{"id":53718,"date":"2021-11-18T09:56:08","date_gmt":"2021-11-18T08:56:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=53718"},"modified":"2021-11-18T17:56:14","modified_gmt":"2021-11-18T16:56:14","slug":"vlado-iljkic-nekad-na-prvoj-ratnoj-danas-na-civilnoj-crti-obrane","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/11\/vlado-iljkic-nekad-na-prvoj-ratnoj-danas-na-civilnoj-crti-obrane\/","title":{"rendered":"Vlado Iljki\u0107: Nekad na prvoj ratnoj, danas na civilnoj crti obrane"},"content":{"rendered":"\n

“Nakon Domovinskog rata, ovo je najva\u017enija bitka koju na\u0161i ljudi moraju dobiti”. Tako o pravnoj borbi s bankama za potpuno financijsko obe\u0161te\u0107enje vi\u0161e od 120.000 hrvatskih gra\u0111ana govori 62-godi\u0161nji Vlado Iljki\u0107<\/strong>. Trenutak za razgovor za MojeVrijeme.hr<\/strong> <\/em>umirovljeni pripadnik policije odvojio je po zavr\u0161etku jo\u0161 jednog de\u017eurstva u Vukovaru bave\u0107i se pitanjima optere\u0107enih kreditom u \u0161vicarskom franku. <\/p>\n\n\n\n

Otkako je 2012. postao koordinator Udruge Franak za podru\u010dje isto\u010dne Slavonije preko tjedna je dostupan na kontakt telefonu u vremenu od 18 do 20 sati. Tijekom godina volontiranja bio je u prilici konzultirati preko deset tisu\u0107a o\u0161te\u0107enih potro\u0161a\u010da, izravno ili putem maila. Prisjetio se osobnih i kolektivnih razloga zbog kojih se u mirovini odlu\u010dio aktivirati i oko slu\u010daja “\u0161vicarac”.<\/p>\n\n\n\n

“I ina\u010de sam po svojoj naravi \u010dovjek koji voli pomagati. Naravno i sebi i drugima. Kada se dogodilo ovo sve sa \u0161vicarskim frankom, povezao sam se sa ljudima koji su tada osnivali udrugu i ubrzo se priklju\u010dio toj grupi volontera. Problem smo nastojali osvijetliti sa vi\u0161e strana, uvidjev\u0161i da sve ono \u0161to dolazi kao posljedica spomenutih kredita ima stra\u0161ne posljedice na ljude, na zemlju, na \u010ditav \u017eivot, ma koliko god to nekome mo\u017eda izgledalo pretjerano. Ali to je tako”, govori Iljki\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Uz grad na Dunavu ovaj vi\u0161estruko ranjavani branitelj i sudionik cijelog Domovinskog rata ina\u010de je neraskidivo vezan. Iako je rodom iz mjesta \u010cardak pored Modri\u010de u Bosanskoj Posavini, osje\u0107a se kao ro\u0111eni Vukovarac, ka\u017ee, jer tu \u017eivi jo\u0161 od 1974. godine. Do 1990. bio je zaposlen u kombinatu Borovo, a s po\u010detkom velikosrpske agresije pre\u0161ao je u policijske redove. Od 2002. godine je u mirovini prema posebnim propisima kao pedesetpostotni hrvatski ratni vojni invalid. \u010cetiri puta ranjavan u ratu, u miru je zbog toksi\u010dnog \u0161vicarca ostao financijski ranjen kao i stotine drugih gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n

Povratak u Vukovar<\/h3>\n\n\n\n

“U to vrijeme sam bio povratnik. Nakon dugogodi\u0161njeg progonstva 1998. ostajem u Vukovaru. To je period nakon zavr\u0161etka mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, gdje sam bio zapovjednik prijelaznih policijskih snaga za grad Ilok. Dakle, nakon mirne reintegracije ostajem tu, nisam se vi\u0161e vra\u0107ao u Vinkovce gdje sam bio smje\u0161ten kao prognanik. Tada mi se priklju\u010dila i obitelj, supruga i troje djece.”<\/p>\n\n\n\n

