{"id":55994,"date":"2022-01-24T12:39:47","date_gmt":"2022-01-24T11:39:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=55994"},"modified":"2022-01-24T13:53:30","modified_gmt":"2022-01-24T12:53:30","slug":"vuskovic-mirovinski-sustav-treba-privatizirati-a-mirovine-podici-za-50-posto","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/01\/vuskovic-mirovinski-sustav-treba-privatizirati-a-mirovine-podici-za-50-posto\/","title":{"rendered":"Vu\u0161kovi\u0107: Mirovinski sustav privatizirati, a mirovine podi\u0107i na 50 posto pla\u0107e"},"content":{"rendered":"\n<p>Pandemija koronavirusa je zbog svojeg utjecaja na gospodarstvo potakla otvaranje ekonomskih pitanja. Uz utjecaj pandemije, sada je aktualna teme rastu\u0107a inflacija, ali je i nakon objave rezultata popisa stanovni\u0161tva prema kojem se broj stanovnika u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina smanjio za 400 tisu\u0107a, otvoreno pitanja utjecaja pada broja stanovnika na mirovinski i zdravstveni sustav.<\/p>\n\n\n\n<p>Hrvatski mirovinski sustav ima svoje specifi\u010dnosti koji se godinama nisu uspjele rije\u0161iti i na njega negativno utje\u010du tri \u010dimbenika koja nam je pojasnio ekonomski analiti\u010dar, dr. sc. <strong>Petar Vu\u0161kovi\u0107<\/strong>, iz Centra za javne politike i ekonomske analize.<\/p>\n\n\n\n<p>To je, navodi, lo\u0161a demografska slika koja uklju\u010duje negativni prirodni prira\u0161taj od 5,2 posto (vi\u0161e umrlih nego ro\u0111enih) s kojom je Hrvatska du\u017ee vrijeme suo\u010dena i ona nije ni\u0161ta novo. Kako nas je svake godine 20 tisu\u0107a manje, problem je \u010dinjenica da Hrvatska za 15 do 20 godina, kada bi dana\u0161nja djeca trebala stasati radnike, ne\u0107e imati taj radni kapital.<\/p><div id=\"mojev-1545984097\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Ne stvara se dovoljna ekonomska vrijednost, a to onda zna\u010di da ne mo\u017eemo dose\u0107i niti dovoljan standard. Lo\u0161a demografska slika dodatno pogor\u0161ava probleme u mirovinskom sustavu&#8221;, navodi na\u0161 sugovornik. <\/p>\n\n\n\n<p>Velike emigracije stanovni\u0161tva iz Hrvatske zamjetne su od njezina ulaska u Europsku uniju 2013. godine . Od tada se iselilo gotovo 300 tisu\u0107a stanovnika i to je drugi je \u010dimbenik koji negativno utje\u010de na mirovinski ustav. Vu\u0161kovi\u0107 smatra da bi iseljene trebalo potaknuti na povratak jer je rije\u010d o radnom stanovni\u0161tvu: &#8220;Donijeli bi vrijedno iskustvo iz inozemstva, ali bi i kroz pla\u0107anje doprinosa pomogli mirovinskom sustavu.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Uz spomenuto, na mirovinski sustav zna\u010dajno utje\u010de i produljenje \u017eivotnog vijeka osoba i potreba du\u017eeg izdvajanja za isplatu njihovih mirovina.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Potrebno privatiziranje mirovinskog sustava<\/h3>\n\n\n\n<p>Uvjeren je kako nas u budu\u0107nosti \u010deka ili iz godine u godinu smanjenje mirovina ili \u0107e Vlada RH svake godine iz prora\u010duna nadokna\u0111ivati sve vi\u0161e novaca u mirovinski sustav. Sve navodi&nbsp;na zaklju\u010dak da je mirovinski sustav, isti\u010de Vu\u0161kovi\u0107, potrebno radikalno reformirati i za to prona\u0107i najbolje rje\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u0161 ugovornik &nbsp;zagovara privatiziranje mirovinskog sustava. Kada se promatraju postoje\u0107a dva fonda, solidarnosti i obavezne mirovinske \u0161tednje, nagla\u0161ava ekonomski analiti\u010dar Vu\u0161kovi\u0107, samo je pitanje ho\u0107ete li sredstva prebacivati iz jednog u drugi fond. Dosada\u0161nje kozmeti\u010dke izmjene u njima, isti\u010de, nisu dovoljne i dugoro\u010dno ne funkcioniraju.