{"id":54650,"date":"2021-12-13T09:45:23","date_gmt":"2021-12-13T08:45:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=54650"},"modified":"2021-12-13T09:47:19","modified_gmt":"2021-12-13T08:47:19","slug":"danas-ce-brojni-vjernici-posijati-psenicu-znate-li-zasto","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/12\/danas-ce-brojni-vjernici-posijati-psenicu-znate-li-zasto\/","title":{"rendered":"Danas \u0107e brojni vjernici posijati p\u0161enicu, znate li za\u0161to?"},"content":{"rendered":"\n<p>Sv. Lucija povijesna je osoba prema op\u0107em martirologiju. Ro\u0111ena je na prijelazu iz 3. u 4. stolje\u0107e. Njezin je grob na\u0111en godine 1894. u katakombama San Giovanni u Sirakuzi, a grobni natpis i freska u kripti S. Marziano iz 7. st. svjedo\u010di o njezinu ranom \u0161tovanju, pi\u0161e <a href=\"https:\/\/www.glas-koncila.hr\/blagdani-i-obicaji-u-hrvata-sveta-lucija-zastitnica-dobroga-vida\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Glas koncila<\/a>. <\/p>\n\n\n\n<p>Prema legendi Lucija je bila k\u0107i ugledne i bogate obitelji. Jo\u0161 kao dijete zavjetovala je djevi\u010danstvo, ali ju je njezina majka Eutihija \u017eeljela udati. Lucijin je otac umro kad je ona imala pet godina. Kada je majka oboljela, Lucija je s njom i\u0161la na hodo\u010da\u0161\u0107e u Kataniju na grob sv. Agate. Molitva i pojava sv. Agate ozdravili su majku, koja je tako\u0111er postala kr\u0161\u0107ankom. Sv. Agata Luciji se pojavila u snu i upozorila ju na mo\u0107 njezine vjere te na sli\u010dnu sudbinu, kao \u0161to je bila Agatina, tj. mu\u010deni\u0161tvo koje \u0107e trebati pretrpjeti. Poslije povratka u Sirakuzu Lucija je otkazala dogovoreni brak. <\/p>\n\n\n\n<p>Sa svojim imanjem i uz podr\u0161ku obitelji utemeljila je ustanovu za bolesne i siroma\u0161ne. \u010cudesno ozdravljena majka u tome je podr\u017eala svoju k\u0107er. Spominje se da je Lucija sa svojim prijateljima u vjeri skupljala \u017eivotne namirnice, a da bi imala obje slobodne ruke za no\u0161enje jela, na svoju je glavu stavljala vijenac sa svije\u0107ama da bi u mraku na\u0161la put. Kad je zaru\u010dnik doznao za otkazivanje zaru\u010dni\u0161tva i za podjelu miraza, prijavio je Luciju prefektu Pashaziju, koji je zbog Lucijine djevi\u010danske \u010disto\u0107e presudio da je treba odvesti u javnu ku\u0107u. No volovska zaprega i tisu\u0107u ljudi nisu mogli zavezanu Luciju pomaknuti s mjesta, ni \u010darobnjak, ni loma\u010da zapaljena oko nje, kao ni usijano ulje, nisu joj mogli na\u0161koditi. Tada je Luciji ma\u010dem probodeno grlo, a ona je, presje\u010dena grla, dalje glasno molila i navije\u0161tala skori kraj progona i mir kr\u0161\u0107anima, skoru smrt cara Maksimilijana, a i progonstvo cara Dioklecijana.<\/p><div id=\"mojev-1097972738\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Prema drugim legendama Lucija je sama izvadila svoje lijepe o\u010di i na posudici ih poslala svomu zaru\u010dniku, a Djevica Marija Luciji je podarila jo\u0161 ljep\u0161e o\u010di. Lucija je umrla (305. god.) tek po\u0161to joj je tada\u0161nji biskup Eutychius podario svetu pri\u010dest.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160tovanje sv. Lucije<\/h3>\n\n\n\n<p>Sigurni podatci potje\u010du od pape Grgura Velikoga (590. \u2013 638.), koji je Luciju uvrstio u misni kanon. Papa Honorije I. (625. \u2013 638.) posvetio je u Rimu, u blizini sv. Silvestra, crkvu sv. Luciji u \u010dast. Danas se ta crkva zove Santa Lucia in Selca. Crkva u Sirakuzi kao San Lucia al Sepolcro stoji nad ranokr\u0161\u0107anskom katakombom. Relikvije su, vjerojatno, prenesene 1038. g. u Carigrad da bi se sa\u010duvale od muslimanskih osvaja\u010da Sirakuze.