Odmah po povratku Iljki\u0107 je predao zahtjev za obnovu, a dok se to pitanje ne rije\u0161i, obitelj je dobila privremeni smje\u0161taj. Neadekvatan stan\u010di\u0107 od ono malo \u0161to je uop\u0107e bilo useljivo, ka\u017ee, kao i ostali povratnici pokrpali su za stanovanje. Za \u010di\u0161\u0107enje i sanaciju obiteljske ku\u0107e u Borovu naselju trebalo je me\u0111utim ne\u0161to vi\u0161e vremena i naravno novca kojeg je manjkalo. <\/p>\n\n\n\n

“Prvo je trebalo \u010dekati tri, \u010detiri godine koliko sam ja \u010dekao. U to vrijeme naravno da smo \u017eeljeli srediti svoju ku\u0107u, dvori\u0161te, sve \u0161to je bilo prije rata. Moralo se sve prvo ra\u0161\u010distiti, trebao je za to bager i puno ljudi. Potreba za novcem je bila velika. Kasnije se ona dodatno pro\u0161irila na na\u010din da vam je dr\u017eava obnovila samo onaj nu\u017eni stambeni dio po \u010dlanu obitelji, dok se onaj ostali dio ku\u0107e, podrum, dvori\u0161ne zgrade i ostalo \u0161to ste gradili nije podrazumijevalo. Pa se dogodilo da treba dodatno i to sanirati da ne propada dalje, kad je ve\u0107 tolike godine propadalo”, opisuje Iljki\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Sami su prionuli sanaciji, a kada je krenula obnova novac je trebao za spomenuti dio radova koji nije njome nije bio obuhva\u0107en. Tako je obitelj i u\u0161la u zadu\u017eenje u \u0161vicarskom franku kod dviju banaka. “Prvo kod Privredne banke, a kasnije 2008. kod Sberbanke. Digao sam dva manja kredita po nekih 35.000 franaka, \u0161to na kraju nije ispalo ba\u0161 tako malo. Ali evo, trebao nam je i nekakav auto i kad se to rasporedilo na sve \u0161to je trebalo, nije bio neki veliki novac. Ali za servisiranje zadu\u017eenja nije bilo malo. Tako sam na kraju krenuo u tu cijelu pri\u010du.”<\/p>\n\n\n\n

Eskalacija krize<\/h3>\n\n\n\n

Situacija se ubrzo jako komplicira i ukazuje da bi mogla eskalirati za nositelje kredita, podsje\u0107a Iljki\u0107. “Sje\u0107am se ba\u0161 te 2008. jer je tada \u0160uker ispred Sabora novinarima rekao: ‘Ljudi, kakva kriza. Nema nikakve krize!’ S obzirom da sam radio kao pravni kriminalist pomislio sam pa dobro, valjda \u010dovjek ne bi govorio gluposti, ipak je ministar financija. Me\u0111utim, on takore\u0107i nije ni u\u0161ao u zgradu Vlade, a sve je podivljalo. I nastao je problem sa servisiranjem tog duga. Iskreno re\u010deno, dug je tada bio takav da sve ono \u0161to ste htjeli urediti da ne \u010dekate godinama nakon povratka, moralo je stati na stand by<\/em>. Jednostavno vi\u0161e niste mogli mrdniti dalje u obnovi i opremanju, u svemu onome zbog \u010dega ste se htjeli vratiti u Vukovar i nastaviti \u017eivot u obiteljskoj ku\u0107i.”<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Vukovar (foto: Sini\u0161a Bogdani\u0107)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Obitelj je bila prisiljena zaustaviti radove nakon \u0161to je \u0161vicarski franak kao valuta podivljao, a banke, dodaje Iljki\u0107, k tome na\u0161le za shodno jo\u0161 dizati kamate. Za oba podignuta kredita na\u0161 sugovornik je podigao tu\u017ebe. Jedan predmet vezano za kredit koji je konvertirao na \u010dekanju je zbog pitanja koje je Udruga Franak proslijedila Sudu EU, dok je za drugi CHF kredit na Op\u0107inskom sudu u Zagrebu imao prvo ro\u010di\u0161te. U prvom predmetu na\u0161 sugovornik dijeli sudbinu svih drugih gra\u0111ana koji su tako\u0111er na \u010dekanju. <\/p>\n\n\n\n