<\/p>\n\n\n\n<p>Zala\u017ee se za osnivanje privatnog fonda, odnosno osnivanje svojevrsnog obaveznog &#8220;kapitalnog fonda mirovina&#8221; u koji bi trenutno radno aktivne osobe upla\u0107ivale doprinose tijekom svojeg radnog vijeka, a iz kojeg bi im se prilikom odlaska u mirovinu ispla\u0107ivale mirovine na na\u010din da im se ispla\u0107uje onoliko koliko su tijekom rada i upla\u0107ivali.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to s aktualnim umirovljenicima?<\/h3>\n\n\n\n<p>\u010cinjenica da oko milijun i 234 tisu\u0107e umirovljenika koji sada primaju prosje\u010dnu mirovinu od oko 2.600 kuna koja iznosi tek 37 posto prosje\u010dne pla\u0107e, ukazuju na zaklju\u010dak, poja\u0161njava Vu\u0161kovi\u0107, da sustav nije financijsku odr\u017eiv.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Veliki udio mirovina se ispla\u0107uje iz prora\u010duna, 42 milijarde kuna, \u0161to je 10,5 posto BDP-a. Teku\u0107im doprinosima uspije se namiriti tek 56 posto mirovina. Za prvi stup se iz pla\u0107a izdvaja 15 posto, a kako se mirovine tek ne\u0161to vi\u0161e od polovice financiraju iz doprinosa za mirovinu, to zna\u010di da bismo za stvarno izdvajanje za mirovinu trebali davati 30 posto bruto pla\u0107e. Brojke upu\u0107uju na to da mirovinski sustav, gledano s financijskog aspekta, treba hitno mijenjati.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Sada\u0161njim umirovljenicima, smatra, treba zajam\u010diti da \u0107e dobiti svoju mirovinu koju su vi\u0161egodi\u0161njim pla\u0107anjem doprinosa i zaslu\u017eili. Da bi im se osigurao kakav takav \u017eivotni standard prosje\u010dna mirovina bi treba biti barem 50 posto prosje\u010dne pla\u0107a zato na\u0161 sugovornik predla\u017ee da se izna\u0111e novac spajanjem dva mirovinska fonda, obavezne kapitalizirane mirovinske \u0161tednje i dobrovoljne mirovinske \u0161tednje.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Time bi se isplatilo pove\u0107ane mirovine, a novcem koji bi ostao ispla\u0107ivale bi se tzv. socijalne mirovine za one kategorije umirovljenika koji ju nisu stekli svojim radom. To bi bio svojevrstan nulti stup solidarnosti koji bi jam\u010dio mirovinu onima koji nisu upla\u0107ivali doprinose za svojeg radnog vijeka.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>No, kako bi u takvom modelu pravno rije\u0161ilo pitanje osobnog vlasni\u0161tva, da se iz drugog i tre\u0107eg mirovinskog stupa osobna u\u0161te\u0111evina prebaci u novi fond za takvih mirovina? &#8220;Prebacivanjem sredstava iz ta dva fonda u tzv. nulti stup solidarnosti, princip me\u0111ugeneracijske solidarnosti se ne bi odbacio. Naravno da nije lako re\u0107i ljudima, koji su desetlje\u0107ima upla\u0107ivali u postoje\u0107i sustav o\u010dekuju\u0107i mirovinu na kraju radnog vijeka, da se njihov novac usmjerava drugima. Bilo bi najpo\u0161tenije da im se vratiti ili vra\u0107a novac koji su u njega upla\u0107ivali.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Na takav na\u010din, trenutno radno aktivno stanovni\u0161tvo koje bi svoja izdvajanja iz pla\u0107e usmjerili u spomenuti &#8220;kapitalni fond mirovina&#8221;&nbsp;imalo bi odlaskom u mirovinu, isti\u010de Vu\u0161kovi\u0107, najmanje onoliko novca za mirovinu koliko je za svojeg radnog vijeka upla\u0107ivao.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Dr\u017eava bi i dalje morala pla\u0107ati razliku<\/h3>\n\n\n\n<p>Nagla\u0161ava da bi sve razlike koje bi u tom slu\u010daju trebalo podmiriti trebalo osigurati iz dr\u017eavnog prora\u010duna. \u010cinjenica je da ve\u0107 sada dr\u017eava godi\u0161nje tro\u0161i 42 milijarde kuna na mirovine koje mora namaknuti, ve\u0107inom iz prihoda od PDV-a.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Sada\u0161nji sustav tra\u017ei detaljnu reviziju, a novi model morao bi osigurati da aktualni umirovljenici imaju ve\u0107e mirovine koje bi im omogu\u0107ile dostojan \u017eivot. Odnekuda je potrebno krenuti. Potrebno je napraviti rez.