{"id":54458,"date":"2021-12-08T17:42:14","date_gmt":"2021-12-08T16:42:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=54458"},"modified":"2021-12-08T19:11:11","modified_gmt":"2021-12-08T18:11:11","slug":"stopa-siromastva-je-visoka-a-ni-gospodarski-rast-ne-utjece-na-njegovu-strukturu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/12\/stopa-siromastva-je-visoka-a-ni-gospodarski-rast-ne-utjece-na-njegovu-strukturu\/","title":{"rendered":"Stopa siroma\u0161tva je visoka, a ni gospodarski rast ne utje\u010de na njegovu strukturu"},"content":{"rendered":"\n

Trajno rije\u0161eno stambeno pitanje za samce sa slabijim primanjima koji nisu kreditno sposobni za kupovinu stana. Ote\u017ean pristup zdravstvenim uslugama i obiteljskim lije\u010dnicima. Pove\u0107ani tro\u0161kovi zbog kupovine za\u0161titnih maski i sredstava za dezinfekciju. Pla\u0107anje i nadoplata lijekova za koje nema adekvatne zamjene. Neki su to od problema i tema koje su isticali sudionici 19. Europskih susreta osoba s iskustvom siroma\u0161tva iz Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

O iskustvu siroma\u0161tva na dvodnevnoj je online konferenciji 24. i 25. studenog u organizaciji Europske mre\u017ea protiv siroma\u0161tva svjedo\u010dilo stotinu osoba ve\u0107inom srednje i starije \u017eivotne dobi iz 28 zemalja, \u010dlanica EU te Sjeverne Makedonije i Srbije uz sudjelovanje predstavnika Europske komisije i politi\u010dara pojedinih zemalja.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d je o osobama koje primaju socijalne naknade, dugotrajno su nezaposlene ili su u nekom nepovoljnom socijalnom polo\u017eaju. Oni su najpozvaniji govoriti i re\u0107i \u0161to bi trebalo promijeniti u dru\u0161tvu, u javnim politikama ili na razini zakona kako bi se smanjilo siroma\u0161tvo, ka\u017ee nam predsjednik Hrvatske mre\u017ee protiv siroma\u0161tva Nedjeljko Markovi\u0107<\/strong>. Tu je priliku iskoristilo i nekoliko hrvatskih predstavnika, me\u0111u kojima su Jasna<\/strong> i Zoran<\/strong> koji su, osim \u0161to su se po\u017ealili na problem stanovanja i nedostupnog lije\u010denja, zamjerili dr\u017eavnoj administraciji zbog neisplate bo\u017ei\u0107nice umirovljenicima i COVID dodatka dugotrajno nezaposlenim osobama.<\/p>\n\n\n\n

Ponekad je potrebno da politi\u010dari neposredno \u010duju s kakvim se problemima svakodnevno suo\u010davaju siroma\u0161ne osobe i one u riziku od siroma\u0161tva, isti\u010de predsjednik Hrvatske mre\u017ee protiv siroma\u0161tva kojim nam je pojasnio koji su uzroci siroma\u0161tva u Hrvatskoj i za\u0161to je u riziku od siroma\u0161tva svaki \u010detvrti njezin stanovnik.<\/p>\n\n\n\n

Stambena oskudica, nedostupnost zdravstvenih usluga i pla\u0107anje lijekova<\/h3>\n\n\n\n

Jedan od ve\u0107ih problema u siroma\u0161tvu u Europi je nedostupnost stanovanja, odnosno stambena oskudica. Neki ga povezuju, isti\u010de Markovi\u0107, s besku\u0107ni\u0161tvom, ali i primjerima socijalnog ili subvencioniranog stanovanja primjerice u Austriji ili Francuskoj. Neki su iznosili dobre primjere gdje su pojedini gradovi tijekom pandemija siroma\u0161nima pru\u017eali podr\u0161ku otkazivanjem ovrha i delo\u017eacija zbog nepla\u0107anja najamnine.<\/p>\n\n\n\n

