{"id":55556,"date":"2022-01-10T10:04:06","date_gmt":"2022-01-10T09:04:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=55556"},"modified":"2022-01-10T11:08:14","modified_gmt":"2022-01-10T10:08:14","slug":"starije-zene-na-selu-tesko-dolaze-do-svojih-imovinskih-prava-o-imovini-odluke-donose-muskarci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/01\/starije-zene-na-selu-tesko-dolaze-do-svojih-imovinskih-prava-o-imovini-odluke-donose-muskarci\/","title":{"rendered":"Starije \u017eene na selu te\u0161ko dolaze do svojih imovinskih prava, o imovini odluke donose mu\u0161karci"},"content":{"rendered":"\n<p>Posljednje istra\u017eivanje vezano uz status \u017eena u ruralnim podru\u010djima provelo je Ministarstvo poljoprivrede 2011. godine, putem ankete &#8220;101 pitanje za \u017eenu iz ruralnih podru\u010dja&#8221; u kojoj je sudjelovalo 1656 \u017eena.<\/p>\n\n\n\n<p>Na pitanje tko je vlasnik zemlji\u0161ta kojega obra\u0111uju, ispitanice su odgovorile kako je u 66,19 posto slu\u010dajeva to njima bliski mu\u0161karac (28,03 posto suprug; 12,43 posto djed; 10,53 posto otac; 9,82 posto otac supruga, 5,38 posto sin), a u svega 8,55 posto slu\u010dajeva vlasnica zemlji\u0161ta je \u017eena sudionica ankete. U daljnjih 10,05 posto to je bliska \u017eenska osoba (majka ili baka) te u 4,28 posto slu\u010dajeva majka supruga sudionice ankete. Drugim rije\u010dima, \u017eene su kao vlasnice iskazane u tek 22,88 posto slu\u010dajeva. U preostalim slu\u010dajevima radi se o zemlji\u0161tu u najmu ili vlasni\u0161tvu neke druge osobe.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Odluke o imovini donose mu\u0161karci<\/h3>\n\n\n\n<p>Kada je u pitanju dono\u0161enje odluka o imovini, iz ankete je vidljivo da odluke naj\u010de\u0161\u0107e donosi suprug i to o: vrsti i na\u010dinu poljoprivredne proizvodnje \u2013 u 36,18 posto slu\u010dajeva, o nabavci poljoprivredne opreme \u2013 u 55,11 posto slu\u010dajeva, o prodaji ili kupovini poljoprivrednog zemlji\u0161ta \u2013 u 45,05 posto slu\u010dajeva, o gradnji gospodarskih zgrada \u2013 u 46,40 posto slu\u010dajeva, o kupovini osobnog automobila \u2013 u 32,20 posto slu\u010dajeva te o popravcima, dogradnji, adaptaciji na ku\u0107i \u2013 u 34,51 posto slu\u010dajeva.<\/p><div id=\"mojev-1791153246\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Nakon supruga, odluke vezano uz imovinu naj\u010de\u0161\u0107e donose svi \u010dlanovi\/ce ku\u0107anstva, a tek onda ispitanice odnosno \u017eene u prosje\u010dno 10 posto slu\u010dajeva.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema podacima Agencije za pla\u0107anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju proizlazi da su 2020. godine \u017eene bile nositeljice ukupno 30,19 posto poljoprivrednih gospodarstava (obiteljskih gospodarstva i samoopskrbnih poljoprivrednih gospodarstava), \u0161to je gotovo identi\u010dan udio kao i tijekom ranijih godina (2019.- 30,43 posto, 2018.- 30,37 posto).<\/p>\n\n\n\n<p>\u017dene nositeljice OPG-a su u najve\u0107oj mjeri osobe starije od 65 godina \u017eivota (47,6 posto), a sli\u010dno je i kod mu\u0161karaca (38,4 posto je starije od 65 godina).<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Pritu\u017ebe Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Prema rije\u010dima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, <strong>Vi\u0161nje Ljubi\u010di\u0107<\/strong>, na godi\u0161njoj razini, oko 23 posto svih pritu\u017ebi koje zaprimi njezin ured, odnosi se na podru\u010dje socijalne sigurnosti, uklju\u010duju\u0107i i podru\u010dje socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te osiguranja za slu\u010daj nezaposlenosti.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/visnja-ljubicic-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-55560\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/visnja-ljubicic-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/visnja-ljubicic-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/visnja-ljubicic-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/visnja-ljubicic-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/visnja-ljubicic-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/visnja-ljubicic-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/visnja-ljubicic-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/visnja-ljubicic-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/visnja-ljubicic-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/visnja-ljubicic-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/visnja-ljubicic-1080x648.jpg 1080w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/visnja-ljubicic.