<\/p>\n\n\n\n<p>Baziliku Sant\u2019Apollinare Nouvo u Ravenni, poznatu po mozaicima, izgradio je ostrogotski kralj Teodorik u prvoj \u010detvrtini 6. stolje\u0107a. Crkva je posve\u0107ena 504., a ponovo 561., za vrijeme cara Justinijana. U tre\u0107em donjem redu mozaika prikazane su 22 djevice mu\u010denice, a me\u0111u njima i sv. Lucija.<\/p>\n\n\n\n<p>O relikvijama sv. Lucije postoje dvije razli\u010dite predaje. Prema Leonu, benediktinskom kardinalu iz Ostije (+1115.\/17.), prenesene su u Konstantinopol, a 1204. g., za vrijeme 4. kri\u017earskoga rata, donesene su u Veneciju u S. Georgio Maggiore, a 1860. u S. Geremiju i Luciju. Sigbert, benediktinac od Gemblouxa (+1112.), u 8. stolje\u0107u je prenio u Corfinum (danas Pentima u L\u2019Aquila u Abruzima), a odatle 970. g. u samostan sv. Vinka u Metzu. U bazilici Santa Lucia al Sepolcro u Sirakuzi \u010duva se kao relikvija jedan prst, a od 1987. g. cijela podlaktica.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160tovanje i pu\u010dka pobo\u017enost sv. Lucije do reforme kalendara od pape Grgura Velikoga (1582. g.) odr\u017eavala se na dan zimskoga solsticija, kada je dan najkra\u0107i, a no\u0107 najdu\u017ea. To je po julijanskom kalendaru 22. prosinca. Od toga dana sunce izlazi sve ranije, a zalazi sve kasnije. U novije vrijeme blagdan sv. Lucije slavi se 13. prosinca.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Narodni obi\u010daji<\/h3>\n\n\n\n<p>Na\u0161i etnolozi Milovan Gavazzi i Josip Brlek, a i pisci u zbornicima za narodni \u017eivot i obi\u010daje HAZU-a, Lovreti\u0107, Lang, Kotarski i Laszowski, opisuju dosta obi\u010daja vezanih za Lucijin dan pi\u0161e <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.glas-koncila.hr\/blagdani-i-obicaji-u-hrvata-sveta-lucija-zastitnica-dobroga-vida\/\" target=\"_blank\">Glas koncila<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako blagdan sv. Lucije pada na zimski solsticij, kada je dan najkra\u0107i, a sunce izlazi sve ranije, to ozna\u010duje pobjedu svjetla nad tamom. U Zlatnoj legendi Jacobus de Voragine (oko 1260.) pi\u0161e da ime Lucije dolazi od&nbsp;<em>lux<\/em>, \u0161to zna\u010di svjetlost, i od toga dana nakon dugih, tamnih, zimskih no\u0107i sunce je sve ja\u010de i toplije. To je nagovje\u0161taj Bo\u017ei\u0107a, a to se odra\u017eava i u \u017eivotu, pa su s time povezani i neki obi\u010daji u narodu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Rezbarenje tikvi i no\u0161enje \u017eari<\/h3>\n\n\n\n<p>Na Lucijino u Slavoniji i Podravini mlade\u017e tikvi izre\u017ee o\u010di, nos i usta, u tikvu se stavi svije\u0107e i no\u0107u se pla\u0161e djeca pod prozorom. Mlade\u017e zna putom vikati: &#8220;Ide Luce&#8221; ili u Podravini &#8220;Pe\u0161 po Lucijaj&#8221; (kako u Kalnova\u010dkim razgovorima pi\u0161e akademik Ivan Golub). \u017denska osoba unosi \u017eeravicu u ku\u0107u i pla\u0161i djevojke da marljivo rade ru\u010dni rad. Ponekad se u kosu stave goru\u0107e svije\u0107e. Svije\u0107e se povezuju s Lucijom (lux, lucere = svjetlo, svijetliti, Lucija = Svjetlana).<\/p>\n\n\n\n<p>U Slavoniji Lucija donosi i sitne darove u ku\u0107u kao i sv. Nikola. U Otoku kod Vinkovaca nosi se kroz za\u010darano selo puna tava \u017eara. U Taboru, u Zagorju, na sv. Luciju \u017eene ne predu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Sijanje p\u0161enice<\/h3>\n\n\n\n<p>Naj\u010de\u0161\u0107i je obi\u010daj sijanje zrnja p\u0161enice (ra\u017ei, le\u0107e ili graha) u tanjuri\u0107e, da bi do Bo\u017ei\u0107a izraslo. Zrno simbolizira novi \u017eivot, a zelene vlati vitalnost i snagu. Po tome kako zrnje proklija