{"id":54067,"date":"2021-09-10T20:55:00","date_gmt":"2021-09-10T18:55:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=54067"},"modified":"2021-11-26T09:32:55","modified_gmt":"2021-11-26T08:32:55","slug":"osobe-s-invaliditetom-cesto-ovise-o-svojim-zlostavljacima-kako-im-pomoci-da-prijave-kazneno-djelo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/09\/osobe-s-invaliditetom-cesto-ovise-o-svojim-zlostavljacima-kako-im-pomoci-da-prijave-kazneno-djelo\/","title":{"rendered":"Osobe s invaliditetom \u010desto ovise o svojim zlostavlja\u010dima. Kako im pomo\u0107i da prijave kazneno djelo?"},"content":{"rendered":"\n<p>Za o\u010dekivati je da \u0107e broj osoba s invaliditetom u hrvatskom dru\u0161tvu rasti, posebno u svjetlu \u010dinjenice starenja stanovni\u0161tva. Prema dostupnim podacima, udio osoba s invaliditetom u svjetskoj populaciji je \u010dak 15 posto, a \u010dak 46% \u010dine osobe s invaliditetom starije od 60 godina.<\/p>\n\n\n\n<p>U Hrvatskoj je u 2019. godini evidentirana 518.081 osoba s invaliditetom, a u Gradu Zagrebu njih 91.480. Osoba s invaliditetom starijih od 65 godine bilo je samo u Gradu Zagrebu 35.905 ili 39,25 posto. Mnoge od tih osoba bile su \u017ertve kaznenih ili prekr\u0161ajnih djela, no procjenjuje se da je ve\u0107i dio njih o tome odlu\u010dio \u2013 \u0161utjeti. Za\u0161to \u0161ute i kako pomo\u0107i tim osobama da prijave kazneno djelo i svoje zlostavlja\u010de, poku\u0161ao je odgovoriti Hrvatski pravni centar kroz projekt \u201cARVID \u2013 Bolji pristup pravima iz Direktive o \u017ertvama za osobe s invaliditetom\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Naime, osobe s invaliditetom izdvajaju se od ostalih \u017ertava kaznenih djela zbog potreba koje ih razliku od op\u0107e populacije. Te potrebe i problemi nisu do sada na odgovaraju na\u010din adresirani niti u sustavu podr\u0161ke \u017ertvama kaznenih djela i prekr\u0161aja, a niti u sustavu socijalne politike.<\/p><div id=\"mojev-3898985275\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Te se osobe na neki na\u010din nalaze na dva kolosijeka. A mo\u017eemo re\u0107i i da se ne nalaze niti na jednom kolosijeku. Pripadaju svijetu \u017ertava kaznenih djela i prekr\u0161aja, a pripadaju i svijetu osoba s invaliditetom. Administrativno, prema ure\u0111enju dr\u017eave, to su dva svijeta. Kao \u017ertva kaznenih djela i prekr\u0161aja,&nbsp;ta osoba je u administrativnom svijetu Ministarstva pravosu\u0111a i uprave. Kao osoba s invaliditetom je u svijetu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike&#8221;, govori nam izvanredni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, <strong>Zoran Buri\u0107<\/strong>, ujedno i \u010dlan Hrvatskog pravnog centra (HPC).<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Nema dovoljno podataka &nbsp;<\/h3>\n\n\n\n<p>Centar je ve\u0107 radio nekoliko op\u0107ih projekata koji su se bavili \u017ertvama kaznenih djela. &#8220;Zaklju\u010dili smo da posebnost \u017ertava s invaliditetom unutar sustava podr\u0161ke \u017ertvama kaznenih djela nije odgovaraju\u0107e prepoznat. Zapravo nema nikakvih podataka o tome, jer projekti ovakvog tipa kod nas nisu provo\u0111eni&#8221;, obrazla\u017ee na\u0161 sugovornik.<\/p>\n\n\n\n<p>I zato su stru\u010dnjaci HPC-a, kroz projekt ARVID, odlu\u010dili prikupiti relevantne podatke o tome kako osobe s invaliditetom, ujedno i \u017ertve prekr\u0161aja i kaznenih djela, prolaze unutar sustava. Rezultati su potvrdili polazi\u0161ne teze da te osobe nisu odgovaraju\u0107e prepoznate. &#8220;Pokazalo se da postoji jako puno toga \u0161to se u tom segmentu dru\u0161tvenog djelovanja mo\u017ee napraviti, velika praznina se mo\u017ee popuniti. Zato je nastao i cijeli niz preporuka \u010diji je smisao da se pobolj\u0161a polo\u017eaj \u017ertava s invaliditetom. Preporuke su dovoljno jasne napisane na na\u010din na koga su adresirane.