{"id":57168,"date":"2022-03-06T10:21:25","date_gmt":"2022-03-06T09:21:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=57168"},"modified":"2022-03-06T10:21:25","modified_gmt":"2022-03-06T09:21:25","slug":"sto-radijacija-radi-tijelu-i-zasto-treba-zaboraviti-na-tablete-joda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/03\/sto-radijacija-radi-tijelu-i-zasto-treba-zaboraviti-na-tablete-joda\/","title":{"rendered":"\u0160to radijacija radi tijelu i za\u0161to treba zaboraviti na tablete joda?"},"content":{"rendered":"\n<p>I zbog po\u017eara u ukrajinskoj atomskoj elektrani kod Zaporo\u017eja, a i zbog op\u0107eg straha od nuklearnog sukoba su se mnogi sjetili da kod radioaktivnosti poma\u017eu tablete joda. Teoretski, da. Ali &#8211; radije se toga okanite, savjetuje <a href=\"https:\/\/p.dw.com\/p\/4849D\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Godinama su tablete joda \u010damile po policama apoteka, ali sad su se odjednom mnogi sjetili da se one daju vojnicima i civilima u slu\u010daju nuklearnog napada. Isto tako smo u desetlje\u0107ima hladnog rata nau\u010dili kako \u010dak niti sam udar atomske bombe nije najgori: jo\u0161 je opasnija radijacija. Nju ne vidimo, ne osje\u0107amo, ali je kobna za na\u0161e tijelo. A kad onda \u010dujemo da je u najve\u0107oj atomskoj elektrani u Europi u Zaporo\u017eju u Ukrajini izbio po\u017ear, onda se sjetimo i \u010cernobila gdje se povi\u0161ena radioaktivnost mogla izmjeriti i daleko na zapadu Europe.<\/p>\n\n\n\n<p>Najprije: za\u0161to tablete joda? U slu\u010daju nuklearnog udesa su doista izotopi, jod 131 i jod 133 me\u0111u prvima koji se \u0161ire u atmosferu. Jod je pak va\u017ean element za na\u0161u \u0161titnja\u010du i odre\u0111ena koli\u010dina nam je nu\u017eno potrebna &#8211; u pravilu se dodaje ne\u0161to joda kuhinjskoj soli, u morskoj je on ve\u0107 prisutan. Na\u0161e tijelo &#8220;guta&#8221; jod, a ako je to pak radioaktivni izotop, onda \u0107e se i na\u0161a \u0161titnja\u010da &#8211; i hormoni koje ona lu\u010di brzo postati radioaktivno \u017eari\u0161te u na\u0161em tijelu.<\/p><div id=\"mojev-35070481\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ne samo beskorisno, nego i opasno<\/h3>\n\n\n\n<p>No na\u0161a \u0161titnja\u010da treba samo odre\u0111enu koli\u010dinu joda: ako ga ima dovoljno, sve ostalo prepusti na\u0161im bubrezima za lu\u010denje. Logika tableta jest: ako se \u0161titnja\u010da napuni &#8220;\u010distim&#8221; jodom, &#8220;zlo\u010desti&#8221; jod ne\u0107e se talo\u017eiti u nama. No sad dolazi veliko &#8220;ali&#8221;: radioaktivni jod je nekakva opasnost najvi\u0161e stotinjak kilometara od mjesta nuklearnog udesa. Nema smisla niti &#8220;natrpati&#8221; se jodom unaprijed: to djeluje tek neposredno prije ili \u010dak za vrijeme radioaktivne kontaminacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Povrh svega toga, medicinski stru\u010dnjaci upozoravaju kako mnogi u Njema\u010dkoj &#8211; a sli\u010dno je i u drugim razvijenim zemljama, ve\u0107 ionako imaju poreme\u0107enu funkciju \u0161titnja\u010de gdje je visoka &#8211; i nepotrebna doza joda izuzetno opasna. Isto tako, radioaktivni jod nije niti jedini, \u010dak niti najopasniji plod nuklearnog udesa: radionukleidi stroncij 90 i cezij 137 su jo\u0161 podmukliji jer ih na\u0161e tijelo &#8220;shva\u0107a&#8221; kao da je to kalcij. To zna\u010di da ih talo\u017ei u ko\u0161tanu sr\u017e gdje se stvaraju i na\u0161a krvna tjele\u0161ca leukociti &#8211; presudni za obranu tijela od svake infekcije. Ali ako su tamo stroncij i cezij, onda smo u golemim i neizlje\u010divim nevoljama.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">U \u010cernobilu je jo\u0161 uvijek opasno<\/h3>\n\n\n\n<p>Problem s radioaktivno\u0161\u0107u jest i \u0161to traje veoma dugo: Putin je svoje vojnike poslao i na \u010cernobil, makar je tamo &#8211; na tro\u0161ak Europske unije &#8211; sagra\u0111en golemi sarkofag koji prekriva reaktor u kojem se dogodio udes, opasna radioaktivnost jo\u0161 vlada desecima kilometra od reaktora i danas, \u010detrdesetak godina nakon udesa.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema njema\u010dkim standardima, dozvoljena doza zra\u010denja je 2,1 milisiverta na godinu, sve iznad toga mo\u017ee biti opasno ili neposredno za izlo\u017eenu osobu, ili dugoro\u010dno &#8211; u deformaciji tkiva \u0161to onda u pravilu zna\u010di karcinom ili u o\u0161te\u0107enju genetskog materijala, \u010dime se onda \u0161teta nanosi i na sljede\u0107i nara\u0161taj. Doze od 4000 milisiverta su prakti\u010dno trenutno smrtonosne, ali u zgradama \u010cernobila jo\u0161 uvijek nije te\u0161ko na\u0107i mjesta gdje je zra\u010denje i po nekoliko stotina milisiverta.<\/p>\n<div id=\"mojev-1552326136\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U slu\u010daju nuklearnog udesa su doista izotopi, jod 131 i jod 133 me\u0111u prvima koji se \u0161ire u atmosferu. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":57170,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[3071,1702,557,558],"class_list":["post-57168","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-jod","tag-nuklearna-katastrofa","tag-radijacija","tag-zracenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/57168","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=57168"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/57168\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/57170"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=57168"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=57168"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=57168"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}