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Vi\u0161nja Ljubi\u010di\u0107 (foto: Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Istovremeno od svih zaprimljenih pritu\u017ebi u 2020. godini, njih 24,3 posto se odnosilo na pru\u017eanje za\u0161tite gra\u0111anima odnosno gra\u0111ankama izlo\u017eenim\/a fizi\u010dkom, psihi\u010dkom i drugim oblicima nasilja u obitelji i\/ili partnerskim vezama. Vezno uz problematiku raspolaganja imovinom, Pravobraniteljica je imala slu\u010dajeve u kojima su \u017eene bile suo\u010dene s usporedivom situacijom u slu\u010dajevima nasilja u obitelji.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;U dosada\u0161njem radu zaprimali smo pritu\u017ebe koje su se odnosile na problematiku ure\u0111enja imovinsko-pravnih odnosa bra\u010dnih (odnosno izvanbra\u010dnih drugova) po prestanku zajednice, a posebice u slu\u010dajevima u kojima su \u017eene bile izlo\u017eene i obiteljskom nasilju. U takvim slu\u010dajevima pritu\u017eiteljice su upu\u0107ivane u njihova prava temeljem Obiteljskog zakona (koji ure\u0111uje pojam bra\u010dne ste\u010devine i vlastite imovine) te im je ukazivano da se radi o pitanju za \u010dije rje\u0161avanje je isklju\u010divo nadle\u017ean sud, a u \u010diji rad se Pravobraniteljica ne smije mije\u0161ati&#8221;, rekla nam je Vi\u0161nja Ljubi\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Starije \u017eene bez imovinskih prava<\/h3>\n\n\n\n<p>Dodala je kako su u pojedinim takvim pritu\u017ebama \u017eene \u017ertve, izme\u0111u ostaloga, iznosile i navode o tome kako je vlasnik cjelokupne imovine (koja je ste\u010dena u braku) upravo suprug ili njegovi roditelji, a koji joj u potpunosti osporavaju bilo kakva imovinska prava.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ovakve pritu\u017ebe su \u010desto podnosile upravo \u017eene starije \u017eivotne dobi koje su cijeli \u017eivot ulagale svojim radom i novcem u imovinu koja se formalno vodi na ime supruga ili \u010dlanova njegove obitelji te ih se nakon prekida obiteljske zajednice tra\u017ei da se isele&#8221;, otkriva nam Pravobraniteljica Ljubi\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">&#8216;Ajde, skupi svoje stvari\u2026<\/h3>\n\n\n\n<p>Brojnim je takvim situacijama svjedo\u010dila i<strong> Sanja Sarnavka<\/strong>, aktivistkinja za ljudska i \u017eenska prava, stru\u010dnjakinja za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja i rodnu ravnopravnost.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;U situacijama u kojima se doga\u0111a nasilje, \u017eene koje su u\u0161le u ku\u0107u roditelja svoga partnera ili supruga, kada do\u0111e do raskida zajednice, mogu jedino skupiti svoju vre\u0107icu ili eventualno kofer i moraju napustiti ku\u0107u jer su suprugovi roditelji ili oni sami dok su jo\u0161 funkcionirali kao par, uredili kat u istoj ku\u0107i, me\u0111utim to nisu prepisali na njih dvoje, ve\u0107 je vlasni\u0161tvo ostalo na roditeljima. Zna\u010di, \u017eena apsolutno nema nikakva prava i ne dobiva ni\u0161ta&#8221;, ka\u017ee Sanja Sarnavka.<br><br>Navodi i drugi mogu\u0107i scenarij: &#8220;Dolazi do raspada bra\u010dne zajednice i \u017eeni se ka\u017ee &#8216;ajde, skupi svoje stvari i dovi\u0111enja jer dolazi nova \u017eena. Vidjela sam na desetine takvih situacija \u2013 dolazile su nam \u017eene koje su u dobi od pedeset godina navi\u0161e ostajale na cesti, doslovno bez i\u010dega&#8221;, prisje\u0107a se Sanja Sarnavka.