“Na\u0161i suci su to ostavili malo sa strane dok ne vide \u0161to \u0107e po pitanju konverzije re\u0107i Sud Europske unije. U nekoliko slu\u010dajeva iz drugih zemalja o kojima je odlu\u010divao, primjerice jednom \u0161panjolskom predmetu, Sud je rekao da potro\u0161a\u010d ima pravo na punu restituciju, dakle na potpuno obe\u0161te\u0107enje. Sva matematika ka\u017ee da mi konverzijom nismo obe\u0161te\u0107eni. Dapa\u010de, jedan nezakonit kredit zamijenjen je drugim, jer su i u tom drugom konvertiranom nezakonito uveli neke kamate i izra\u010dune. Iz svih tih razloga bilo je potrebno slati to pitanje jer Vrhovni sud nije donio pravno mi\u0161ljenje koje bi obvezivalo ni\u017ee sudove na ujedna\u010denu sudsku praksu. Doga\u0111alo se da u deset slu\u010dajeva jedan presudi u korist konvertiranih kredita i o\u0161te\u0107enih, a onda jedan sud presudi druga\u010dije i odbaci klju\u010dne stvari. Bilo je mislim dva ili tri suda koji su tako negativno sudila mimo svake pravne logike”, navodi Iljki\u0107.<\/p>\n\n\n\n

“Zbog pravne nesigurnosti koja je time nastala bilo je potrebno slati to pitanje Sudu EU. O\u010dekujemo da \u0107e se najkasnije do prvog kvartala idu\u0107e godine o tome o\u010ditovati. A to \u0107e mi\u0161ljenje onda morati po\u0161tivati i Vrhovni sud, koji sad bogu hvala ima novog predsjednika Radovana Dobroni\u0107a te ostali sudovi u Hrvatskoj. Banke tvrde da su na\u0161i slu\u010dajevi specifi\u010dni, me\u0111utim tu je dosta sli\u010dnosti s ostalim zemljama gdje se to doga\u0111alo i gdje je Sud rekao da potro\u0161a\u010d ima pravo \u010dak i na ni\u0161tetnost cijelog ugovora.” Iljki\u0107 vjeruje da \u0107e nakon europskog pravorijeka ubrzo krenuti i postupci za te druge tu\u017ebe koje su ba\u0161 poput njega mnogi gra\u0111ani odlu\u010dili pokrenuti.<\/p>\n\n\n\n

Osiroma\u0161eni gra\u0111ani i ekstra profiti<\/h3>\n\n\n\n

Iz sada\u0161nje umirovljeni\u010dke perspektive, a na prethodnim parlamentarnim izborima neovisni kandidat s liste Udruge Franak, Promijenimo Hrvatsku i \u017divog zida, nekada\u0161nji vukovarski branitelj ne dvoji o posljedicama koje su uslijedile zbog 2013. povijesnom presudom protiv osam banaka nastale za du\u017enike i dru\u0161tvo u cjelini.  <\/p>\n\n\n\n

Privatno je, ka\u017ee, situacija s kreditima zaustavila normalizaciju \u017eivota njega i obitelji nakon povratka i vremena u kojem je tre\u0107ina Hrvatske bila u progonstvu. Cijeli rat proveo je u postrojama policije u cijeloj zemlji i kasnije sudjelovao u mirnoj reintegraciji.<\/p>\n\n\n\n

