{"id":55734,"date":"2022-01-15T10:11:12","date_gmt":"2022-01-15T09:11:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=55734"},"modified":"2022-01-15T10:11:52","modified_gmt":"2022-01-15T09:11:52","slug":"silvano-hrelja-ukinut-cemo-dosmrtne-ugovore-i-kaznjavati-nebrigu-za-starije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/01\/silvano-hrelja-ukinut-cemo-dosmrtne-ugovore-i-kaznjavati-nebrigu-za-starije\/","title":{"rendered":"Silvano Hrelja: &#8216;Ukinut \u0107emo dosmrtne ugovore i ka\u017enjavati nebrigu za starije&#8217;"},"content":{"rendered":"\n<p>Ugovori o dosmrtnom uzdr\u017eavanju do sada su se pokazali vrlo \u0161tetni za umirovljenike, ali i njihove nasljednike jer omogu\u0107avaju davatelju uzdr\u017eavanja ulazak u vlasni\u0161tvo i slobodno kori\u0161tenje\u00a0i raspolaganje imovinom bez da je uop\u0107e pru\u017eio uslugu zbog koje se ugovor i sklapa. Ka\u017ee to za<em> MojeVrijeme.hr<\/em> saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika <strong>Silvano Hrelja<\/strong> pa najavljuje zakonske izmjene u tome podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ugovori o dosmrtnom uzdr\u017eavanju su lihvarski i stoga, jasno, nepo\u017eeljni. U proceduri su izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima kojima je namjera jednostavno zabraniti te ugovore.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Podsjetimo kako primatelj uzdr\u017eavanja kada sklapa ugovor, izjavljuje da davatelju uzdr\u017eavanja daje svu ili dio svoje imovine kod ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju trenutkom smrti, a kod ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju odmah nakon sklapanja ugovora.<\/p><div id=\"mojev-468336708\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Izmjena spomenutog zakona, nije jedina zakonodavna aktivnost koja bi u ovoj godini trebala utjecati na pobolj\u0161anje polo\u017eaja umirovljenika. Ve\u0107 se du\u017ee vrijeme najavljuju promjene koje se odnose na obiteljske mirovine koje su izrazito niske, korisnici kojih su ve\u0107inom \u017eene. Kako isti\u010de zastupnik Hrelja, kona\u010dno bi se po uzoru na razvijene europske dr\u017eave omogu\u0107ilo da udovice i udovci imaju pravo na dio mirovine preminuloga supru\u017enika.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Intenzivno sam anga\u017eiran na osmi\u0161ljavanju modela koji \u0107e biti predstavljen javnosti, a zatim slijedi izrada zakonodavnog okvira kroz javnu raspravu i usvajanje Zakona u Saboru. Implementacija ovog novog mirovinskog prava po\u010dinje u sije\u010dnju 2023. godine. Ono \u0161to je va\u017eno istaknuti je da \u0107e ovaj projekt obuhvatiti sve postoje\u0107e korisnike mirovina, njih gotovo 220 000 i da \u0107e svi osjetiti zna\u010dajno pove\u0107anje mirovine. Zaslu\u017eeno i zara\u0111eno.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Nerijetki su slu\u010dajevi iskori\u0161tavanja, zlostavljanja, nebrige za starije osobe. Ka\u017enjavanje takvih djela trebalo bi biti, poja\u0161njava predstavnik umirovljenika u Hrvatskom saboru, u sferi Kaznenog zakona: &#8220;Pred kraj pro\u0161le godine pokrenuo sam inicijativu za izmjene Kaznenoga zakona u kojem bi se taksativno trebalo navesti da su to kaznena djela kao i ilegalni smje\u0161taj u ilegalne domove za starije i prekobrojno udomljavanje starijih. Navedenu inicijativu podr\u017eao je i predsjednik Vlade.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Uskla\u0111ivanja mirovina 2 puta godi\u0161nje nisu dovoljna<\/h3>\n\n\n\n<p>S obzirom na najave pove\u0107anja cijene energenata, a uz ve\u0107 postoje\u0107e pove\u0107anje tro\u0161kovi \u017eivota i poskupljenja, prvenstveno, hrane, koje \u0107e dodatno ugroziti standard umirovljenika, smatra kako bi se, u takvim okolnostima uskla\u0111ivanja mirovina nisu dovoljna. &#8220;Izvjesno je da dva godi\u0161nja uskla\u0111ivanja mirovina s ka\u0161njenjem od 6 mjeseci ne\u0107e biti dovoljna pa \u0107emo morati raditi i na modelu za\u0161tite vrijednosti mirovine kroz neki oblik izvanrednog davanja umirovljenicima.