O\u010dekivana zamjena kune s eurom od 1. sije\u010dnja 2023. godine zato ju nimalo ne zabrinjava. Novac je na ra\u010dunu i taj \u0107e dio oko promjene slu\u017ebene valute banka odraditi. Ostaje joj tek kao i ostalima naviknuti se na druga\u010dije kovanice koje \u0107e se pustiti u opticaj, a zadr\u017eat \u0107e hrvatske motive. “Pro\u0161la sam svakakve promjene, ne znam ni sama. Od onih dinara i ogromne inflacije koja je bila u Jugoslaviji pa smo onda ra\u010dunali sve u markama, mijenjali. Onda se marka pretvorila u euro pa smo i mi sve te valutne klauzule na poslu morali promijeniti. Tako da mi je sve to manje-vi\u0161e poznato. S time \u0161to \u0107emo sad i slu\u017ebeno imati taj novac pa \u0107e biti puno lak\u0161e”, kazuje ova umirovljenica.<\/p>\n\n\n\n
Pomalo druga\u010dije vi\u0111enje raspolaganja osobnim financijama opisala nam je gospo\u0111a Katarina <\/strong>(68). Ve\u0107 drugu godinu je u mirovini od koje i \u017eivi. Mirovina je solidna, ka\u017ee, jer je radila 48 godina u laboratoriju na fakultetu. “Nemam nikakav kredit, ne znam kaj je to. Sve je otpla\u0107eno, \u0161to se ti\u010de groba, Mirogoja i toga svega, zna\u010di \u017eivim normalno. \u0160tedim doma u eurima, jer ne znam \u0161to me \u010deka. Zimi mjese\u010dno u\u0161tedim sto eura, dok u ljetnom periodu bude i 200 eura. A novac dr\u017eim doma, ne u banci, jer daju jako mali postotak, zanemariv. Mo\u017eda to nije dobro, ali imam protuprovalna vrata u stanu i ne brinem.”<\/p>\n\n\n\n Aktualnije od priprema za dolazak eura prosje\u010dnim umirovljenicima je naj\u010de\u0161\u0107e tema re\u017eija. One su velika stavka i za njeno sama\u010dko ku\u0107anstvo. No ako \u010dovjek \u017eeli imati normalan \u017eivot, a ne gledati ho\u0107e li zavrnuti ventil grijanja i vode, svakome bi preporu\u010dila raditi puni radni sta\u017e s obzirom na godine. “Ja sam i\u0161la u starosnu mirovinu i nemam problema s tim. Za\u0161to? Zato \u0161to se pla\u0107a prvi, drugi, sad i tre\u0107i mirovinski fond. Imam osiguravaju\u0107e ku\u0107e, prema tome oni su moju mirovinu podigli na nivo da danas \u017eivim kao solidan gra\u0111anin.”<\/p>\n\n\n\n Ho\u0107e li gra\u0111ani spomenutih 36 milijardi kuna gotovine tijekom godine polo\u017eiti u banke pa jednostavnije promijeniti u eure, mo\u017eda investirati u neki drugi oblik imovine ili potro\u0161iti koliko tko ve\u0107 ima, kako na kraju godine ne bi bila tolika koli\u010dina za konverziju, tek \u0107e se vidjeti. U me\u0111uvremenu, mnogi \u0107e se kao gospodin Arno <\/strong>(68) na pitanje dr\u017ei li se mo\u017eda kod njih \u0161togod nov\u010danica “u \u010darapi” na\u0161aliti na vlastiti ra\u010dun. <\/p>\n\n\n\n “Evo, sad sam si ba\u0161 kupil\u2019 nove \u010darape! (smijeh). Ma kaj vam je, otkud stavit sa strane. Nema mogu\u0107nosti za \u0161tednju. Relativno je to sve jad i bijeda. Pa vidite kakve su mirovine i sve vam je jasno.” Ipak, ne\u0161to malo novca je tijekom radnog vijeka uspio odvojiti i ostaviti netaknuto, u zalihi za crne dane. I ta je svotica u banci. “Tek toliko da ne stoji doma. Rezona za oro\u010diti nema, jer su kamate nikakve. Ina\u010de na dnevnoj bazi di\u017eem na bankomatu ili pla\u0107am karticom. Tak\u2019 da kaj se gotovine ti\u010de, ak\u2019 kod mene provali, ne bude ni\u0161\u2019 na\u0161el”, ka\u017ee uz smijeh.