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Kako doznajemo, preporuke ciljaju na to da se u populaciji osoba s invaliditetom razvije svijest da kao \u017ertve kaznenih djela imaju odre\u0111ena prava. To je bitno jer postoji temeljni specifi\u010dni problem vezan uz tu populaciju. Naime, osobe s invaliditetom \u010desto su \u017ertve bliskih osoba.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za\u010darani krug ovisnosti i zlostavljanja<\/h3>\n\n\n\n<p>Buri\u0107 navodi da su osobe s invaliditetom \u010desto egzistencijalno ovisne o svojim zlostavlja\u010dima. &#8220;To je temeljni problem&#8221;, ka\u017ee pa dodaje: &#8220;Da bismo mogli iza\u0107i iz tog za\u010daranog kruga viktimizacije, nu\u017eno je da postoje nekakvi dru\u0161tveni mehanizmi koji im osiguravaju pomo\u0107 i podr\u0161ku. Naravno, kada se odlu\u010de iza\u0107i iz obiteljske sredine, o kojoj su natprosje\u010dno ovisne, a u kojoj su izlo\u017eene nasilju. Mora postojati javni sustav koji \u0107e im omogu\u0107iti taj izlazak.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Nekoliko je stvari nu\u017eno napraviti da bi se \u017eeljena emancipacija mogla omogu\u0107iti. Prvi korak je educirati osobe s invaliditetom. &#8220;Educirati ih da postoje specifi\u010dna prava \u017ertava kaznenih djela, pa onda i osoba s invaliditeta, \u010diji je smisao da im se pru\u017ei podr\u0161ka i potpora, a sve kako bi im se olak\u0161alo iskustvo kada se odlu\u010de prijaviti kazneno djelo ili prekr\u0161aj.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Va\u017enu ulogu u stvaranju takvog sustava, smatra dr. Buri\u0107, trebale bi imati udruge koje ve\u0107 postoje, a koje se bave osobama s invaliditetom. &#8220;Cijeli je niz takvih udruga i vrlo su dobro organizirane. Neke od njih jako dobro djeluju i na nacionalnoj razini. No u projektu smo identificirali kao problem jest da te udruge ne pokrivaju adekvatno problem viktimizacije. Normalno, one su usmjerene na neke druge probleme i potrebe osoba s invaliditetom.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Udruge su neiskori\u0161teni potencijal<\/h3>\n\n\n\n<p>Na\u0161 sugovornik smatra da je nu\u017eno da te udruge u odre\u0111enoj mjeri u\u0111u u problematiku \u017ertava kaznenih djela i prekr\u0161aja. Ne nu\u017eno da moraju imati pravnike, ka\u017ee Buri\u0107 pa dodaje: &#8220;Osobe s invaliditetom bi prvenstveno trebale znati da se kao \u017ertve i osobe izlo\u017eene nasilju mogu prijaviti udrugama za koje su vezane zbog potreba koje proizlaze iz invaliditeta. \u017delimo da osobe s invaliditetom primarno kroz svoje udruge poku\u0161avaju rje\u0161avati i probleme koji se ti\u010du viktimizacije.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>U HPC-u napominju da u ovom trenutku postoji sustav podr\u0161ke \u017ertvama kaznenih djela i prekr\u0161aja, a koji djeluje pod Ministarstvom pravosu\u0111a. No udruge koje se bave osobama s invaliditetom su vezane uz sustav socijalne politike. &#8220;Ne \u017eelimo unutar sustava socijalne politike stvoriti poseban sustav za\u0161tite \u017ertava kaznenih djela, ve\u0107 \u017eelimo institucije koje su trenutno u tom sustavu pretvoriti u inicijalne to\u010dke kontakta za osobe s invaliditetom preko kojih \u0107e one mo\u0107i pristupiti sustavu podr\u0161ke \u017ertvama kaznenih djela i prekr\u0161aja.