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>275.000 umirovljenika u Hrvatskoj prima najni\u017eu mirovinu koja predstavlja za\u0161titni institut unutar mirovinskog sustava. Garantira im se 71,53 kunu&nbsp;po jednoj godini radnog sta\u017ea te za 15 godina radnog sta\u017ea iznosi 1.073 kune&nbsp;ili&nbsp;2.861 kune&nbsp;za 40 godina radnog sta\u017ea. Prema dostupnim podacima za prosje\u010dnih 27 godina radnog sta\u017ea mirovine bi bez za\u0161titnog instituta iznosile tek oko 1.200. Time je \u010detvrtina umirovljenika ispod granice rizika od siroma\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Sve ve\u0107i udio najni\u017eih mirovina <\/h3>\n\n\n\n<p>Odlazak u mirovinu je svojevrsna inventura na\u0161ih legalno ispla\u0107enih pla\u0107a, odnosno visine upla\u0107enih doprinosa, isti\u010de Silvano Hrelja: &#8220;Moramo se suo\u010diti s istinom: va\u017eno je koliko je na na\u0161e ime na\u0161 poslodavac uplatio doprinosa, a ne koliko smo radili. U Hrvatskoj je velik broj radnika radio i jo\u0161 uvijek radi za niske, ispodprosje\u010dne i minimalne pla\u0107e koje u kona\u010dnici daju najni\u017eu mirovinu koja je za\u0161titni institut. Broj od 275.000 umirovljenika s najni\u017eom mirovinom se iz godine u godinu pove\u0107ava.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>U odnosu na ukupno upla\u0107ene doprinose, poja\u0161njava zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika, dr\u017eava intervenira s 2,2 milijarde kuna godi\u0161nje, odnosno&nbsp;vi\u0161e od 600 kn prosje\u010dno po umirovljeniku za ovaj vid za\u0161tite primanja umirovljenika.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-42440\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>&#8220;Unato\u010d pove\u0107anju najni\u017ee mirovine 2008. i 2018. godine i planiranom pove\u0107anju do kraja 2023. godine, ona je iznimno niska zbog kra\u0107eg sta\u017ea i niskih pla\u0107a, odnosno uplata doprinosa. O \u010dinjenici najni\u017eih i niskih mirovina trebalo bi razmi\u0161ljati i boriti se najkasnije u \u010detrdesetim godinama \u017eivota. Suo\u010davanje s time prilikom odlaska u mirovinu je kasno. Onda zovete nekog tamo politi\u010dara i vi\u010dete &#8211; Di mi je mirovina? Kod Joze i \u0160tefa koji su ti davali pla\u0107u na ruke!\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>U mirovinskom sustavu se suo\u010davamo s posljedicama, ali su va\u017eni upravo uzroci, nagla\u0161ava. &#8220;Treba isticati kako nam je potrebno i dru\u0161tveno i politi\u010dko zajedni\u0161tvo radnika i umirovljenika kako bi se postoje\u0107a situacija promijenila.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Najni\u017ee u mirovine u Hrvatskoj gotovo su izjedna\u010dene s iznosom nacionalne naknade za starije osobe koja iznosi 800 kuna, ali i najavljenim pove\u0107anim iznosa socijalne naknade sa 800 na 1.000 kuna, odnosno 1.300 kn ukoliko se odnosi na samca. Dodajmo da je Vlada usvojila prijedlog paketa zakona kojim se reformira sustav socijalne skrbi i podi\u017eu iznosi zajam\u010dene minimalne naknade te je on upu\u0107en Sabor na izglasavanje.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Izjedna\u010dene najni\u017ee mirovine i socijalna naknada<\/h3>\n\n\n\n<p>Hrelja smatra kako je granica za\u0161tite od siroma\u0161tva u Hrvatskoj postavljena prenisko te se ne prilago\u0111ava rastu tro\u0161kova \u017eivota. Pozdravljam pove\u0107anje zajam\u010dene minimalne naknade kada se radi o primanju iz socijalne skrbi temeljem provjerenog imovinskog statusa.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Zakonski, osoba koja ostvaruje naknade iz sustava socijalne skrbi ne smije njihovim kori\u0161tenjem posti\u0107i povoljniji materijalni polo\u017eaj od osobe koja sredstva za \u017eivot ostvaruje radom ili po osnovi prava koja proizlaze iz rada, \u0161to je mirovina. To opasno pribli\u017eavanje socijalne pomo\u0107i i najni\u017ee mirovine mo\u017ee i\u0107i do zadnje lipe i bit \u0107e po zakonu. Ali, veliko ali \u2013 to \u0161to je u granicama zakona ne zna\u010di i da je po\u0161teno.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Mjeru koja je trebala pobolj\u0161ati polo\u017eaj starijih osoba, nacionalna naknada za starije osobe u iznosu od 800 kuna naknade prima oko 5.500 korisnika, a trebalo ju je, prema projekcijama primati njih 20.000. O\u010dekivanja i najave su bile ve\u0107e, isti\u010de Hrelja, pa su broj od 5.500 ljudi neki do\u010dekali&nbsp;kao &#8220;razo\u010daranje&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ne treba sve gledati hladno birokratski jer su iza tih brojeva ljudi. Zar je netko razo\u010daran \u0161to je premalo siroma\u0161nih? Jedan od uvjeta za ostvarivanje tog prava je da prihod po \u010dlanu ku\u0107anstva ne smije prelaziti 800 kuna. Dobro do\u0161li u Hrvatsku 2022. Ulje ko\u0161ta 15 kuna, TV pretplata 80, re\u017eije su k&#8217;o suho zlato. Osam stotina kuna se brzo istopi. Kako su ti ljudi \u017eivjeli dosad?