<\/p>\n\n\n\n “Ne\u0161to novca sa strane uvijek imate. Ali to je u banci, nikakva \u010darapa, to mi je bedasto”, kratak i jasan je gospodin Zvonimir <\/strong>(77). Umirovljeni prosvjetni radnik za crne dane je odvojio ne\u0161to sitno “da \u017eena ne vidi” govori kroz smijeh. “U\u0161tedjelo se mo\u017eete misliti koliko, kad ni pla\u0107a nije bila velika. Kako do\u0111e, tako odmah i ode.” Veseli se skorom, i slu\u017ebenom prelasku na pla\u0107anje u eurima. Ka\u017ee, na koncu konca u Europi smo, a s njima \u0107e mu biti bolje i prilikom odlaska van na skijanje.<\/p>\n\n\n\n Ina\u010de, kod ku\u0107e se u Hrvatskoj dr\u017ei ve\u0107ina od ukupno 37 i pol milijardi kuna gotovog novca koji je trenutno u optjecaju. U bankama su krajem studenoga 2021. gra\u0111ani dr\u017eali 238 i pol milijardi kuna depozita, na ra\u010dunima, \u0161tednji ili oro\u010deno. Vi\u0161e od pola tih sredstava je u eurima, pokazuju uz ostalo podaci koje je za Mojevrijeme.hr s kolegama pripremila i analizirala Maja Bukov\u0161ak<\/strong>, direktorica Direkcije za financijsku stabilnost <\/strong>Hrvatske narodne banke. <\/p>\n\n\n\n Ono s \u010dime velika ve\u0107ina hrvatskih penzionera nema problema je pa\u017eljivo pra\u0107enje potro\u0161enog iznosa. Gotovina je tu dobra ko\u010dnica, potvr\u0111uju i istra\u017eivanja. Naime, pla\u0107anje gotovim novcem poti\u010de i tzv. “bol pla\u0107anja” kod pojedinca te na taj na\u010din mo\u017ee doprinijeti samokontroli pri potro\u0161nji. Je li to jedan od motiva za ku\u0107ne ke\u0161 fondove gra\u0111ana, ostavljamo nekim \u0161irim istra\u017eivanjima. <\/p>\n\n\n\n U HNB-u ovako tuma\u010de takav pristup raspolaganju gotovinom: “Mogu\u0107i motivi gra\u0111ana za dr\u017eanje gotovog novca su mnogostruki. Kao npr. kori\u0161tenje tih sredstava za obavljanje pla\u0107anja, ne samo hrvatskih gra\u0111ana ve\u0107 i stranih turista koji i po povratku u mati\u010dne zemlje mogu zadr\u017eati odre\u0111eni iznos hrvatskih nov\u010danica i kovanica. Dio gotovog novca koristise za pla\u0107anja u sklopu neformalne ekonomije \u0161to dodatno pridonosi potra\u017enji za dr\u017eanjem gotovog novca. Dodatno, dr\u017eanje gotovine bi moglo djelomice odra\u017eavati i strate\u0161ki pristup teku\u0107oj potro\u0161nji (dio gra\u0111ana bi mogao redovito povla\u010diti novac s ra\u010duna u svrhu potro\u0161nje u mjesecu, a kako bi lak\u0161e pratio potro\u0161eni iznos). Potom, mogu\u0107e je da dio gra\u0111ana i \u0161tedi novac u fizi\u010dkom obliku, pri \u010demu je motivacija za \u0161tednju izvan kreditnih institucija rezultat negativnih iskustava povezanih bankovnim krizama u pro\u0161losti, individualnih vjerovanja, odnosno navika.”<\/p>\n\n\n\n “U svakom slu\u010daju, nagla\u0161avamo da je pohrana nov\u010danih sredstava u oblik depozita kod kreditnih institucija osigurana u sustavu osiguranja depozita prema kojemu svaki deponent unutar pojedine kreditne institucije ima osigurano do 100.000 EUR u kunskoj protuvrijednosti u slu\u010daju propasti kreditne institucije”, stoji u pisanom odgovoru. <\/p>\n\n\n\n Kakva je, pak, pobli\u017ea “krvna slika” hrvatskih ku\u0107anstava kad je u pitanju financijska imovina, u nastavku otkrivaju podaci analiziranih financijskih ra\u010duna. Iz HNB-a izme\u0111u ostaloga, napominju kako je postoje\u0107a realna imovina, uglavnom je to u obliku nekretnina, ve\u0107a od one financijske. Detaljnije o samim depozitima, oblicima financijske imovine i procjenama kretanja poja\u0161njavaju u nastavku.