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Preva\u017ena uloga &#8220;osobe od povjerenja&#8221;<\/h2>\n\n\n\n<p>Osim razvijanja kapaciteta udruga u edukacijskom smislu, ve\u0107 sada postoji niz konkretnih usluga koje te udruge mogu pru\u017eiti osobama s invaliditetom kako bi smanjile traumatizaciju koje izaziva sudjelovanje u kaznenom i prekr\u0161ajnom postupku. &#8220;Primjerice, jedno od prava \u017ertava kaznenog djela jest da u sve kontakte s tijelima dr\u017eave, policijom, Dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvo, sudom, dolaze u pratnji osobe od povjerenja. Kada se radi o osobama s invaliditetom, ta osoba od povjerenja je posebno bitna. Zato jer osobe s invaliditetom, za razliku od op\u0107e populacije, imaju niz prepreka koje moraju savladati da bi u\u010dinkovito sudjelovale u odnosima s policijskim ili pravosudnim tijelima&#8221;, obja\u0161njava Buri\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Rije\u010d je o fizi\u010dkim preprekama, ako se radi o vrsti invaliditeta koji limitira kretanje. Osim tih fizi\u010dkih prepreka, osobe s invaliditetom imaju \u010desto i komunikacijske prepreka kada komuniciraju s policijskim i pravosudnim du\u017enosnicima, govori na\u0161 sugovornik pa nastavlja: &#8220;Te situacije razli\u010ditih fizi\u010dkih i komunikacijskih prepreka mogu se vrlo u\u010dinkovito rije\u0161iti ba\u0161 uz sudjelovanje osoba koje dolaze iz udruga koje se bave osobama s invaliditetom i koje znaju kako odgovaraju\u0107i komunicirati te u kojoj mjeri prilagoditi postupanje osobi s invaliditetom.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"410\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/invalidi-parkiraliste-znak-740x410.jpg\" alt=\"Koliko u Hrvatskoj ima invalida?\" class=\"wp-image-15159\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/invalidi-parkiraliste-znak.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/invalidi-parkiraliste-znak-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/invalidi-parkiraliste-znak-150x83.jpg 150w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Osim toga, Buri\u0107 napominje da ve\u0107 sada zakonodavstvo omogu\u0107uje da se postupanje nadle\u017enih tijela; policije, dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva i sudova; do odre\u0111ene mjere prilagodi \u017ertvi kaznenog djela. \u201eTo je bitno, jer kod \u017ertava kaznenih djela je iskustvo prola\u017eenja kroz prekr\u0161ajni i kazneni postupak \u2013 \u010desto traumati\u010dno. To je ne\u0161to \u0161to zovemo sekundarnom viktimizacijom. Umanjenje te viktimizacije je nu\u017eno za \u017ertvu, a va\u017eno je i za dru\u0161tvo u cjelini. Zato \u0161to je za adekvatno procesuiranje kaznenih djela i prekr\u0161aja va\u017eno osigurati da \u017ertva u\u010dinkovito sudjeluje u postupku. Informacije koje su nu\u017ene kako bi se nekoga osudilo vrlo \u010desto moraju do\u0107i od \u017ertve. To zna\u010di da se \u017ertva mora osje\u0107ati dovoljno sigurno, opu\u0161teno i za\u0161ti\u0107eno da bi ih dala.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Zato dana\u0161nji pravni poredci omogu\u0107avaju prilagodbu postupanja potrebama \u017ertve. To je posebno aktualno kada \u017ertve imaju posebne potrebe. Ta prilagodba mora biti i uskla\u0111ena s pravima okrivljenika, jer se \u017eeli posti\u0107i pravedan postupak.