“Mogu re\u0107i da od po\u010detka do kraja imam put na kojem sam se upoznao sa \u017eivotom Vukovara prije, tijekom i nakon rata i post-reintegracije. To iskustvo daje mi za pravo da ka\u017eem da ovo \u0161to se dogodilo na financijskom tr\u017ei\u0161tu, posebno s kreditima i u \u0161vicarskom franku, ali i euru i kunskim kreditima, gdje su banke nezakonito ugovarale kamate, a u CHF-u i valutu, da je to jedna elementarna nepogoda \u010dije posljedice danas osje\u0107amo. Svjesni smo da je tada bila globalna kriza, ali jedna mala dr\u017eava kao \u0161to je na\u0161a doista nije mogla pretrpjeti taj udar. Jer banke umjesto da slu\u017ee razvoju zemlje i budu dru\u0161tveno odgovorne, iz potro\u0161nje su izvukle ogromne ekstra profite. I to se neminovno odrazilo na propadanje ekonomije cijele dr\u017eave, osobito jedinica lokalne samouprave koje su jo\u0161 te\u017ee funkcionirale. Takve lihvarske kredite ne bi podnijela ni izuzetno profitabilna njema\u010dka autoindustrija, a kamoli jedna Hrvatska”, slikovito zaklju\u010duje.     <\/p>\n\n\n\n

U kraju poput Slavonije gra\u0111ani i gospodarstvo tu su situaciju jo\u0161 te\u017ee podnjeli. Ogromni novci su izvu\u010deni, isti\u010de Iljki\u0107, i to je jednostavno zaustavilo razvoj. <\/p>\n\n\n\n

“Na mikrorazini \u017eupanije to su niskoprofitabilne industrije. Poljoprivreda pa i samo Borovo, dok je bilo jo\u0161 proizvodnje remenja i gume, ostali su pogo\u0111eni takvom politikom banaka i HNB-a. Mnogi koji su uzeli kredite i krenuli kupovati poljoprivredne strojeve i drugo, otvarali firme i htjeli pokrenuti ne\u0161to, bili su skresani. Potencijal razvoja stavljen je na koljena, obveze se nisu mogle servisirati i ljudi su propadali. Evo, to su posljedice koje su vjerujem blizu onoga \u0161to je rat napravio na ovom podru\u010dju, iako smo jako puno stradali i \u0161tete su jako velike”, ocijenio je.<\/p>\n\n\n\n

Halo, trebam pomo\u0107!<\/h3>\n\n\n\n

Prije korone u suradnji s Europskim domom Vukovar ustupljen im je dio prostora za primanje potro\u0161a\u010da subotom. U konzultacijama Iljki\u0107 se naslu\u0161ao niza sli\u010dnih pri\u010da. Ljudi se, ka\u017ee, \u017eale \u0161to su vjerovali da su to hrvatske banke i da \u0107e za\u0161tititi njihove interese kao klijenata, savjetovati ih na financijskom tr\u017ei\u0161tu, no to su povjerenje, na\u017ealost, izigrale. <\/p>\n\n\n\n

“Ni danas nakon svega \u0161to smo kao Udruga dokazali, ne nalaze za shodno ispri\u010dati se ljudima i vratiti ono \u0161to im ne pripada”, ka\u017ee Iljki\u0107. Posljednjih dana na kontakt telefonu bilo je dosta upita branitelja od Osijeka i Vukovara, Belog Manastara, Kne\u017eevih vinograda do Iloka. Ljudi su pomalo sumnji\u010davi mogu li dobiti svoj novac natrag. Sad je konkretno bilo najvi\u0161e pitanja oko otpla\u0107enih CHF autokredita. Koordinator Franka napominje samo je pitanje sudske brzine kada \u0107e biti rije\u0161eni u njihovu korist. <\/p>\n\n\n\n

Jednog du\u017enika zanimalo je \u0161to \u0107e biti s konvertiranim kreditom u eurski, gdje je Privredna banka ovr\u0161ena za 90.000 kuna, ako europska odluka bude druga\u010dija od o\u010dekivanja potro\u0161a\u010da. Za autokredite Iljki\u0107 je savjetovao da na\u0111u odvjetnika i dignu tu\u017ebu, \u0161ale\u0107i se uz to ako im novac ne treba neka ga na kraju uplate u dr\u017eavni prora\u010dun ili u humanitarne svrhe. Drugu osobu uputio je da se u slu\u010daju konvertiranih kredita strpi do odluke Suda EU koju \u0107e hrvatski sudovi morati po\u0161tivati.<\/p>\n\n\n\n