mo\u017ee se prognozirati kakva \u0107e biti ljetina. Ako lo\u0161e klija, bit \u0107e mr\u0161ava \u017eetva. Kako od Lucije do Badnjaka ima dvanaest dana, mo\u017ee se o\u010ditati kakva \u0107e biti sljede\u0107a godina: jedan dan kao jedan mjesec. Ili drugi obi\u010daj: ako djevojka ho\u0107e znati ho\u0107e li se udati, na 12 papiri\u0107a napi\u0161e se mu\u0161ko ime, a trinaesti ostane prazan. Svaku se ve\u010der vadi jedan papiri\u0107 i ne gledaju\u0107i ga baca se u vatru. Na Badnjak po pono\u0107i izvadi se posljednji papiri\u0107; ako bude prazan, nastupaju\u0107e godine ne \u0107e biti svatova.<\/p>\n\n\n\n<p>U Me\u0111imurju se pe\u010de okruglo kukuruzno pecivo (bez soli i masti) i daje se stoci i ljudima (spa\u0161ava od bjesno\u0107e). U kajkavskim se krajevima nakon Lucije po\u010dne izra\u0111ivati stol\u010di\u0107 i \u0161tap od drva, svaki dan po ne\u0161to. Ako se kod pono\u0107ke na to stane i okrene prema narodu, mogu se vidjeti vje\u0161tice.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161titnica od brojnih bolesti<\/h3>\n\n\n\n<p>U zemljama sjeverne Europe osobito se opa\u017ea utjecaj zimskoga solsticija s kratkim danima, pa se tako na primjer u \u0160vedskoj to na poseban na\u010din obilje\u017eava s tzv. \u0160vedskim Lucijama: djevojke u bijeloj, dugoj haljini, opasane crvenim pojasom, nose na glavi vijenac s goru\u0107im svije\u0107ama, obilaze mjesto od ku\u0107e do ku\u0107e i dijele sitne darove. I kod nas se, u suradnji sa \u0161vedskom ambasadom, po\u010dinje proslavljati dan sv. Lucije.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako ime Lucija sugerira svjetlo, o\u010dni vid, to se narod sv. Luciji moli za za\u0161titu od o\u010dnih bolesti, a svetica se \u010desto prikazuje kako dr\u017ei dva oka na plitici. Na slikama su joj tako\u0111er atributi svjetiljka ili baklja, ozljeda na vratu, ma\u010d ili bode\u017e.<\/p>\n\n\n\n<p>Sv. Lucija je zagovornica Sirakuze, Venecije, siromaha, slijepih, pokajanih bludnica, bolesne djece, seljaka, staklara, \u010dizmarskoga ceha, sedlara, tkalaca, kroja\u010da, \u0161velja, elektri\u010dara, kova\u010da no\u017eeva, ko\u010dija\u0161a, podvornika, slu\u0161kinja, poku\u0107ara, vratara, pisaca, bilje\u017enika, odvjetnika, protiv svih o\u010dnih bolesti, sljepo\u0107e, grlobolje i vrata, zaraznih i dje\u010djih bolesti, zaklju\u010duje <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.glas-koncila.hr\/blagdani-i-obicaji-u-hrvata-sveta-lucija-zastitnica-dobroga-vida\/\" target=\"_blank\">Glas koncila<\/a>.<\/p>\n<div id=\"mojev-1697834190\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Po tome kako zrnje proklija mo\u017ee se prognozirati kakva \u0107e biti ljetina. Ako lo\u0161e klija, bit \u0107e mr\u0161ava \u017eetva. Kako od Lucije do Badnjaka ima dvanaest dana, mo\u017ee se o\u010ditati kakva \u0107e biti sljede\u0107a godina: jedan dan kao jedan mjesec. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":54652,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[2983,504,303,2982],"class_list":["post-54650","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-narodni-obicaji","tag-obicaji","tag-religija","tag-sveta-lucija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54650","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=54650"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54650\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/54652"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=54650"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=54650"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=54650"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}