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"493\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/grah-u-kantici-740x493.jpg\" alt=\"Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.\" class=\"wp-image-26248\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/grah-u-kantici-740x493.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/grah-u-kantici-636x424.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/grah-u-kantici-768x512.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/grah-u-kantici.jpg 1200w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Mi smo do sada kroz reforme mirovinskog sustava radili kozmeti\u010dka pobolj\u0161anja koja su mirovne mo\u017eda pove\u0107ale za nekoliko stotina kuna, isti\u010de analiti\u010dar Vu\u0161kovi\u0107. Podsje\u0107a da 270 tisu\u0107a umirovljenika prima tek 1.700 kuna: &#8220;Mogu li si s takvim primanjima, usred inflacije, osigurati si dostojanstven \u017eivot? Dr\u017eava im mora, pa makar i iz prora\u010duna osigurati da ono \u0161to su za svojeg radnog vijeka upla\u0107ivali, bude vra\u0107eno. Istovremeno i zaposleni koji trenutno izdvajaju za doprinose, zavre\u0111uju povrat najmanje onoliko koliko su uplatili, a to se mo\u017ee samo privatizacijom mirovina.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Kada se podvu\u010de crta, odr\u017eivost mirovinskog sustava je, poja\u0161njava, financijski problem koji tra\u017ei financijska rje\u0161enja. Zna se da novac dolazi iz prora\u010duna i od uplata zaposlenika i od tuda treba krenuti. &#8220;\u010cinjenica je da se omjer zaposleni-umirovljeni drasti\u010dno srozao i da imamo jednog umirovljenika na 1.28 zaposlenih. Bismarckov model sustava generacijske solidarnosti pretpostavljao je najmanje 4 zaposlena na jednog umirovljenika. Jasno je da trenutni sustav naprosto nije odr\u017eiv, a to nam je pokazala i posljednja situacija u pandemijskoj kriznoj godini kada smo financirali pla\u0107e poduzetnicima za o\u010duvanje radnih mjesta.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Vrlo je izgledno, upozorava,&nbsp;da u slu\u010daju jo\u0161 jedne takve ekonomske krize umirovljenici ne\u0107e dobiti svoje mirovine. Od privatizacije mirovinskog sustava ne treba zazirati, a u tome se, nagla\u0161ava ekonomski analiti\u010dar, &nbsp;mo\u017ee ugledati na promjere drugih dr\u017eava, primjerice \u010cile koji je takvu privatizaciju u\u010dinio 80-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Potrebna je financijska pismenost i edukacija<\/h3>\n\n\n\n<p>Trenutno se u javnom prostoru zagovara ili pove\u0107anje izdvajanja za drugi mirovinski stup nau\u0161trb izdvajanja za prvi, generacijske solidarnosti.&nbsp; Vu\u0161kovi\u0107 smatra da to ne\u0107e pro\u0107i te da gra\u0111ani Vladi RH za to ne\u0107e dati legitimitet. U situaciji kada je gra\u0111anima drasti\u010dno pao standard, dizanje bilo kakvih doprinosa ne\u0107e polu\u010diti pobolj\u0161anjima u sustavu, a izazvalo bi gra\u0111anski nemir i neposluh.<\/p>\n\n\n\n<p>Ono \u0161to je istovremeno va\u017eno mijenjati je i svijest da se o mirovini mora po\u010deti razmi\u0161ljati ve\u0107 s prvim zaposlenjem, a ne godinu- dvije prije odlaska u mirovinu. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Kod nas je prisutne niska financijska pismenost, nepoznavanje financija i mogu\u0107nosti da se kapitalizira mirovina. Zbog toga bi upravo osnivanje privatnog mirovinskog fonda pretpostavljalo obaveznu uloga svakog zaposlenog da rezervira svoja sredstva koja bi ga \u010dekala na kraju njegova radog vijeka. Tu bi bila vrlo va\u017ena financijska disciplina i edukacija, usvajanje kojih nije kratkoro\u010dan proces. Za one koji nisu mogli prona\u0107i posao ili nisu radili, ionako bi bili na teret dr\u017eavi.