Siroma\u0161ni u Hrvatskoj u stambenoj su se oskudici na\u0161li i prije pandemije. Tu je rije\u010d o \u017eivotu starijih u ku\u0107anstvima u izoliranim i slabo prometno povezanim selima, \u017eivotu broj\u010dano velikih obitelji u malom prostoru, problemima sa stanodavcima koji ne \u017eele regulitrati najam zbog izbjegavanja pla\u0107anja poreza. Bez reguliranog najma, isti\u010de Markovi\u0107, siroma\u0161ne osobe ne mogu ostvariti pomo\u0107 u centru za socijalnu skrb za tro\u0161kove stanovanja.<\/p>\n\n\n\n

“Osim stanovanja, problem kod osoba u riziku od siroma\u0161tva je i nedostupnost usluga u dr\u017eavnoj ili javnoj upravi koje su postale digitalne. Da bi mogli ostvariti ih podrazumijeva poznavanje odre\u0111enih informati\u010dkih vje\u0161tina te osiguran pristup internetu. Neki su hrvatski predstavnici na susretu Europske mre\u017ee protiv siroma\u0161tva isticali problem online<\/em> \u0161kolovanja djece i osje\u0107aja srama zbog priznanja da djeca nemaju ra\u010dunalo i pristup internetu.” Neke europske zemlje, navodi Markovi\u0107, tu pru\u017eile podr\u0161ku i nabavljale ra\u010dunala.<\/p>\n\n\n\n

Iako su u ostvarivanju zdravstvene skrbi i pomo\u0107i, posebno tijekom pandemije, probleme imale i bogatije europske zemlje, iznena\u0111uju, isti\u010de Markovi\u0107, svjedo\u010danstva iz Finske gdje se na specijalisti\u010dke preglede \u010deka i du\u017ee nego u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Nedjeljko Markovi\u0107 (foto: privatni album)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Osim problema s obavljanjem specijalisti\u010dkih pregleda, kod nas je ipak posebno nagla\u0161en problem pla\u0107anja lijekova i uz pla\u0107eno dopunsko zdravstveno osiguranje. Markovi\u0107 kao primjer navodi jednog sr\u010danog bolesnika koji mjese\u010dno za nadoplatu lijekova neophodnih za \u017eivot mora izdvojiti i 350 kuna: “Ako imate mirovinu od 2.800 kuna, koja je ispod granice siroma\u0161tva, nakon pla\u0107anja fiksnih tro\u0161kova i tro\u0161ak za lijekove je izrazito velik. Lijekovi bi u takvim slu\u010dajevima trebali biti besplatni. Dostupnost lijeka doslovno zna\u010di pitanje \u017eivota ili smrti. Nije rije\u010d o dodatku prehrani nego, doista o ne\u010demu o \u010demu ovisi \u017eivot.”<\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj stopa i struktura siroma\u0161tva dugo nepromijenjena<\/h3>\n\n\n\n

I u pandemiji, ali i prije nje, struktura siroma\u0161nih osoba u Hrvatskoj je ista. To su starije osobe, starija sama\u010dka ku\u0107anstva, \u017eene koje nisu radile pa imaju obiteljske ili invalidske mirovine, navodi predsjednik Hrvatske mre\u017ee protiv siroma\u0161tva. \u017dene i ina\u010de u prosjeku imaju ni\u017ee mirovine. Tu je i problem osoba koji \u017eive kao podstanari ili nemaju rije\u0161eni stambeni status.<\/p>\n\n\n\n