&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>S 800 kuna nacionalne naknade, dodaje, vi\u0161e od 5.500 ljudi je ostvarilo to pravo i \u017eivot im je ne\u0161to lak\u0161i, ali jo\u0161 uvijek ne dovoljno jer to, nagla\u0161ava to ne mo\u017ee biti ni blizu dostojanstvene starosti. &#8220;Mislim da nam tu ne mogu pomo\u0107i pre\u010deste izmjene Zakon o nacionalnoj naknadi za starije. Moramo se odrediti kao dru\u0161tvo i kao dr\u017eava da \u0161titimo ljude od bijede i siroma\u0161tva.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Koncept drugog mirovinskog stupa treba mijenjati<\/h3>\n\n\n\n<p>S prvim odlascima u mirovinu osiguranika koji su iz pla\u0107a izdvajali sredstva za prvi i drugi mirovinski stup, otvorilo se pitanje koliki je u\u010dinak drugog mirovinskog stupa obzirom na to da se ve\u0107ina osiguranika odlaskom u mirovinu odlu\u010duje za isplatu samo iz prvog stupa. U stru\u010dnoj javnosti se, me\u0111u ostalim, spominje nu\u017enost promjena kada je u pitanju \u0161tednja iz drugog mirovinskog stupa.<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u0161 sugovornik iz Hrvatske stranke umirovljenika nije za ukidanje drugog stupa nego za njegovo ja\u010danje: &#8220;To ne bi trebalo nu\u017eno zna\u010diti biti kroz pove\u0107anjem stope doprinosa, nego pametnim ulaganjima. Drugi stup pokazat \u0107e se kod nas kao nosivi jer je upravo tako postavljen sustav otporan na negativna demografska kretanja.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Nagla\u0161ava kako se zalagao da korisnici koji su ro\u0111eni nakon 1962. godine zbog niskih pla\u0107a koje su primali tijekom radnog vijeka imaju mogu\u0107nost izbora povoljnijeg mirovinskog prava izme\u0111u isplate dvostupne mirovine i povrata kapitaliziranih sredstava u drugom stupu u dr\u017eavni prora\u010dun te primanja mirovine samo iz prvog stupa. Ta mogu\u0107nost postoji od 2019. i to je dobro.<\/p>\n\n\n\n<p>Stru\u010dna i znanstvena javnost, kada je u pitanju drugi mirovinski stup nagla\u0161ava, me\u0111u ostalim, kako je nu\u017eno mijenjati koncept drugog mirovinskoga stupa. Neki zagovaraju liberalizaciju koja bi obaveznim mirovinskom fondovima omogu\u0107ila ulaganja koja bi budu\u0107im umirovljenicima pove\u0107ala prinose, odnosno \u0161tednju. Zagovara se i da se osiguranicima i umirovljenicima omogu\u0107i i druga\u010dije raspolaganje \u0161tednjom iz drugog stupa.<\/p>\n\n\n\n<p>U svakom slu\u010daju, koncept drugog stupa treba mijenjati u funkciji ulaganja u razvojne i dugoro\u010dno profitabilne projekte i razvoj dru\u0161tva uop\u0107e, isti\u010de zastupnik Silvano Hrelja. Ulaganja obaveznih mirovinskih fondova bi trebala biti \u0161to manje vezana za kupnju dr\u017eavnih obveznica, a \u0161to vi\u0161e anga\u017eirana u razvojne projekte, energetsku i svaku drugu samodostatnost na\u0161e zajednice.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Mislim da i u raspolaganju \u0161tednjom treba u\u010diniti pomake i ponuditi dodatne mogu\u0107nosti kori\u0161tenja i garancija, npr. kod rje\u0161avanja stambenih pitanja mladih. Sve u svemu, iz gre\u0161aka pro\u0161losti izvu\u0107i lekcije za bolju budu\u0107nost&#8221;, zaklju\u010duje Hrelja.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-1359842358\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U razgovoru za na\u0161 portal nekada\u0161nji prvak Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja govori o rastu\u0107em siroma\u0161tvu hrvatskih umirovljenika te o goru\u0107im temama poput sprje\u010davanja le\u0161inarenja na imovinom starih i nemo\u0107nih te naslje\u0111ivanja dijela mirovine preminulog partnera. U proceduri su, ka\u017ee, zakonska rje\u0161enja koja bi trebala unaprijediti \u017eivot u tre\u0107oj dobi.<\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":32510,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[111,18,2339,553,237],"class_list":["post-55734","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-hrvatska-stranka-umirovljenika","tag-mirovine","tag-novo-vrijeme","tag-silvano-hrelja","tag-siromastvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55734","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=55734"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55734\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/32510"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=55734"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=55734"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=55734"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}