Vukovar, raj za umirovljenike<\/h3>\n\n\n\n

Vlado Iljki\u0107 i dalje ima elana za rje\u0161avanje problema sugra\u0111ana, sje\u0107aju\u0107i se kako je bilo di\u0107i kredit za krov nad glavom u vrijeme kad su u obitelji imali i dva studenta. Djeca su danas odrasla, a slobodno vrijeme kojeg ba\u0161 nema u mirovini voli provesti u svom malom vo\u0107njaku. U pro\u0161lom mandatu bio je vije\u0107nik u \u017dupanijskoj skup\u0161tini, osam godina bio je predsjednik Udruge hrvatske policije branitelja Vukovara. Sve to nije mu, ka\u017ee, ostavljalo previ\u0161e slobodnog vremena za pecanje kojeg \u0107e, nada se, uskoro biti vi\u0161e. <\/p>\n\n\n\n

Vukovar je danas umirovljeni\u010dki grad, upozorava Iljki\u0107. Dok se mladima, na\u017ealost, ne nudi previ\u0161e, za starije sugra\u0111ane ve\u0107e su mogu\u0107nosti za aktivnosti. Puno je \u0161etnica, bazen, sportski terena svih vrsta, fitness<\/em> parkovi u blizini stambenih objekata koje mnogi stariji Vukovarci redovno koriste. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
I ovo je Vukovar danas (foto: Julie Corsi\/Flickr)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

“Trenutno imamo mo\u017eda najbolje uvjete za umirovljenike u Hrvatskoj. Ako govorimo o sre\u0111enosti parkova, vje\u017ebali\u0161ta, parkova za ku\u0107ne ljubimce, \u0161etnica i izleti\u0161ta. Vidi se ulaganje. S druge strane ponavljam, mi smo grad umirovljenika. Kad bi nas sve izvukli, mislim da bi Vukovar ostao skoro prazan. Barem 60 posto. Mla\u0111i su oti\u0161li trbuhom za kruhom po cijelom svijetu, i Hrvati i Srbi. Ono malo radnih mjesta \u0161to ima je popunjeno. Prvo plinarsko dru\u0161tvo dobro radi, ali zapo\u0161ljava malo ljudi. Ne\u0161to je ostalo obu\u0107arske industrije i gradskih komunalnih tvrtki koje imaju i drugi. Za brojne umirovljenike koliko znam mirovine su male i \u010desto nedovoljne, pa im djeca \u0161alju novac izvana i poma\u017eu da tu ostanu. To se odr\u017eava tako da se jednom i oni imaju gdje vratiti.”<\/p>\n\n\n\n

Pod pove\u0107alom i kritikama dijela javnosti Iljki\u0107 se na\u0161ao tijekom anga\u017emana na pravnim pitanjima u Sto\u017eeru za obranu hrvatskog Vukovara. Autor je studije u kojoj je nakon pola godine istra\u017eivanja ukazao na negativne posljedice lo\u0161ih zakona. Do\u0161ao je, ka\u017ee, do zaklju\u010dka da se kroz aktualno \u0161kolstvo generira segregacija pripadnika srpske nacionalne manjine u Vukovaru. Stvarna je vidljiva u \u010dinjenici da trideset godina nakon rata djeca ispred \u0161kola stoje u odvojenim skupinama. <\/p>\n\n\n\n

Odvojene \u0161kole su pravo, ali i problem<\/h3>\n\n\n\n

“Uvjet mirne reintegracije bio je da srpska zajednica ima odvojene \u0161kole. To ne bi imalo takve posljedice da nije bilo isklju\u010divo politi\u010dki motivirano od strane njihovih predstavnika isklju\u010divo u svrhu opstanka na vlasti kroz odre\u0111eno vrijeme. Za sada\u0161njost i normalnu budu\u0107nost to je lo\u0161a, bolesna situacija. To su grozne stvari kad vam se getoizacija doga\u0111a po zakonima zemlje u kojoj \u017eivite. U suradnji s manjinskom zajednicom to treba pod hitno mijenjati, jer bogatstvo razli\u010ditosti je stvarno samo kada su ljudi integrirani, a ne getoizirani. I to je politika Europske unije, prevelikih prava i odmaka od ve\u0107ine da bi za\u0161titili neku manjinu. Umjesto da ih za\u0161titi, ona ih je u Vukovaru segregirala i getoizirala”, obja\u0161njava svoje vi\u0111enje situacije Iljki\u0107. <\/p>\n\n\n\n