Kao posebnu skupinu siroma\u0161nih navodi nezaposlene, posebno one starije od 50 godina. “U takvim situacijama ovisite o sustavu socijalne skrbi i to sve do umirovljenja. U mirovini se suo\u010davate s izrazito niskim prihodom jer nemate ostvareno dovoljno sta\u017ea.”<\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj struktura siroma\u0161tva dugo nepromijenjena. U njegovom je riziku uvijek od 18 do 20 posto stanovni\u0161tva. Ta se stopa, dodaje Markovi\u0107, ne mijenja niti u vremenima stabilnog gospodarstva i dobrih ekonomskih prilika, \u0161to zabrinjava. U strukturi siroma\u0161nih, tek je 2 posto visoko obrazovanih, a ve\u0107ina korisnika socijalne pomo\u0107i su slabije kvalificirane osobe, dugotrajno nezaposlene i te\u0161ko zapo\u0161ljive osobe koje ne mogu sudjelovati na sve zahtjevnijem tr\u017ei\u0161tu rada. Osobe koje su u sustavu socijalne skrbi u njemu su ili do godine dana ili du\u017ee od 4 godine, odnosno, dugotrajno. Polovica su ih starije osobe koje \u017eive same i korisnici su zajam\u010dene minimalne naknade.<\/p>\n\n\n\n

Kao razlog visoke stope siroma\u0161tva u Hrvatskoj Markovi\u0107, me\u0111u ostalim vidi u vo\u0111enju odvojenih politika razli\u010ditih resora, nedostatku uskla\u0111enih politika u rje\u0161avanju problema siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti.<\/p>\n\n\n\n

“Ako ste dobili otkaz i sada ste zbog dobi te\u0161ko zapo\u0161ljiva osoba te primate zajam\u010denu minimalnu naknadu, te\u0161ko si sami mo\u017eete osigurati dodatno obrazovanje, dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju. Ne mo\u017eete biti usredoto\u010deni na dodatno osposobljavanje. Na primjeru drugih zemalja vidimo da tamo gdje su socijalne naknade dovoljno visoke, poti\u010du osobu na osposobljavanje i ponovno uklju\u010divanje na tr\u017ei\u0161te rada.”<\/p>\n\n\n\n

Izrazito niske miroivne u odnosu na pla\u0107e- specifi\u010dnost Hrvatske<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

U Hrvatskoj je za razliku od drugih zemalja, posebno specifi\u010dna izrazito velika razlika izme\u0111u prihoda od rada i kasnije, prihoda od mirovine. Te\u0161ko se mo\u017ee o\u010dekivati, isti\u010de Markovi\u0107, normalan \u017eivot s prihodima koji padnu na 36 posto prosje\u010dne pla\u0107e. “Sa 64 godine starosti i prosje\u010dnom pla\u0107om, mo\u017eete normalno \u017eivjeti, a onda sa 65 godina starosti i drasti\u010dno manjim prihodim, preko no\u0107i ste u riziku od siroma\u0161tva. U drugim zemljama ta je zamjenska stopa mirovine za pla\u0107u oko 60 do 70 posto.”<\/p>\n\n\n\n

Hrvatski mirovinski sustav mu\u010de stari problemi koji uz nekoliko poku\u0161aja reformi, smatra, nije oporavljen. U njemu imamo nisku stopu osoba koje su ostvarile puni radni sta\u017e, u kojem je bilo i izbjegavanja pla\u0107anja mirovinskog doprinosa.<\/p>\n\n\n\n

\u201cMnogi sada\u0161nji umirovljenici imali su problema s uplatama doprinosa tijekom svojeg radnog vijeka. Imamo i umirovljenike koji imaju najvi\u0161e do 30 godina radnog sta\u017ea \u0161to za posljedicu ima i nisku mirovinu. To su teme o kojima se izbjegava razgovarati, a odra\u017eavaju se na mirovinski sustav.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Zato budu\u0107e mirovine, poja\u0161njava, trebaju proizi\u0107i iz uplata tijekom rada i kapitalizirane \u0161tednje. Ne mo\u017ee se imati o\u010dekivanja da \u0107e nam netko drugi osigurati mirovinu, da \u0107e budu\u0107e generacije upla\u0107ivati u fond solidarnosti i ja\u010dati ga kako bi mi imali dobre mirovine. “Na to se ne mo\u017ee ra\u010dunati ve\u0107 se mora preuzeti odgovornost za svoju mirovinu. Za svoju starost treba voditi ra\u010duna tijekom cijelog svojeg \u017eivota.”<\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj nakon umirovljenja tek tri do \u010detiri godine zdravog \u017eivota, u Europskoj uniji – \u010dak deset! <\/h3>\n\n\n\n