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Informacije su nu\u017ene svim sudionicima postupaka<\/h3>\n\n\n\n<p>Kako bi policijsko ili&nbsp; pravosudno tijelo znalo kako i u kojoj mjeri je potrebno postupanje prilagoditi \u017ertvi, bitno je da o tome dobije odgovaraju\u0107e informacije. Njih mogu dati upravo udruge koje se bave osobama s invaliditetom i koje znaju kako odgovaraju\u0107e komunicirati te koliko je primjereno u kojoj situaciji postupanje prilagoditi \u017ertvi.<\/p>\n\n\n\n<p>Profesor Buri\u0107 napominje da je, osim \u0161to je bitno raditi na osna\u017eivanju \u017ertava i uklju\u010divanju organizacija civilnog dru\u0161tvo, va\u017eno raditi i na edukaciji policijskih i pravosudnih du\u017enosnika. &#8220;Zbog toga je va\u017eno da u ovom projektu, odnosno kroz implementaciju nastalih preporuka, sudjeluju i Policijska akademija, Pravosudna akademija, Odvjetni\u010dka akademija, sve institucije koje provode educiranje kadrove s kojima \u0107e osobe s invaliditetom kao \u017ertve kaznenih djela do\u0107i u kontakt. Va\u017eno je raditi i na edukaciji i senzibilizaciji onih udruga koje su u ovom trenutku dio sustava podr\u0161ke \u017ertvama kaznenih djela i prekr\u0161aja.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Rije\u010d je, navodi na\u0161 sugovornik, o udrugama u \u010dijem radu osobe s invaliditetom do sada nisu prona\u0161le odgovaraju\u0107e mjesto: &#8220;Postoje udruge koje se bave za\u0161titom prava \u017eena, djece\u2026 koje su \u017ertve kaznenih djela i prekr\u0161aja. Do sada su u njihovim djelatnostima osobe s invaliditetom vrlo skromno pronalazile svoje mjesto. I u odnosu na udruge i institucije koje su dio sustava podr\u0161ke \u017ertvama kaznenih djela, potrebno je raditi na tome da se i osobe koje rade u tim organizacijama educiraju i senzibiliziraju u vezi problema osoba s invaliditetom.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n\n\n\n<p>Projekt \u201cARVID \u2013 Bolji pristup pravima iz Direktive o \u017ertvama za osobe s invaliditetom\u201d financirala je Europska unija putem Programa za pravosu\u0111e, a provodi se u Hrvatskoj i Sloveniji. Koordinator projekta je Hrvatski pravni centar, a partneri su Ministarstvo pravosu\u0111a i uprave RH, Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom (HR), Udruga za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima (HR), Mirovni in\u0161titut (SI) i Udruga Altra (SI). Pravobranitelj za ljudska prava Republike Slovenije podupire projekt.<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-246564999\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Osobe s invaliditetom, me\u0111u kojima je golem udio starijih osoba, \u010desto su egzistencijalno ovisne o svojim zlostavlja\u010dima. Da bi mogle iza\u0107i iz tog za\u010daranog kruga viktimizacije, nu\u017eno je postojanje dru\u0161tvenih mehanizama koji osiguravaju pomo\u0107 i podr\u0161ku. Projekt ARVID poku\u0161ava potaknuti stvaranje javnog sustava koji \u0107e im omogu\u0107iti taj izlazak.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":54084,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[903,942,1656,2339,941,2965],"class_list":["post-54067","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-hrvatski-pravni-centar","tag-invaliditet","tag-kaznena-djela","tag-novo-vrijeme","tag-zlostavljanje","tag-zoran-buric"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54067","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=54067"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54067\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/54084"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=54067"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=54067"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=54067"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}