatno su manje skepti\u010dne prema cijepljenju”, isti\u010de voditelj SHARE Projekta za Hrvatsku Smoli\u0107. <\/p>\n\n\n\n Posebno je to, navodi, bilo izra\u017eeno u Bugarskoj, Rumunjskoj i Slova\u010dkoj. Nadalje, pokazalo se da \u0107e osobe u dobi izme\u0111u 50 i 65 godina vjerojatnije odbiti cjepivo te da mu nisu sklone, za razliku od osoba starijih od 65. Tako je bilo u gotovo svim zemljama.<\/p>\n\n\n\n Osim ekonomskog statusa, obrazovanja i dobi, i spol je, pokazalo je istra\u017eivanje, va\u017ean \u010dimbenik za stavove prema imunizaciji, isti\u010de Smoli\u0107. “Zanimljivo, \u017eene su \u010de\u0161\u0107e oklijevale od mu\u0161karaca. Prosje\u010dno je 14,5 posto \u017eena bilo neodlu\u010dno ili je odbilo cijepljenje, dok je me\u0111u mu\u0161karcima bilo njih 12,8 posto. Ali ne u svim zemljama. U Ma\u0111arskoj, Portugalu i \u0160vicarskoj, na primjer, \u010dini se da je bilo vi\u0161e mu\u0161karaca koji su jo\u0161 uvijek bili neodlu\u010dni ili se nisu htjeli cijepiti.”<\/p>\n\n\n\n O\u010dekivano, zdravije osobe vi\u0161e su oklijevale cijepiti se ili se uop\u0107e ne \u017eele cijepiti, za razliku od osoba kojima je bila dijagnosticirana barem jedna bolest. Ta je najvi\u0161e bilo izra\u017eeno u Ma\u0111arskoj, Litvi, Luksemburgu i \u0160vicarskoj. Tako\u0111er, osobe koje poznaju nekoga tko je imao ozbiljne probleme zbog bolesti COVID-19, bile su, navodi Smoli\u0107, manje skepti\u010dne oko cijepljenja i voljnije cijepiti se. Me\u0111u onima koji poznaju nekoga tko je te\u0161ko obolio ili preminuo od bolesti COVID-19, tek njih 10 posto se ne \u017eeli cijepiti.<\/p>\n\n\n\n “Ako se osvrnemo na nalaze iz istra\u017eivanja “SHARE Corona”, vidimo da su zemlje s najni\u017eim udjelima cijepljenih zabilje\u017eenim tijekom ljeta trenuta\u010dno pred velikim izazovima u \u010detvrtome valu. Dovoljno je pogledati podatke o broju umrlih u Rumunjskoj, Bugarskoj i Latviji ovih dana pa je jasna korelacija s ukupnim brojem cijepljenih.”<\/p>\n\n\n\n Samo neznatnu, za sada, lak\u0161u situaciju imaju Litva, Hrvatska ili Slovenija, nagla\u0161ava Smoli\u0107. Me\u0111utim, s obzirom na broj zara\u017eenih u ovim zemljama, dodaje, nema puno prostora za optimizam u narednim tjednima. Smatra kako bi napore trebalo usmjeriti prema osobama koje su jo\u0161 neodlu\u010dne ili se ne \u017eele cijepiti. “Pri tome treba voditi ra\u010duna o jasnoj i transparentnoj komunikaciji o dobrobitima koje cjepivo donosi ne samo za pojedinca nego i dru\u0161tvo u cjelini.”<\/p>\n\n\n\n Analiza o spremnosti Europljana na cijepljenje, dio je \u0161irih rezultata koji su proizi\u0161li nakon drugog kruga “SHARE Corona” istra\u017eivanja koje je provedeno ovo ljeto. Prvi krug istra\u017eivanja o utjecaju Korone na zdravlje Europljana provedeno je od lipnja do kolovoza 2020. netom nakon \u0161to je ve\u0107ina zemalja Europe proglasila ‘pobjedu’ nad koronavirusom.<\/p>\n\n\n\n Tada se, me\u0111u ostalim, pokazalo da je 12,4 posto ispitanika odustalo od zdravstvene za\u0161tite, za njih 27 posto zakazane zdravstvene usluge bile su odgo\u0111ene, a za 5 posto ispitanih one su nakon izbijanja epidemije bile otkazane. U Hrvatskoj je oko 22 posto ispitanika starijih od 50 godina tada izjavilo da im je zakazani pregled bio otkazan, a da se svakoj desetoj deseta osobi zdravlje pogor\u0161alo u odnosu na ono prije pandemije.<\/p>\n\n\n\n Kada govorimo o odustajanju ili izbjegavanju zdravstvene za\u0161tite zbog straha od zaraze novim koronavirusom, stanje u zemljama Europske unije se pobolj\u0161alo, isti\u010de na\u0161 sugovornik. Preliminarni rezultati drugog vala “SHARE Corona” istra\u017eivanja pokazuju da je oko 9 posto osoba u dobi od 50+ izjavilo da su izbjegavali zdravstvene usluge kako se ne bi zarazili virusom u odnosu na oko 12 posto u prvom valu.<\/p>\n\n\n\n “Sli\u010dne rezultate dobili smo i kod druga dva pokazatelja: udio osoba kojima je zakazani zdravstveni pregled bio odgo\u0111en zbog pandemije gotovo se prepolovio (s 26 posto na 13 posto), a udio onih koji su tra\u017eili termin za zdravstveni pregled, ali ga nisu dobili, zabilje\u017eio je pad s 5,4 posto na 4,4 posto.”