Markovi\u0107, ipak, dodaje kako je to te\u0161ko primjenjivo za radnike koji rade za minimalne pla\u0107e koje \u0107e i uz puni sta\u017e imati minimalnu mirovinu. Te \u0107e osobe i u mirovini sigurno biti u riziku od siroma\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina starosti, kada se predlagalo, nije bilo, poja\u0161njava, dobro rje\u0161enje zbog \u010dinjenice da je zdravlje pojedinaca u Hrvatskoj u trenutku umirovljenja puno lo\u0161ije od zdravlja prosje\u010dnog Europljanina.<\/p>\n\n\n\n

“Drugim rije\u010dima, imamo kra\u0107i \u017eivot u zdravlju, ali i \u017eivimo kre\u0107e nego prosje\u010dni Europljanin. U Hrvatskoj imamo tri do \u010detiri godine zdravog umirovljenja, a potom kre\u0107u bolesti. Prosje\u010dni Europljanin ima desetak godina zdravlja po odlasku u mirovinu. To je velika razlika. Zato njema\u010dki umirovljenici putuju. To bi i kod nas trebao biti nekakav cilj. Ostvariti neke \u017eivotne \u017eelje koje u vrijeme radno aktivnog \u017eivota nisi stigao.”<\/p>\n\n\n\n

Politike koje provode pojedine europske zemlje u suzbijanju siroma\u0161tva mogu se primijeniti i u Hrvatskoj, isti\u010de predsjednik Hrvatske mre\u017ee protiv siroma\u0161tva. Va\u017eno je pri tome \u010duti iskustva osoba koje su u siroma\u0161tvu, starijih osoba, osoba s invaliditetom, ali i raditi na prevenciji da u siroma\u0161tvu ne budu i djeca. Nedovoljno se, dodaje, prepoznaje i problem energetskog siroma\u0161tva, kao i stambene oskudice. Najavljuje kako \u0107e pravni tim Europske mre\u017ee protiv siroma\u0161tva analizirati socijalne zakone i prakse svih zemalja \u010dlanica EU, koliko one odgovaraju potrebama siroma\u0161nih i utje\u010du na suzbijanje siroma\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Iako su socijalne politike u nadle\u017enosti samih dr\u017eava, velika su o\u010dekivanja sudionika na ovogodi\u0161njem susretu osoba s iskustvom siroma\u0161tva, zaklju\u010duje Nedjeljko Markovi\u0107, od budu\u0107ih politika Europske komisije koja je predstavila vi\u0161egodi\u0161nji akcijski plan za Europski stupa socijalnih prava. U njemu se navode konkretne mjere, stoji na internetskim stranicama EK, za daljnju provedbu na\u010dela tog stupa u sklopu zajedni\u010dkih nastojanja dr\u017eava \u010dlanica i EU-a uz aktivno sudjelovanje socijalnih partnera i civilnog dru\u0161tva. Europski stup socijalnih prava isti\u010de 20 na\u010dela koja obuhva\u0107aju jednake mogu\u0107nosti i pristup tr\u017ei\u0161tu rada, po\u0161tene uvjete rada, socijalnu za\u0161titu, dugotrajnu skrb, dohodak u starosti i uklju\u010denost.<\/p>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Siroma\u0161no je od 18 do 20 posto hrvatskih stanovnika, me\u0111u kojima su ve\u0107inom starije osobe, starija sama\u010dka ku\u0107anstva, \u017eene koje nisu radile ili su korisnice obiteljske ili invalidske mirovine, osobe koje nemaju rije\u0161eni stambeni status, dugotrajno nezaposleni. <\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":54549,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[18,752,2339,237],"class_list":["post-54458","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-mirovine","tag-naknade","tag-novo-vrijeme","tag-siromastvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54458","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=54458"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54458\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/54549"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=54458"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=54458"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=54458"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}