<\/p>\n\n\n\n Na kraju jesenskog kvartala 2021. ukupna financijska imovina doma\u0107ih ku\u0107anstava iznosila je 569,5 milijardi kuna, odnosno oko 136 posto BDP-a. <\/p>\n\n\n\n “Od toga najzastupljeniji su depoziti <\/strong>kod doma\u0107ih kreditnih institucija koji iznose oko 41,5 posto ukupne financijske imovine, odnosno oko 236 milijardi kuna. Drugi najzastupljeniji oblik financijske imovine odnosi se na udjele u mirovinskim fondovima<\/strong> (oko 133 milijardi kuna 23,4 posto ukupne financijske imovine), a nakon njih slijede vlasni\u010dki udjeli u nefinancijskim poduze\u0107ima <\/strong>koji iznose ne\u0161to manje od 100 milijardi kuna (17,4 posto financijske imovine ku\u0107anstava). <\/p>\n\n\n\n Od ostalih oblika financijske imovine, najzastupljeniji je novac u optjecaju (procijenjen da se nalazi u vlasni\u0161tvu ku\u0107anstava) koji iznosi 35,2 milijarde, odnosno ne\u0161to vi\u0161e od 6 posto ukupne financijske imovine ku\u0107anstava. <\/p>\n\n\n\n Imovina kod osiguravaju\u0107ih dru\u0161tava (\u017eivotna i ne\u017eivotna osiguranja) iznosi 27,3 milijarde kuna, odnosno ne\u0161to manje od 5 posto ukupne financijske imovine ku\u0107anstava, dok udjeli u investicijskim fondovima iznose oko 16,4 milijarde kuna (oko 3 posto ukupne financijske imovine ku\u0107anstava).<\/p>\n\n\n\n Premda nema pouzdanih izvora podataka koji obuhva\u0107aju financijsku i realnu imovinu ku\u0107anstava, va\u017eno je napomenuti kako je portfelj realne imovine (uglavnom u obliku nekretnina) ve\u0107i od portfelja financijske imovine, te \u010dini ve\u0107inu imovine doma\u0107ih ku\u0107anstava. Na ovo upu\u0107uju procjene Ankete o financijama i potro\u0161nji ku\u0107anstava, iako je u njima odnos realne prema financijskoj imovini vjerojatno precijenjen uzev\u0161i u obzir uo\u010denu izrazitu podcijenjenost financijske imovine u rezultatima ankete.<\/p>\n\n\n\n Iznos depozita koji su krajem studenog 2021. gra\u0111ani dr\u017eali u bankama iznosi 238,5 milijardi kuna, od \u010dega je oko 149 milijardi (62,5 posto) u obliku transakcijskih ra\u010duna, dok je ne\u0161to vi\u0161e od 89 milijardi (37,5 posto) u obliku \u0161tednih i oro\u010denih depozita. Pritom, oko 52 posto sredstava je u eurima, ne\u0161to vi\u0161e od 41 posto u kunama, dok je oko 7 posto u ostalim valutama (ve\u0107inom dolari, a u manjoj mjeri i \u0161vicarski franci te ostale valute u zanemarivom iznosu). <\/p>\n\n\n\n Zastupljenost eura je ne\u0161to manja kod transakcijskih ra\u010duna (44 posto iznosa transakcijskih ra\u010duna), a ve\u0107a kod \u0161tednih i oro\u010denih depozita (65 posto). Izvjesno je da su pove\u0107ana \u0161tednja (tj. nepotro\u0161eni dio dohotka) gra\u0111ana uslijed COVID 19 pandemije te oporavljena turisti\u010dka potra\u017enja u 2021. doprinijeli rastu depozita kod kreditnih institucija, a ovi