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/petar-vuskovic2-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-56061\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/petar-vuskovic2-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/petar-vuskovic2-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/petar-vuskovic2-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/petar-vuskovic2-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/petar-vuskovic2-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/petar-vuskovic2-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/petar-vuskovic2-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/petar-vuskovic2-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/petar-vuskovic2-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/petar-vuskovic2-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/petar-vuskovic2-1080x648.jpg 1080w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/petar-vuskovic2.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Petar Vu\u0161kovi\u0107 (foto: privatni album)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Sve \u0161to nam se po pitanju mirovinskog sustava doga\u0111alo, isti\u010de, problem je mentaliteta. Kada bi &nbsp;o doprinosima koje sada upla\u0107ujemo za mirovine na\u0161im umirovljenicima, samostalno odlu\u010divali, taj bi se novcu puno br\u017ee i lak\u0161e kapitalizirao. Trenutne su ekonomske i dru\u0161tvene prilike takve da tra\u017ee poduzimanje promjena koje bi dugoro\u010dno imale pozitivne i odr\u017eive efekte, nagla\u0161ava analiti\u010dar Vu\u0161kovi\u0107 i dodaje kako ne smije prihvatiti \u010dinjenica da umirovljenicima iz godine u godinu mirovine opadaju. Moraju imati svoje pravo na mirovinu, koje ne smije iznositi tek 37 posto prosje\u010dne pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Aktualni umirovljenici zavre\u0111uju dostojanstven \u017eivot<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Ako ste propustili popraviti krov po sun\u010danom vremenu, morate to u\u010diniti po ki\u0161nom. &nbsp;Na\u017ealost, ako do\u0111emo u situaciju dublje ekonomske krize, umirovljenici \u0107e se na\u0107i u vrlo te\u0161koj situaciji&#8221;, dodaje. <\/p>\n\n\n\n<p>Prijedlog novog modela mirovinskog sustava, dodaje, su smjernice i rje\u0161enja kako u Hrvatskoj kroz reforme pobolj\u0161ati javnu upravu i sustave. Na pitanje koliko su realne takve radikalne promjene, odgovara da kao i u svemu, i u ovome je slu\u010daju izgledna politi\u010dka anemi\u010dnost.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;No iz po\u0161tivanja prema umirovljenicima, treba napraviti radikalne rezove. To su na\u0161e majke i o\u010devi, bake i djedovi i trebali bi &nbsp;pokazati po\u0161tovanje za ono \u0161to su kroz radni vijek stvorili.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-2784241818\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Radno aktivno stanovni\u0161tvo bi kroz privatizaciju mirovinskog sustava prilikom odlaska u mirovinu imali ju onolikom koliko bi za nju upla\u0107ivali tijekom radnog vijeka. <\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":56060,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[18,1116,2339,3033,237],"class_list":["post-55994","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-mirovine","tag-mirovinska-reforma","tag-novo-vrijeme","tag-petar-vuskovic","tag-siromastvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55994","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=55994"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55994\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/56060"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=55994"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=55994"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=55994"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}