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/sanja-sarnavka-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-55562\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/sanja-sarnavka-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/sanja-sarnavka-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/sanja-sarnavka-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/sanja-sarnavka-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/sanja-sarnavka-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/sanja-sarnavka-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/sanja-sarnavka-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/sanja-sarnavka-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/sanja-sarnavka-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/sanja-sarnavka-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/sanja-sarnavka-1080x648.jpg 1080w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/sanja-sarnavka.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Sanja Sarnavka (foto: Sini\u0161a Bogdani\u0107)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ekonomsko nasilje<\/h3>\n\n\n\n<p>Prema rije\u010dima Pravobraniteljice Vi\u0161nje Ljubi\u010di\u0107, neovisno o navedenim imovinskopravnim pitanjima koja su u isklju\u010divoj nadle\u017enosti suda, pojedine pritu\u017ebe \u017ertava odnosile su se i na izlo\u017eenost ekonomskom nasilju koji predstavlja jedan od oblika obiteljskog nasilja iz Zakona o za\u0161titi od nasilja u obitelji i koje je propisano kao prekr\u0161aj.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;U tom slu\u010daju, \u017ertve su upu\u0107ivane da navedeno nasilje svakako prijave policiji. U slu\u010daju eventualnog nezadovoljstva radom policije po navedenim prijavama, \u017ertve imaju mogu\u0107nost podno\u0161enja pritu\u017ebi Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, a u cilju provo\u0111enja ispitnih postupaka i zauzimanja stava o povredi na\u010dela ravnopravnosti spolova&#8221;, pojasnila je Vi\u0161nja Ljubi\u010di\u0107 te nastavila:<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;U slu\u010dajevima u kojima \u017ertve obiteljskog nasilja pokrenu pred sudom postupak radi utvr\u0111enja bra\u010dne, odnosno izvanbra\u010dne ste\u010devine nad nekretninama koje se u zemlji\u0161nim knjigama u cijelosti vode na ime po\u010dinitelja, \u017ertvama se savjetuje da u zemlji\u0161nim knjigama stave zabilje\u017ebu spora na predmetnu nekretninu, odnosno nekretnine, a posebice ukoliko borave u sigurnoj ku\u0107i,&nbsp;kako po\u010dinitelj ne bi nekretninu\/nekretnine koje su predmet toga spora, otu\u0111io tre\u0107im osobama pre\u0161u\u0107uju\u0107i im navedenu okolnost.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Dugotrajni sudski sporovi i siroma\u0161tvo<\/h3>\n\n\n\n<p>Dodala je kako postupci pred nadle\u017enim sudovima na\u017ealost nerijetko traju dulje vrijeme te iziskuju i odre\u0111ena nov\u010dana sredstva u vidu sudskih tro\u0161kova. Sve navedeno svakako mo\u017ee djelovati odvra\u0107aju\u0107e za same \u017ertve koje se \u010desto moraju same snalaziti u tim postupcima. U tom smislu Pravobraniteljica se kontinuirano zala\u017ee za pobolj\u0161anje i ve\u0107u dostupnost sustava besplatne pravne pomo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Sustav socijalne skrbi mo\u017ee pru\u017eiti odre\u0111ene usluge za \u017eene koje ostanu bez smje\u0161taja i zadovoljavaju kriterije za ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi. U slu\u010daju nasilja u obitelji postoji mogu\u0107nost smje\u0161taja u domove za \u017ertve obiteljskog nasilja, smje\u0161taja u udomiteljske obitelji, ostvarivanje prava vezano uz socijalnu pomo\u0107 kako od strane sustava socijalne skrbi tako i lokalne samouprave&#8221;, pojasnila je na\u0161a sugovornica.<\/p>\n\n\n\n<p>Istaknula je da su, kada govorimo o osobama starije dobi, a posebno \u017eenama, na\u017ealost, siroma\u0161tvo i socijalna isklju\u010denost izrazito prisutni.