“Stvoreni su paralelni svjetovi, ekonomije, \u0161kolstvo i jednostavno na tim osnovama postoji odre\u0111eni antagonizam ve\u0107inskog i manjinskog naroda. I zato bi to trebalo pod hitno trebalo mijenjati. Me\u0111utim, mislim da \u0107e to biti jako te\u0161ko. Ne samo da politi\u010dki akteri to ne \u017eele, vi\u0161e to ne \u017eele ni pripadnici zajednice. Znam da to zvu\u010di grozno, ali podijeljenost je o\u010dita. Ponavljam, moj je stav da je to lo\u0161e i da treba hitno mijenjati. Politika je uvukla gra\u0111ane u jednu takvu destrukciju.” Ukratko Iljki\u0107 je o dana\u0161njici Vukovara pomalo karikiraju\u0107i zaklju\u010dio kako su problemi oko “\u0161vicarca” jedina nevolja zbog koje su Hrvati i Srbi spremni jedni drugima pomo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Krajem devedesetih bio je jedan od 200-ak sudionika prve Kolone sje\u0107anja, kako nagla\u0161ava, spontane i naj\u010distije. U sje\u0107anje na stradale branitelje i civile uz lampione, cvije\u0107e i svije\u0107e, odore Zbora narodne garde , krunice i \u010duvene \u017eute \u010dizme. <\/p>\n\n\n\n

“Tada se nije pitalo tko je tko, u kojoj grupaciji, u kojoj stranci. Doista se i\u0161ao iskazati pijetet. Sve ostale su bile kontaminirane, poku\u0161aj kra\u0111e \u017ertve Vukovara, poligon za politizaciju i samopromociju i to je ostalo do danas. Ne vjerujem da \u0107e i ova dana\u0161nja kolona biti druga\u010dija. Ne ka\u017eem da ti ljudi nemaju \u017eelju odati pijetet, ali atmosfera je takva danas da je bitno biti vi\u0111en. Va\u017eno se negdje progurati.” <\/p>\n\n\n\n

Tako rezonira autor projekta i slogana “Vukovar-mjesto posebnog pijeteta”. I oko toga je, ka\u017ee na kraju, razmi\u0161ljao o tu\u017ebi, jer su gradske vlasti bez njegove dozvole sintagmu po\u010dele koristiti za program Dana sje\u0107anja na stradanje. Nakon \u0161to je par godina kasnije javnosti slu\u017ebeno predstavljen kao autor, od takvog epiloga Iljki\u0107 je na kraju ipak odustao.<\/p>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Diljem Hrvatske obilje\u017eava se Dan sje\u0107anja na \u017ertve Domovinskog rata i Dan sje\u0107anja na \u017ertvu Vukovara i \u0160kabrnje. Trideset godina nakon ratnih doga\u0111anja i stradanja Grada heroja razgovarali smo s jednim od njegovih javnosti poznatijih umirovljenika. Nekada\u0161nji sudionik vojno-redarstvene obrane zemlje, posljednjih godina zna\u010dajan dio svog dru\u0161tvenog anga\u017emana posve\u0107uje problemima o\u0161te\u0107enih u slu\u010daju ‘\u0161vicarac’ s krajnjeg istoka Hrvatske.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"author":12,"featured_media":53767,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[627,2339,2543,2955,1443],"class_list":["post-53718","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-branitelji","tag-novo-vrijeme","tag-svicarski-franci","tag-vlado-iljkic","tag-vukovar"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53718","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/12"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=53718"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53718\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/53767"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=53718"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=53718"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=53718"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}