faktori mogli bi biti relevantni za kretanja depozita gra\u0111ana i u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n Prema dostupnim podacima iz financijskih ra\u010duna procjenjuje se da je oko 35 milijardi kuna gotovog novca u posjedu ku\u0107anstava, od ukupnih 37,5 milijardi gotovog novca u optjecaju, a pri \u010demu je preostali iznos u posjedu nefinancijskih poduze\u0107a. Ukoliko bi depozite kod kreditnih institucija pribrojili ovom iznosu (238,5 + 35 milijardi kuna), vidljivo je da samo 12,8 posto ukupno raspolo\u017eivih nov\u010danih sredstava ku\u0107anstava dr\u017ee u obliku gotovog novca, a ve\u0107inu kod kreditnih institucija. Prije desetak godina (u prvom tromjese\u010dju 2012.) prema procjenama financijskih ra\u010duna ku\u0107anstva su u obliku gotovog novca dr\u017eala samo 7 posto ukupnog iznosa gotovine i depozita. Pove\u0107anju omjera gotovog novca prema depozitima tijekom zadnjih desetak godina sna\u017eno je pridonio pad kamatnih stopa. Naime, prosje\u010dna kamatna stopa na depozite stanovni\u0161tva tada je iznosila 4,2 posto, dok je danas svega 0,1 posto”, naveli su iz HNB-a.<\/p>\n\n\n\n Za manje od godinu dana Hrvatska se nada u\u0107i u eurozonu i kunu prepustiti povijesti. Pripreme za uvo\u0111enje eura sve su intenzivnije. Cijene \u0107e se u obje valute po\u010deti iskazivati od ljeta, kada se o\u010dekuje i kona\u010dna odluka Vije\u0107a EU. A mi smo tragom potvrde guvernera da gra\u0111ani kod ku\u0107e dr\u017ee velike koli\u010dine gotovine, \u010dak 36 miijardi kuna, poku\u0161ali saznati koliko je me\u0111u njima umirovljenika. Planiraju li umirovljenici zbog prelaska na euro isprazniti \u2018\u010darapu\u2019 i ke\u0161 staviti u banku? Ili potro\u0161iti do kraja godine? Ho\u0107e li novac preto\u010diti u neki drugi oblik imovine, provjerili smo u Zagrebu. <\/p>\n","protected":false},"author":12,"featured_media":55886,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[2795,3026,3025,17,2339,2748],"class_list":["post-55851","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-euro","tag-gotovina","tag-kune","tag-novac","tag-novo-vrijeme","tag-raspolaganje-imovinom"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55851","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/12"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=55851"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55851\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/55886"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=55851"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=55851"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=55851"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/katarina-740x444.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/zvonimir-740x444.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/arno-740x444.jpg\")
“Bol pla\u0107anja” zaista postoji<\/h3>\n\n\n\n
Mo\u017ee li novac propasti s bankom?<\/h3>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/maja-bukovsak-740x444.jpg\")
\u0160to ka\u017eu suhe brojke?<\/h3>\n\n\n\n
Gotovina i depoziti kod kreditnih institucija<\/h3>\n\n\n\n
![](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\")
\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"