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;\u017dene u ve\u0107em broju primaju mirovine (njih 54 posto), a jaz u mirovinama izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca iznosi \u010dak 21,08 posto te je minimalno dvostruko ve\u0107i nego rodni jaz u pla\u0107ama koji iznosi 13 posto. Istovremeno, prosje\u010dna mirovina je ispod praga rizika od siroma\u0161tva. Prema podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku, stopa rizika od siroma\u0161tva u 2018. godini, u dobnoj skupini 65 ili vi\u0161e godina, iznosila je 31,3 posto za \u017eene i 23,5&nbsp;posto mu\u0161karce. Dodatni problem je \u0161to starije \u017eene u ruralnim krajevima imaju nedovoljna primanja te su im brojne usluge nedostupne, kao \u0161to je, primjerice, besplatna pravna pomo\u0107, kako radi \u010dinjenice da ih nema u naseljima u kojima \u017eive, tako i radi nedostatne mre\u017ee usluga javnog prijevoza. Upravo radi svega navedenog, posebnu pa\u017enju kroz svoj rad pridajem upravo problematici \u017eena u ruralnom podru\u010dju koje su izlo\u017eene riziku vi\u0161estruke diskriminacije&#8221;, zaklju\u010dila je Vi\u0161nja Ljubi\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Poezija \u010desto zavr\u0161i u prozi, a \u0161to onda?<\/h3>\n\n\n\n<p>Sanja Sarnavka poru\u010duje kako su imovinski odnosi ne\u0161to o \u010demu bi se moralo u\u010diti u \u0161koli, no kod nas ta tema nikako ne dolazi do izra\u017eaja jer se, kako ka\u017ee, kontinuirano plasiraju la\u017ene pri\u010de o idealnim obiteljima i o sre\u0107i supru\u017enika koji u\u017eivaju sa svojom djecom.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ljubav i obiteljska sre\u0107a su prekrasne, ali \u010desto ta poezija zavr\u0161i u prozi, a onda se ispostavi da su imovinski odnosi izuzetno va\u017eni i da bi i jedna i druga strana od po\u010detka trebale misliti o budu\u0107nosti, odnosno o tome \u0161to \u0107e biti ako se dogodi da se ta zajednica raspadne. No, ljudi o tome naprosto ne razmi\u0161ljaju, naro\u010dito ne u ruralnim predjelima zemlje&#8221;, ka\u017ee Sanja Sarnavka.<\/p>\n\n\n\n<p>Ona ujedno upozorava na jo\u0161 jednu pojavu, koja se mnogima \u010dini nevjerojatnom, s obzirom da \u017eivimo u 21. stolje\u0107u. &#8220;Naime roditelj koji imaju vi\u0161e djece razli\u010ditog spola, i \u010desto svu svoju imovinu ostavljaju &#8211; sinu. Od sestara se o\u010dekuje da se, kada roditelji umru, odreknu svog nasljedstva i smatra se prirodnim da mu\u0161karac naslijedi \u010ditavu imovinu roditelja. Tako je bilo i u mojoj obitelji. Sredinom pro\u0161log stolje\u0107a moja je mama smatrala da je normalno da jedan brat koji je ostao \u017eivjeti s roditeljima, ba\u0161 sve dobije. Ona je kao poklon za vjen\u010danje dobila namje\u0161taj za jednu sobu i time su sve obaveze roditelja prema njoj zavr\u0161ile, dok se drugi brat odrekao svega jer je ostvario sveu\u010dili\u0161nu karijeru i nije mu to trebalo. Takve se stvari, na\u017ealost i danas jo\u0161 uvijek doga\u0111aju&#8221;, rekla nam je Sanja Sarnavka.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-803893353\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako izgleda raspolaganje imovinom u bra\u010dnim zajednicama u ruralnim i konzervativnim sredinama? Imaju li \u017eene tu jednaka prava kao i mu\u0161karci? To je pitanje iznimno va\u017eno ako govorimo o starijim \u017eenama koje nikada nisu bile zaposlene. Iako imaju pravo na bra\u010dnu ste\u010devinu, u slu\u010daju razvoda, raspada bra\u010dne zajednice ili pak smrti supruga, nerijetko ostaju bez ikakve imovine te u tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi moraju krenuti iz po\u010detka.<\/p>\n","protected":false},"author":13,"featured_media":52402,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[2339,2748,3012,3013,2875,3014,122,941],"class_list":["post-55556","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-novo-vrijeme","tag-raspolaganje-imovinom","tag-rodna-neravnopravnost","tag-sanja-sarnavka","tag-selo","tag-visnja-ljubicic","tag-zene","tag-zlostavljanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55556","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=55556"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55556\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/52402"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=55556"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=55556"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=55556"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}