<\/p>\n\n\n\n Sli\u010dno je bilo i u Hrvatskoj. Otkazivanje zakazanih pregleda bilo je znatno manje te se udio odgo\u0111enih smanjio sa oko 22 posto na 8 posto. Istovremeno, 72 posto ispitanika je u me\u0111uvremenu od lipnja\/kolovoza 2020. do lipnja\/kolovoza 2021. dobilo odgo\u0111ene zakazane zdravstvene preglede. “U usporedbi s drugim zemljama npr. 25 posto u Bugarskoj ili 43 posto u Portugalu, Hrvatska je ipak uspjela nadoknaditi odgo\u0111ene medicinske zahvate”, navodi Smoli\u0107.<\/p>\n\n\n\n Iako ima i uspje\u0161nijih zemalja, kao \u0161to su npr. Gr\u010dkoj gdje se skoro 91 posto starijih od 50 godina dobilo odgo\u0111ene zdravstvene preglede, u Nizozemskoj njih 87 posto te u Danskoj 83 posto, me\u0111utim zabrinjava \u010dinjenica, zaklju\u010duje voditelj SHARE projekta u Hrvatskoj, profesor sa zagreba\u010dkog Ekonomskog fakulteta \u0160ime Smoli\u0107, \u0161to veliki broj starijih od 80 godina u nekim zemljama kao \u0161to su Latvija ili Rumunjska vi\u0161e od polovice ispitanih i nakon godinu dana nisu dobili odgo\u0111ene zdravstvene usluge.<\/p>\n\n\n\n Projekt “SHARE – Istra\u017eivanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi” najve\u0107a je europska panel studija o starenju koja se provodi od 2004. godine i u kojoj sudjeluje 27 europskih zemalja te Izrael. Hrvatska se Projektu priklju\u010dila 2014. godine, u \u0161estom SHARE valu, a ve\u0107inski je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda. Me\u0111u 50 tisu\u0107a ispitanika iz EU, oko 2 tisu\u0107e ih je iz Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n U toj multidisciplinarnoj bazi mikropodataka o zdravlju, socioekonomskom statusu te dru\u0161\u00adtvenim i obiteljskim mre\u017eama nalaze se informacije o vi\u0161e od 140.000 osoba. Istra\u017eivanja, u kojem se anketiraju osobe u dobi od 50 i vi\u0161e godina, provode se u valovima, odnosno u razmacima od dvije godine. Tako se prate promjene u ekonomskoj, zdravstvenoj i socijalnoj situaciji tih osoba, a podaci istra\u017eiva\u010dima omogu\u0107uju bolje razumijevanje utjecaja procesa starenja na pojedince i obitelji.<\/p>\n\n\n\n Rezultati istra\u017eivanja va\u017eni za zna\u010dajne reformske procese, npr. prilikom izrade mirovinskih, zdravstvenih ili socijalnih politika u okvirima pojedinih ministarstva ili posebnih zavoda u javnoj upravi.<\/p>\n\n\n\n “SHARE Corona” istra\u017eivanja posebna je studija koja je osmi\u0161ljena kao reakcija na krizu COVID-19. Po\u010detkom lipnja 2020. godine proveden je prvi val takvog istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n <\/div><\/p>\n\n\n\n Ekonomska situacija i status ispitanika, bitni su \u010dimbenici odbijanja cjepiva ili barem neodlu\u010dnosti. Osobe s ni\u017eim mjese\u010dnim dohotkom \u010de\u0161\u0107e se nisu \u017eeljele cijepiti ili su bile neodlu\u010dne za to, dok je bilo suprotno za osobe s ve\u0107im mjese\u010dnim dohocima. Zemlje s najni\u017eim udjelima cijepljenih zabilje\u017eenim tijekom ljeta trenuta\u010dno su pred velikim izazovima u \u010detvrtome valu.<\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":51073,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[331,1779,2339,2753,237],"class_list":["post-53318","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-cijepljenje","tag-istrazivanje","tag-novo-vrijeme","tag-sime-smolic","tag-siromastvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53318","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=53318"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53318\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/51073"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=53318"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=53318"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=53318"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/sime-smolic-740x444.jpg\")
Na odluku o cijepljenju utje\u010du ekonomski, obrazovni i zdravstveni \u010dimbenici<\/h3>\n\n\n\n
Slabije cijepljene zemlje pred velikim izazovima<\/h3>\n\n\n\n
Pozitivan trend: manje je otkazanih zdravstvenih pregleda<\/h3>\n\n\n\n
Trendovi su se u odnosu na pro\u0161lu godinu pobolj\u0161ali<\/h3>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/kb-dubrava-natpis-740x444.jpg\")
\u0160to je Projekt SHARE?<\/h3>\n\n\n\n
![](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\")
\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"